Jedna od odlika društava Srednje Europe, od Poljske na sjeveru pa do Grčke na jugu, je pristrana fiksiranost na vlastitu verziju povijesti, uz potpuno isključivanje tuđih interpretacija – smatra američki povjesničar Charles Ingrao. Gospodin Ingrao je osnivač Znanstvene inicijative koja okuplja stručnjake za Balkan – i one iz regije, kao i one sa Zapada - koji nastoje ustanoviti što se na teritoriju bivše Jugoslavije u posljednjih 12 godina zaista događalo, te o tome informirati javnost svojih zemalja.
Cilj je kompleksnija, objektivnija i istinitija slika nedavne prošlosti, koja neće voditi novim ratovima, nego većem razumjevanju – izjavio je u intervjuu za Glas Amerike Charles Ingrao.
Pokrovitelji ove znanstvene inicijative su Američki insititut za mir, neovisna organizacija koja se bavi proučavanjem mirnog rješavanja sukoba, Institut Otvoreno društvo te njemačka Zaklada Konrad Adenauer. Članovi inicijative, njih više od 150 – iz zemalja regije, Zapadne Europe, Sjedinjenih Država i Kanade – sastali su se dva puta – prošle godine u Vojvodini te ovog srpnja u Sarajevu.
Znanstvenici znaju više nego javnost
Rad je organiziran oko deset glavnih tema, po radnim skupinama. Teme se odnose na raspad Jugoslavije i na ratove koji su potom uslijedili. Jedna od tema je operacija Bljesak odnosno Oluja. Radnu skupinu koja se bavi događajima u Hrvatskoj u ljeto 1995., vode Ozren Žunec, sociolog iz Zagreba te Mile Bjelajac, povjesničar iz Beograda.
O pitanjima vezanim uz ovu temu Charles Ingrao kaže: "Znanstvenici znaju za stvari koje su se događale za vrijeme Oluje o kojima šira javnost ne zna. Pogotovo, znamo dosta o načinu na koji su Srbi napustili Krajinu. Jesu li oni evakuirani ili su bili protjerani? O tome javnost ne zna mnogo, pogotovo u Srbiji, ali niti u Hrvatskoj. Tu su i pitanja međunarodne uloge u operaciji Oluja, odnosno stranom naoružavanju i obuci hrvatske vojske. Također nas zanima razmjer i priroda zločina počinjenih nakon Oluje."
Svima zajedničke metode znanstvenog istraživanja
Charles Ingrao, profesor povijesti država Srednje Europe na sveučilištu Purdue u saveznoj državi Indijana, kaže da se Znanstvena inicijativa temelji na pretpostavci da znanost posjeduje metode koje su u stanju utvrditi činjenice – bez obzira na podrijetlo znanstvenika koji su uključeni u istraživanje.
"Kada je u pitanju znanstvena metoda, tu nema promjena, ovisno o etničkoj pripadnosti ili naciji. Svim je znanstvenicima zajednička metodologija istraživanja. Osim toga, pri analizi materijala postoji i pritisak kolega, da se istraživanju pristupi na profesionalan način. Mislim da je upravo to najjača strana ovog projekta."
Charles Ingrao kaže da se nada da će nakon provedenih istraživanja u okviru Znanstvene inicijative, njezini sudionici biti ponosni na svoju profesionalni integritet znanstvenika, a ne na ulogu navodnog zaštitnika svoje nacije, koju su - kako kaže ovaj američki povjesničar - “neki znanstvenici s Balkana u nedavnoj prošlosti često preuzimali.”
