„Meni je čast da sam ovdje i da ponovo mogu da Vas sretnem”, rekao je Dodik Putinu u četvrtom susretu poslije ruske invazije na Ukrajinu.
Prenio je Putinu da se Republika Srpska protivi bilo kakvim zapadnim sankcijama prema Rusiji i da je protiv članstva Bosne i Hercegovine u NATO savez uprkos zapadnim pritiscima.
Putina je informisao kako dobri odnosi sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Mađarske Viktorom Orbanom olakšavaju situaciju za Republiku Srpsku što se tiče Evrope.
Požalio se Putinu kako je kompletno rukovodstvo entiteta Republike Srpske pod američkim sankcijama.
Sa druge strane, Putin je poručio Dodiku „mi ćemo uraditi još više u našim odnosima. Dobrodošli ste”.
RTRS javlja kako je ruski predsjednik uručio Dodik orden Aleksandra Nevskog za „veliki doprinos razvijanju saradnje Rusije i Bosne i Hercegovine i jačanju partnerstva sa Republikom Srpskom”.
Putin se zahvalio Dodiku za održavanje redovnih odnosa sa Rusijom i što je kao počasni gost došao na otvaranje Igara budućnosti.
Ruska novinska agencija TASS javlja kako je učešće na Igrama budućnosti uzelo 277 timova iz 107 zemalja. Igre, koje počinju danas i taju do 3. marta, sastoje se od disciplina koje kombinuju naprednu tehnologiju, digitalno okruženje i fizičku aktivnost, navodi agencija.
Dodikov susret sa Putinom dolazi uoči druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu i dok svijet očekuje odgovore na pitanja o smrti najglasnijeg Putinovog kritičara Alekseja Navalnog u zatvoru.
Dodik, kao i Putinova Rusija pod zapadnim su sankcijama – Dodik zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, destabilizacijskih aktivnosti i korupcije, a zvaničnici Kremlja, ruske kompanije i drugi subjekti zbog pokretanja rata u Ukrajini.
Bosna i Hercegovina se pridružuje sankcijama Evropske unije. Ali, prema ranijem izvještaju Radija Slobodna Evropa i drugih medija, sankcije se ne sprovode zbog blokada političara iz Republike Srpske.
Cilj Rusije u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, prema ocjeni mnogih stručnjaka, ogleda se u konfrontaciji sa Zapadom i sprječavanju širenja NATO saveza.
Političari iz Republike Srpske miniraju put Bosne i Hercegovine u NATO i istovremeno podržavaju politiku Kremlja, dok Rusija nastoji zaštiti njihove interese na međunarodnom planu.
Osim susreta sa Putinom, Dodik je isplanirao sastanke i sa drugim saveznicima – predsjednikom Bjelorusije i premijerom Mađarske.
Prije odlaska u Kazanj, delegacija iz Republike Srpske predvođena Dodikom je otputovala u Bjelorusiju kako bi održali sastanke sa tamošnjim zvaničnicima iz sektora privrede i poljoprivrede.
A Dodik, kojeg su sankcionisale Sjedinjene Države i Britanija, ali ne i Evropska unija, u ponedjeljak se sastao sa bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, autoritativnim liderom koji se nalazi pod zapadnim sankcijama od 2020. godine zbog izbornih neregularnosti.
Lukašenko, Putinov saveznik, poručio je Dodiku kako je Bjelorusija spremna pomoći Republici Srpskoj, dodavši „došli ste kod svojih prijatelja”. Entitetski predsjednik je rekao kako Lukašenka doživljava kao brata.
Dodikova turneja kojom, kako kaže dokazuje da entitet Republika Srpska nije izolovan, dolazi u trenutku dok evropski zvaničnici očekuju od Bosne i Hercegovine da ispuni nekoliko uslova do marta kako bi mogla očekivati otvaranje pristupnih pregovora.
Dodik je za mart najavio i susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji štiti Dodika od sankcija Evropske unije. Nije spominjao da li se uskoro planira sresti sa nekim od zapadnih zvaničnika.
Američka ambasada u Sarajevu jasno je prošlog četvrtka stavila do znanja da će Dodik biti krivac ako se ne ispune traženi uslovi prije rasprave Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.
Odbacjujući te navode, Dodik je odgovorio kako se radi o pokušaju da se krivica pripiše njemu i Republici Srpskoj.
Dok se Dodik opire Zapadu, on se istovremeno oslanja zapadni novac u vidu kreditiranja i bespovratnih sredstava.
Zbog Dodikove politike, Evropska unija je ranije stopirala kreditiranje nekoliko projekata vrijednih 600 miliona eura, a što uključuje i autoput od Doboja do Vukosavlja.
Krajem prošle godine, entitetski premijer Radovan Višković, koji se također nalazi na američkoj „crnoj listi”, pisao je Evropskoj banci za obnovu i razvoj, pitajući da li namjeravaju finansirati taj projekat, i najavio alternativna rješenja ako odustanu.
Ekonomski stručnjaci su ranije za Glas Amerike rekli kako su krediti zapadnih finansijskih institucija u pravilu najpovoljniji.
Iako su pojedini zapadni zvaničnici pozivali na finansijsku blokadu entiteta Republika Srpska zbog secesionističkih Dodikovih želja, takve akcije dogodile su se sporadično.
