Američke zakonodavce brine da Sjedinjene Države gube međunarodnu utrku u superkompjutingu, polju na kojemu su dominirale decenijama
Američka Nacionalna laboratorija Argonne, u predgrađu Chicaga, dom je jednom od najnovijih, najbržih i najefikasnijih superkompjutera u zemlji, nazvanom MIRA. Ali, usprkos novoj opremi, zakonodavce brine da Sjedinjene Države gube međunarodnu utrku u superkompjutingu, polju na kojemu su dominirale decenijama.
U ogromnoj prostoriji na drugom katu zgrade u kojoj se nalazi Odjel za teoriju i nauku Nacionalne laboratorije Argonne, nalazi se budućnost superkompjutinga. Direktor Argonnea Eric Isaacs kaže da tamo kamo MIRA može ići, tek je šačica kompjutera može slijediti: „Stroj poput ovoga omogućuje nam da počnemo rješavati kompleksne probleme, a pod njima podrazumijevam one koji imaju mnogo pomičnih elemenata. Poput mlaznog motora, fotovoltne ćelije, poput energetske mreže, to su vrlo komplicirane stvari.“
Kada je počela izgradnja i sastavljanje MIRA-e, smatralo se da će to biti treći po brzini kompjuter u svijetu, sa oko 10 petaflopa, odnosno 10,000 triliona kalkulacija u sekundi. Ali, to nije bilo dovoljno da se ostane u vrhu. Dok je američki senator Dick Durbin ceremonijalno presjecao vrpcu na otvorenju najnovijeg takmaca u superkompjutingu, on je već pao da peto mjesto među najbržim kompjuterima svijeta. Najbrži – tri puta brži od MIRA-e! - trenutno je onaj u Kini, nazvan Mliječni put 2, smješten u Guangzhou.
“To je stvarna opasnost. Kina sada sve češće preuzima vodeću ulogu u smislu da je ili najbrža ili ima najbrži stroj u svijetu,” kaže Isaacs.
Takav trend zabrinjava senatora Durbina koji želi da Sjedinjene Države ostanu konkurentne u utvrci u superkompjutingu: “U svijetu postoji utrka ne samo za radna mjesta nego i za temeljna istraživanja koja se mogu primijeniti i u privatnom i u javnom sektoru, a polje superkompjutinga je ono gdje će se voditi mnoge od tih bitaka.”
Durbin kaže da će se neke bitke voditi u američkom Kongresu, gdje financiranje superkompjutera biva žrtvom politike smanjenja deficita i srezivanja budžeta: “Oni znaju koliko to košta, ali ne znaju koliko to vrijedi. Stvarno moramo educirati članove Kongresa da je nadmetanje u superkompjutingu pravi ključ za američku konkurentnost i za čitav niz dostignuća koja će koristiti cijelom svijetu.”
Premda MIRA nije najbrži kompjuter, on je najbolji što se tiče energetske efikasnosti. Zrak oko procesora u mašini hladi se vodom u bakrenim cijevima a ne ventilatorima, što također smanjuje i količinu buke koju stvara kompjuter.
U ogromnoj prostoriji na drugom katu zgrade u kojoj se nalazi Odjel za teoriju i nauku Nacionalne laboratorije Argonne, nalazi se budućnost superkompjutinga. Direktor Argonnea Eric Isaacs kaže da tamo kamo MIRA može ići, tek je šačica kompjutera može slijediti: „Stroj poput ovoga omogućuje nam da počnemo rješavati kompleksne probleme, a pod njima podrazumijevam one koji imaju mnogo pomičnih elemenata. Poput mlaznog motora, fotovoltne ćelije, poput energetske mreže, to su vrlo komplicirane stvari.“
Kada je počela izgradnja i sastavljanje MIRA-e, smatralo se da će to biti treći po brzini kompjuter u svijetu, sa oko 10 petaflopa, odnosno 10,000 triliona kalkulacija u sekundi. Ali, to nije bilo dovoljno da se ostane u vrhu. Dok je američki senator Dick Durbin ceremonijalno presjecao vrpcu na otvorenju najnovijeg takmaca u superkompjutingu, on je već pao da peto mjesto među najbržim kompjuterima svijeta. Najbrži – tri puta brži od MIRA-e! - trenutno je onaj u Kini, nazvan Mliječni put 2, smješten u Guangzhou.
“To je stvarna opasnost. Kina sada sve češće preuzima vodeću ulogu u smislu da je ili najbrža ili ima najbrži stroj u svijetu,” kaže Isaacs.
Takav trend zabrinjava senatora Durbina koji želi da Sjedinjene Države ostanu konkurentne u utvrci u superkompjutingu: “U svijetu postoji utrka ne samo za radna mjesta nego i za temeljna istraživanja koja se mogu primijeniti i u privatnom i u javnom sektoru, a polje superkompjutinga je ono gdje će se voditi mnoge od tih bitaka.”
Durbin kaže da će se neke bitke voditi u američkom Kongresu, gdje financiranje superkompjutera biva žrtvom politike smanjenja deficita i srezivanja budžeta: “Oni znaju koliko to košta, ali ne znaju koliko to vrijedi. Stvarno moramo educirati članove Kongresa da je nadmetanje u superkompjutingu pravi ključ za američku konkurentnost i za čitav niz dostignuća koja će koristiti cijelom svijetu.”
Premda MIRA nije najbrži kompjuter, on je najbolji što se tiče energetske efikasnosti. Zrak oko procesora u mašini hladi se vodom u bakrenim cijevima a ne ventilatorima, što također smanjuje i količinu buke koju stvara kompjuter.