Brod za krstarenje plovi pored luke u Miamiju - gradu koji voli svoju obalu, a čije šire područje ima preko 3 miliona stanovnika, a vrijednost nekretnina u kojoj ti ljudi žive doseže više milijardi dolara.
Ali sa klimatskim promjenama ni morska voda na toj obali ne miruje.
"Ovo je odvod kišnice, a ta voda se postepeno vraća na naše ulice", kaže Sue Brogan, stanovnica Miami-a koja živi u kvartu Shorecrest, u ulici koja je jedva iznad nivoa mora. U jeku plime, okeanska voda izbija kroz odvode za kišnicu i plavi niske dijelove grada. Za sada je to samo neprijatnost, ali Sue zna da će se stvari pogoršati: "Sadašnja situacija je samo upozorenje. Pitanje je šta nas čeka dalje. Ako se ne pozabavimo sa ovim pitanjem lokalno i globalno, imaćemo mnogo veći problem", kaže.
Postoji opasnost da će veliki djelovi Južne Floride u narednim decenijama biti potopljeni.
Na drugoj strani zaljeva Biscayne, Miami Beach se prilagođava podizanjem nivoa ulica i instalacijom pumpi. Ali to je skupo. To su mjere koje za stanovnike koštaju preko pola milijarde dolara, kaže direktor za javne radove, Eric Carpenter, i dodaje: "Hvala Bogu, naši građani koji plaćaju za ove radove shvatili su da ako ništa ne uradimo, to će nas koštati puno više."
I stanovnici grada Miami-ja su to shvatili. Upravo su izglasali obveznice u vrijednosti od 200 miliona dolara za neophodne radove po gradu, a vodi se rasprava i o uvođenju mnogo drastičnijih mjera, kao redizajniranje čitavih kvartova grada putem otkupa vodom najugroženijih stambenih objekata i pretvaranjem područja u parkove.
Jane Gilbert, zadužena za planiranje, kaže da se to ipak neće desiti tako skoro: "Radi se o dugoročnom planiranju, ali vjerujemo da je bolje krenuti sa tim razgovorima na vrijeme, jer ćemo se lakše prilagoditi tim idejama", kaže.
S vremenom će takvi radikalni poduhvati postati neophodni. Sudbina Miami-ja zavisi od brzine rasta nivoa okeana, a ta brzina se nažalost povećava.
Caroline Lewis vodi jednu grupu za pitanja klimatske promjene, i kaže da je povlačenje naselja sa obale neizbježno: "Moraćemo napustiti obalu prije ili kasnije. Ali ako to planiramo unaprijed, moći ćemo primijeniti neke od ideja koje će omogućiti što sigurniji život građana tokom što dužeg perioda. Ako uspijemo u tome, bićemo model i za druge gradove širom svijeta."
Ali u gradu koji je nastao na rubu močvarne divljine, ljudi su optimisti.
"Za svaki problem postoji inženjersko rješenje. Sve se svodi na pitanje da li postoji politička volja da se prevazidju poteškoće vezane sa tim rješenjima, i volja da se finansiraju ta rješenja", kaže Eric Carpenter, direktor grada za javne radove.
A to je pitanje sa kojim će se Južna Florida i gradovi na obalama mora širom svijeta u narednom periodu morati pozabaviti.
Vaš browser ne podržava HTML5