U protekla dva tjedna, dvije organizacije – jedna koja okuplja vojvođanske Hrvate i druga koja predstavlja Mađare u pokrajini – oštro su prosvjedovale zbog pogoršanja položaja manjina u Vojvodini. Tim povodom razgovarali smo s Robertom Handom, stručnjakom za manjinska pitanja pri američkoj Komisiji za sigurnost i suradnju u Europi, poznatijoj kao Helsinška komisija.
U Washingtonu postoje različita tumačenja zbivanja u Vojvodini: prema jednima incidenti se – jednostavno – nastavljaju, dok drugi vjeruju da je njihova učestalost u porastu. No, bez obzira na to koja je od dviju tvrdnji točnija, uznemirava nas činjenica da se nastavljaju incidenti čije su mete vojvođanske manjine - kaže Robert Hand iz američke Helsinške komisije.
To što su se manjinske zajednice u pokrajini oglasile – dodao je – ukazuje na njihovu želju da vlasti u Beogradu poduzmu veću inicijativu u reagiranju na incidente, te da policija štiti sve jednako, neovisno od njihove nacionalnosti. "Neovisno o tome kakav je trend, sama činjenica da su se te skupine obratile javnosti, izražavajući zabrinutost zbog situacije, jasno odražava činjenicu da će Srbija vjerojatno prolaziti kroz burnu godinu - s političkom nestabilnošću kod kuće, te potrebom da se istovremeno angažira na cijelom nizu pitanja na međunarodnoj sceni"
U Washingtonu se upravo nalazi izaslanstvo Vojvodine na čelu s predsjednikom pokrajinske skupštine Bojanom Kostrešom. Upitali smo Roberta Handa iz Helsinške komisije – na koji način bi se razgovori u Washingtonu mogli odraziti na stanje manjina u Vojvodini? "Mislim da ovdje u Washingtonu – imajući u vidu da je ogromna pažnja usmjerena na velika pitanja poput pregovora o statusu Kosova, te o izgledima crnogorskog referenduma o neovisnosti – ljudi u ovom trenutku ne razmišljaju puno o Vojvodini. Glavni cilj boravka delegacije bit će da podsjeti sugovornike u Washingtonu da je Vojvodina i dalje tamo i da je to multietnička zajednica koja je bila ugrožena tijekom miloševićevih godina velikim prilivom izbjeglica i raseljenih – s jedne strane – te s poticanjem iseljavanja starosjedilaca – s druge strane".
Hrvati u Vojvodini u svojoj su nedavnoj Deklaraciji zahtjevali povratak autonomnog statusa koji je pokrajina dobila 1974.godine – status koji joj je kasnije bio oduzet. Stručnjak Helsinške komisije Robert Hand vjeruje da autonomiju treba vratiti Vojvodini i to kao pokrajini – ne pojedinačnim nacionalnim zajednicama, nego – kako je naglasio – svim Vojvođanima.
