Vahida Tvico nalazila se na sarajevskoj pijaci Markale na koju je 5. februara 1994. godine pala granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske (VRS).
Vaš browser ne podržava HTML5
Sjećanje Vahide Tvico na zločin na Markalama
„Taj dan bio je lijep, sunčan. Bilo je svijeta puna pijaca. Kada je pukla ta granata, to je bilo kao da je neko prosuo, ne znam, crvenu boju. To je bilo tamo ruka, noga… Bježala sam ispod stola, kada sam se vraćala ponovo, to je haos bio”, prisjetila se Tvico, koja i ove godine došla na obilježvanja zločina na Markalama.
Granata je ubila više od 60, a ranjeno je više od 140 građana Sarajeva. Godinu i po kasnije još jedna granata je pala na Markale, ispaljena sa položaja VRS. Taj zločin se dogodio 28. augusta 1995. godine. O tome pred Tribunalom u Hagu svjedočio Ismet Svraka, koji je jedan od 75 ranjenih. Ubijeno je 42 građana Sarajeva.
„Odjednom sam čuo eksploziju, pao sam... Noge nisam osjećao... Rukama sam se po glavi opipao – čitava mi glava, mogu da dišem – živ sam... Vidjeti nisam mogao ništa, ali sam sve čuo, ‘daj ovog, daj onog’ i zapomaganje”, ispričao je svjedok, čiji je iskaz prenijela Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine.
Ismetu je amputirana lijeva noga u koševskoj bolnici, ali i dva prsta na desnom stopalu.
Dva zločina na Markalama dio su sudskih procesa u Hagu. Teorije da su granate na Markale doletjele sa položaja Armije BiH kako bi uslijedila reakcije međunarodne zajednice u presudama Tribunala u Hagu su odbačene kao nedokazane.
Do danas tužioci nisu mogli identifikovati one koji su lično ispalili smrtonosne granate, ali jesu njihove pretpotavljene.
Zbog kampanje granatiranja, snajperskog djelovanja i terorisanja građana Sarajeva pred Tribunalnom u Hagu izrečene su dvije doživotne kazne i 69 godina zatovra.
Vaš browser ne podržava HTML5
SARAJEVO: Desetine hiljada sudbina zauvijek je promijenjeno u ratu
Kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS, Stanislav Galić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Komandu je preuzeo u septembru 1992. godine i na toj poziciji ostao do augusta 1994. godine.
Naslijedio ga je Dragomir Milošević, koji je dužnost komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa obnašao do novembra 1995. godine. Osuđen je na 29 godina zatvora.
Nije proglašen krivim za Markale. U vrijeme kada je ispaljena granata, Milošević je bio na liječenju u Beogradu, uz obrazloženje da nije razuman zaključak da je „ Milošević naredio ta dva incidenta granatiranja na osnovu toga što su ta dva incidenta slična onima koji su se desili dok je on bio prisutan”.
Radovan Karadžić, kao predsjednik RS i vrhovni komandant VRS, osuđen je prvostepenom presudom na 40 godina zatvora.
Posljednja presuda je izrečena Ratku Mladiću, koji je, kao komandant Glavnog štaba VRS, prvostepenom presudom osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Obilježavanjem godišnjice stravičnog zločina na Marakalama ujedno se obilježava Dan sjećanja na sve stradale građane Sarajeva.
Za vrijeme najduže opsade jednog grada od Drugog svjetskog rata, u Sarajevu je ubijeno više od 11.000 građana. Svjedočeći o životu u Sarajevu u julu 1993. godine, John Hamill, nekadašnji vojnu posmatrača UN u Sarajevu, ispričao je da je za svega 12 sati na grad ispaljeno 3.777 granata.
Tribunal u Hagu je zatvoren posljednjeg dana decembra 2017. godine, ostavljajući činjenice o ratu u BiH i mnogim zločinima.
Karadžiću i Mladiću će pravosnažne presude biti izrečene pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove, nasljednikom Tribunala u Hagu.
Vaš browser ne podržava HTML5
Dijalog o ratu za dvije decenije nije mnogo napredovao