Što balkansku mladež navodi na radikalizaciju?

Iako su faktori koji vode ljude ka radikalizaciji drugačiji u svakoj zemlji i kod svake osobe, neke zajedničke crte mogu se naći u zemljama Zapadnog Balkana - Albaniji, BiH, Kosovu i Makedoniji: od nestabilnih institucija i nedostatka poslovnih prilika, do novca i utjecaja iz inozemstva.

Osim što je teško pogođena islamističkim napadima u Francuskoj i Belgiji, Europa je zabrinuta i oko onih zemalja Zapadnog Balkana u kojima većinu stanovništva čine muslimani.

Adrian Shtuni, analitičar koji je naveliko pisao o fenomenu radikalizacije na Zapadnom Balkanu, tvrdi da je broj boraca iz te regije koji odlaze u Siriju i Irak, zabrinjavajući:

''Brojne osobe koje tamo putuju radikalizirali su njihovi vršnjaci: njihovi vlastiti prijatelji, braća, rođaci i slično.''

Od 2011. godine, otprilike tisuću boraca iz regije Zapadnog Balkana pridružilo se militantnim islamističkim grupama.

Radikalizacija također može poteći od nedostatka fokusa na društveno-ekonomski razvoj, kaže pomoćnik administratora za Europu i Aziju pri organizaciji USAID, Thomas Melia. A za neke zajednice navodi još jedan element.

''Neki utjecaji iz inozemstva odgurnuli su ljude u krivom smjeru, radikalizirali ih i gurnuli ih ka ekstremnijim vidovima islama. To smo vidjeli u nekoliko zemalja, posebno u Albaniji i na Kosovu, ali i u dijelovima Bosne.''

Dnevni list The New York Times nedavno je objavio da je saudijski novac i utjecaj na Kosovu preobličio nekad tolerantno muslimansko društvo u - kako navodi ovaj dnevnik - ''izvor islamističkog ekstremizma i plodno tlo za džihadiste,'' šireći vahabizam, konzervativnu granu islama koja dominira u Saudijskoj Arabiji.

Kosovo, BiH i druge zemlje poduzele su inicijative ka borbi protiv navale radikalnog islama, ali Adrian Shtuni kaže da su krhka društva u regiji još uvijek ranjiva:

''Budimo realni. U regiji Zapadnog Balkana, općenita situacija, kako društveno-ekonomska, tako i politička, nije idealna. Stoga takvi uvjeti stvaraju okruženje koje potiče na radikalizam.''

Thomas Melia iz USAID-a tvrdi da bi dio napora da se promijeni takvo okruženje trebao biti poboljšanje ekonomije, pružanje više mogućnosti zaposlenja, i stvaranje vlade bez koruptivne prakse, kojoj će cilj biti napredak društva kao cjeline:

''To je sukladno našem širem programu razvoja, i u ovom trenutku ima sve veću važnost.''

Ovaj problem zakomplicirala je migrantska kriza u Europi. Balkanska ruta jedan je od glavnih puteva do Zapadne Europe, a Europska unija, opterećena valom ljudi koji bježe od rata, sada ima manje resursa da se nosi s drugim problemima na Balkanu.

Vaš browser ne podržava HTML5

Što balkansku mladež navodi na radikalizaciju?