Mikser House je novi koncept kulturne institucije koja spaja kulturne, edukativne i komercijalne aktivnosti u multi-funkcionalnom prostoru. Mikser kuća u Sarajevu nastala je kreativnom transformacijom u nekadašnjoj fabrici željezničkih vagona Vaso Miskin Crni.
Koncept je ranijih godina uspješno postavljen u Beogradu, u starom gradskom magacinu, u dijelu grada Savamala.
U motivima i kulturnim ambicijama sarajevskog Mixer House-a, govori art director Almir Kurt - Kugla.
VOA: Šta je poenta? Šta želite ovim mjestom uraditi?
U subotu ovdje organizujemo okrugli sto o temi "Tiha balkanska većina". Možda je to najbolji odgovor na ova pitanja. Ubjeđuju nas, kroz medije, da ne valjamo, da smo glupi, da nismo vrijedni, pogotovo mlađi dio populacije. Žrtve smo mass medija, i po meni, loše kulturne ponude.
Uvijek je stvar ponude, ljudi uzimaju ono što im se nudi, a generalno, ne nudi im se baš mnogo dobrih stvari. Zato sam siguran da ima jako mnogo ljudi koje zanima ono što će se dešavati u Mixeru.
Cilj je animirati tu tihu balkansku većinu. Preći ću kratko u jezik politike. Uvijek govore da će se sve promijeniti ako natjeramo apstinente da glasaju. Tako, mi želimo pokušati promijeniti kulturnu sliku grada, države, regije. Da se probude ti apstinenti.
Almir Kurt
Pokazati da postoji mnogo ljudi koje zanima klasična kultura, dakle, predstave, koncerti, izložbe, promocije knjiga, rukotvorine, izložbe grafičkog dizajna, pa da produkt dizajna na kome se bazira koncept Mikser House-a.
U najkraćem, pokušavamo razbuditi ljude.
VOA: Na koji način?
Sarajevo je grad sjajnih festivala. A kada završe iza njih ostane kulturna praznina. Naš cilj je pružati kulturnu ponudu tokom cijele godine.
Festivali su dobra prilika da vidimo domete u svijetu, a mi ćemo osim prezentiranja tih dometa pokušati napraviti i inkubator koji će lansirati mlade književnike, dizajnere, umjetnike.
Imamo prostor za koncerte, predstave i različite masovnije događaje. Na galeriji imamo izložbenu galeriju u kojoj će se smjenjivati domaći i strani autori.
To će biti i mjesto gdje ćemo prezentirati sve te divne radove i individualaca i firmi, iz zemlje i regije, koje se bave produkt dizajnom. Da pokažemo da mi možemo bolje od onog što se trenutno nudi, kao lažni suveniri i slično.
VOA: Za koga vi to radite? Kakav je profil vašeg posjetitelja ili posjetiteljke?
Ja mislim da su konzumenti sasvim obični ljudi. Opet na neki način govorimo o ponudi. Ako ponudimo suprotno od onog što se masovno nudi, onda imamo i jednu edukativnu notu u svemu.
Da pokažemo da može i ovako. Kulturno, fino i sa nekom dodatnom vrijednošću koju daje i dizajn i lijepa riječ i kultura uopšte. Siguran sam da ima mnogo onih koje to zanima u svim starosnim dobima.
Mi ćemo se profilirati za ljude kojima treba prostor u kojem mogu sjediti razgovarati o pametnim stvarima. U kojem će sresti ljude koji govore pametne stvari.
Mislim da trebamo mnogo razgovarato o ovome što nas okružuje. Šta nam se desilo? Zašto? Ovo je dakle prostor za ljude koje takve stvari zanimaju.
VOA: Očigledno je da kultura kod nas ne cvijeta. Nije li ovaj koncept u tom smislu pomalo neuobičajen?
Ako pogledamo iskustva Miksera iz Beograda kroz kojih je u proteklih nekoliko godina prošlo milion i tri stotine hiljada ljudi, vidjećemo da kulturni projekat ove vrste može biti samoodrživ. To je i naš cilj.
Da dovedemo tzv. apstinente, one koji do sada nisu imali svoje kulturno mjesto.
VOA: Za razliku od dnevne politike u ovoj priči su Sarajevo i Beograd u dobrom svijetlu?
Kulturne i umjetničke veze izmedju Sarajeva i Beograda i drugih glavnih gradova na Balkanu, nikada nisu bile mnogo oštećene. Sve granice koje su nametnute i iznutra i spolja nametnule su siledžije, zbog svojih sopstvenih interesa.
A s druge strane, kulturi na Balkanu, svakom romanopiscu, bendu, odgovara da ima što veće tržište. Ponaosob, svaka od ovih zemalja je malo tržište za razvoj. Ako napravimo to kulturno tržište i u njemu objedinimo ono što danas zovu region, mislim da imamo šanse.