Mnogi naučnici kažu da je naša planeta usred svojeg šestog masovnog izginuća vrsta. Za vrtoglavu stopu nestanka vrsti krive globalne klimatske promjene, zagađenje i gubitak staništa. U odgovor na to, neki zaštitari prirode kažu da bi uvođenje novih biljaka i životinja ili repopulacija starih vrsta mogla usporiti taj trend. Drugi se plaše da bi takvi pokušaji mogli naštetiti okolini na posve neželjene načine. Više - u prilogu Rosanne Skirble.
Divlji konji i goveda, te sobovi vraćaju se u Sibir po prvi put nakon 10 hiljada godina. Njihov novi dom je Pleistocenski park, gdje procesom 'povrata divljine' ruski naučnik Sergej Zimov ponovno stvara ekosistem iz ledenog doba.
"Konj, muškatno goveče, sob - oni će slamati grmlje, oni će jesti grmlje i gnojiti tlo. Trava će početi rasti. Većina drveća će se osušiti i ostat će livade stepske vegetacije."
No, do tog je cilja još dugo. Trenutno, u parku je manje od 200 životinja.
U studiji u časopisu Cell Biology, David Nogues sa Univeziteta Kopenhagena upozorava na opasnosti 'povrata divljine' bez da se potpuno razumiju posljedice.
"...Da se razumije kako ekosistem funkcionira, kako bi mogao reagirati na uvođenje novih vrsta, koja je ekonomska cijena 'povrata divljine' u usporedbi s tradicionalnijim pristupima zaštiti prirode."
Oporavak vukova u američkom Nacionalnom parku Yellowstone često se hvali kao uspješni primjer 'povrata divljine'. Populacija vukova se utpeterostručila otkako je 91 vuk dopremljen u park, sredinom devedesetih. Životinje su pokrenule neočekivanu ekološku lančanu reakciju koja se nastavlja i danas - vukovi drže pod kontrolom vapiti jelene što omogućuje vrbama koje oni jedu da rastu. Drveće potom pruža hranu i sklonište drugim životinjama.
Premda se vukove u Yellowstoneu brižno motri, njihovo širenje izvan parka razgnjevilo je rančere. S populacijom vukova povećao se gubitak stoke.
Rančer Richard Kinkie kaže da nema mnogo opcija jer su vukovi pod saveznom zaštitom.
"Sigurno je da bih volio da se kontrole olabave tako da se možemo pozabaviti vukovima."
U studiji Univerziteta Kopenhagena kaže se da bi oni koji donose odluke morali uzeti u obzir najbolje što pruža nauka prije nego što se implementira ikoji program 'povrata divljine'. Javnost i političare se poziva da prvo smanje opasnost izginuća zbog klimatskih promjena, gubitka šuma i invazivnih vrsta.