Tvit je stigao samo nekoliko sati nakon što je taj visoki sud odbacio tužbu koju je teksaški državni tužilac pokrenuo protiv četiri druge, za izbore ključne, države u kojima je Trump izgubio od novoizabranog predsjednika Joe Bidena.

Tužba je težila poništavanju izbornih rezultata, ali sud je odbio da čak i razmotri slučaj.

To nije bilo prvi put da je Vrhovni sud razljutio Trumpa nepovoljnom presudom. Samo pet dana ranije, sudije su jednoglasno presudile protiv još jednog republikanskog pokušaja da se poništi Bidenova pobjeda u Pensilvaniji.

Iako je sud odbio da bude uvučen u Trumpovu težnju da poništi izborne rezultate, odlazeći predsjednik i dalje bi mogao da hvalisavo traži zasluge zbog toga što je Vrhovni sud - i šire federalno sudstvo - postalo konzervativnije.

Za predsjednika koji je služio jedan mandat, Trump je imao zavidno dobru sreću sa svojim postavljenicima u Vrhovni sud. Za samo četiri godine, on je postavio troje sudija - više nego i jedan predsjednik u jednom mandatu još od Ričarda M. Niksona, pomažući tako uspostavljanju dramatične ideološke promjene u tom tijelu na novu konzervativnu većinu od 6:3.

Dok su prva dva Trumpova izbora za Vrhovni sud - sudije Nil Gorsuč i Bret Kavano - naslijedili druge konzervativne sudije koje su imenovali republikanci, njegova treća i posljednja imenovana Ami Koni Baret zamijenila je svoju potpunu suprotnost, pokojnu liberalnu ikonu Rut Bader Ginsberg.

"To je sud sa većinom od 6:3, nakon godina finog balansiranja 5:4 između konzervativaca i liberala", rekla je Melisa Maraj, profesorka na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku i kovoditeljka podkasta o Vrhovnom sudu "Stroga kontrola".

Sa konzervativnom većinom od 5:4, samo jedan prebjeg sa strane kozervativaca mogao je rezultirati liberalnim ishodom, primijetila je Marej. Taj odlučujući peti glas često je davao umjereni do konzervativni vrhovni sudija Džon Roberts.

Međutim, sada sa čeličnom natpolovičnom većinom od 6:3 koju čine konzervativnije sudije, "to je, mislim, sasvim drugačija računica za dalje", rekla je, dodajući da glasanje Robertsa više nije presudno.

Štaviše, relativno mlada životna dob Trumpovih postavljenika obezbijediće im dugovječnost u sudu. Njihova prosječna starost je 52 godine.

Sa starošću od 48 godina, Baret je najmlađa sudija, 39 godina mlađa od svoje prethodnice. To znači da će se Trumpov uticaj na Vrhovni sud osjećati dugo nakon što on napusti funkciju, rekao je Endrju Hesik, profesor prava na Univerzitetu Sjeverne Karoline.

"Oni će potencijalno biti na funkciji i više od 30 godina, a to je jako dugo i to može imati zaista značajan uticaj na pojedina prava", rekao je Hesik.

Uticaj na visoko sudstvo moglo bi se, pak, osjetiti širom federalnog pravosuđa, u kom je Trump imenovao više od 200 solidno konzervativnih sudija, rekao je Hesik.

Sudijsko proklizavanje

Poslednjih decenija nekoliko sudija koje su imenovali republikanci skrenulo je ulijevo, povećavajući mogućnost da će jedan ili više Trumpovih postavljenika krenuti njihovim stopama.

Međutim, Trumpovi postavljenici su u svojim stavovima "ideološki stabilniji", rekla je Marej. "Dakle, mislim da postoje stvarna pitanja o tome da ćete ili ne vremenom vidjeti istu vrstu proklizavanja", rekla je.

Svakako su i Gorsuč i Kavano, na zgražanje nekih konzervativaca, povremeno bili stali na stranu liberalnog krila suda. Gorsuč je, na primjer, napisao značajno mišljenje u junu rekavši da zakon iz 1964. štiti LGBT radnike od diskriminacije.

Odluku su podržala četvorica liberalnih sudija u to vrijeme, kao i sudija Roberts.

Ipak, sud je postao izrazito konzervativniji nego što je bio prije četiri godine, kada je Trump stupio na dužnost. Prema široko citiranom mjerilu ideologije suda, Vrhovni sud je gravitirao nadesno tokom protekle dvije godine, a Roberts i Kavano su sada u sredini.

Adam Feldman, tvorac Empirijskog SCOTUS-a, bloga o Vrhovnom sudu, rekao je da je Trump "pomjerio sud udesno".

"To je jasno iz dokaza koje imamo iz posljednjih par krugova", rekao je Feldman.

Unaprijeđenje vjerskih sloboda

Iako ankete pokazuju da Amerikanci postaju sve manje religiozni, vjerske slobode postale su "koz seleb" (cause célèbre - tema koja izaziva raširene kontroverze ili izaziva javn debatu) među mnogim konzervativcima, pri čemu je Vrhovni sud stao na stran onoga što Marej naziva "snažnijim tumačenjem" ustavnog prava na slobodno upražnjavanje religije.

Samo ove godine, sudije su donijele nekoliko glavnih pobjeda zagovornicima vjerskih sloboda, presudivši u korist javnog finansiranja vjerskih škola, dajući vjerskim školama široka ovlašćenja za zapošljavanje i otpuštanje nastavnika i podržavajući plan Trumpove administracije za izuzimanje ovlašćenja poslodavaca po pitanjima vjerskih sloboda i pitanjima morala iz Zakona o pristupačnoj njezi.

Imenovanjem sudije Beret, Sud je zauzeo još agresivniji stav o vjerskim slobodama.

U novembru, odstupajući od dvije ranije presude, sud je blokirao ograničenja New Yorka na lične vjerske usluge tokom pandemije kao teret za vjerske slobode.

Kritičari su rekli da sud stavlja vjersku slobodu ispred javnog zdravlja.

Poštovanje izvršne vlasti

Kako je Trump često pribjegavao uredbama za sprovođenje svojih kontroverznih politika, višegodišnje ustavno pitanje izvršnih ovlaštenja posltednjih se godina nekoliko puta pojavilo pred sudom.

Uopšteno govoreći, konzervativne sudije pristaju na snažniji pojam predsjedničkih ovlaštenja.

Ipak, iako je sud u nekim slučajevima stao na stranu Trampove administracije, u drugim slučajevima ju je odbacivao.

Saikrišna Prakaš, ugledni profesor prava na Univerzitetu Virdžinija, primijetio je da je Trump po pitanju ustavnih ovlašctenja predsjednika vjerovatno izgubio više slučajeva nego što je dobio.

Ali u vezi sa ostalim pitanjima koja se odnose na izvršnu vlast, rezultat je mješovit.

"Ali to nije neobično", rekao je Prakaš u intervjuu. "Predsjednici ne pobjeđuju uvijek. Ne gube uvijek".

Najkontroverznija odluka suda donijeta je 2018. godine kada je odbacio državni izazov Trumpovoj uredbi za uvođenje zabrane putovanja građanima osam država u svijetu sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

Pišući u ime konzervativne većine od pet sudija, Roberts je rekao da Zakon o imigraciji i državljanstvu daje predsjedniku "široko diskreciono pravo" da zaustavi ulazak nedržavljana u Sjedinjene Države.

Još jedna pobjeda za Trumpa došla je 2019. godine kada je sud dozvolio njegovu upotrebu hitnih ovlašctenja za preusmjeravanje milijardi dolara vojnih sredstava za izgradnju kontroverznog zida duž američko-meksičke granice.

Međutim, Trumpova administracija pretrpjela je i velike neuspjehe na Vrhovnom sudu. 2019. sudije su presudile 5:4 protiv administrativnog plana da se popisu stanovništva 2020. doda pitanje o državljanstvu.

U junu 2020. godine sud je spriječio administraciju da okonča program DACA koji štiti mnoge mlade imigrante bez dokumenata od deportacije.

A u jednom od dva slučaja koji uključuju sudske pozive zbog Trumpovih finansija, sudije su odbile Trumpovu tvrdnju o apsolutnom imunitetu od krivičnih naloga.

Steni Hojer, lider demokratke većine u Predstavvničkom domu, zatražio je da članovi tog tijela jednoglasno usvoje Trumpov prijedlog - čemu se usprotivio lider republikanske manjine Kevin Mekarti.

Time je okončano dvanaestominutno zasijedanje Predstavničkog doma američkog Kongresa.

Trump je, uprkos širokom protivljenju unutar Republikanske stranke, u utorak uveče zatražio da se suma za direktnu uplatu poveća sa 600 na 2.000 dolara za pojedince i na 4.000 dolara za parove. Najavio je da neće potpisati novčani paket pomoći u iznosu od 900 miljardi dolara, koji je Kongres odobrio u ponedjeljak, ukoliko se njegovi članovi ne usaglase o isplati veće sume novca.

Mič Mekonel, lider senatske većine, rekao je da se republikanci protive smatrajući da je takav vid pomoći preskup i neadekvatno raspoređen.

Trumpov veto bi vjerovatno inicirao delimično zatvaranje fedralne vlade počevši od 29. decembra.

Takođe, ako Trump ne potpiše zakon, to znači da će milioni ljudi ostati bez novčane pomoći dan poslije Božića, a moguće je da ostanu i bez krova nad glavom jer krajem godine ističe moratorijum na izbacivanje iz stanova onih koji ne plate kiriju.

Iako su i mnogi analitičari saglasni da je iznos od 600 dolara mali, smatraju da je hitno potreban u trenutku kada paket pomoći usvojen u martu ističe.

Novim predlogom zakona se produžavaju programi pomoći za one koji su honorarci ili one koji su samozaposleni, a predviđena je i pomoć od 300 dolara nedjeljno za više od 20 miliona nezaposlenih.

Prema podacima Sekretarijata za rad SAD, čak 14,1 miliona ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene bi 26. decembra moglo da ostane bez primanja.

Do sada su Amerikanci dobijali po 1.200 dolara koje su trošili na kiriju i pokrivanje kredita, navodi Reuters.

Istraživanje Instituta JPMorgan pokazuje da će oni sa niskim primanjima, ako se ukine pomoć, još više kasniti sa otplatom kredita i drugih računa.

Novi paket pomoći predviđa 25 milijardi dolara pomoći za one koji iznajmljuju stanove, a ne mogu da plate kiriju, a produžava i moratorijum na izbacivanje iz stanova koji ističe 31. decembra.

Ako ga Trump ne potpiše, skoro 40 miliona ljudi bi moglo da ostane na ulici u narednim mjesecima i kako navodi Reuters, procjenjuje se da su dugovi za kiriju i račune dostigli 70 milijardi dolara.

Trump je rekao da je stavio veto na Nacionalni zakon o finansiranju odbrane (NDAA) jer “ne sadrži ključne mjere za nacionalnu bezbjednost, a sadrži odredbe koje ne poštuju naše veterane i vojnu istoriju i suprotne su naporima moje administracije da stavimo Ameriku na prvo mjesto u smislu nacionalne bezbjednosti i spoljne politike. To je “poklon Rusiji i Kini”, rekao je Trump u poruci članovima Predstavničkog doma američkog Kongresa.

Iako je prethodnih osam puta predsjednikov veto ostao na snazi zahvaljujući podršci Trumpovih republikanaca u Kongresu, savjetnici kažu da bi ovaj mogao da bude poništen. Predsjednik Tramp treba da napusti položaj za samo nekoliko nedjelja, 20. januara.

I Senat koji kontrolišu republikanci, i Predstavnički dom sa demokratskom većinom, usvojili su zakon o vojnoj potrošnji sa dovoljnom razlikom glasova da postoji i više od dvotrećinske većine potrebne da bi se poništio predsjednički veto.

To znači da bi Trump sada morao da ubijedi desetine republikanaca da odbace rad na zakonu od 4.500 stranica koji je trajao skoro godinu dana i počnu ispočetka.

Trumpovi visoki savjetnici su predsjednika pozvali da ne stavlja veto, pozivajući se na slabe šanse da se spriječi usvajanje zakona. Mnogi od Trumpovih najlojalnijih saradnika među republikancima, među kojima je predsjedavajući senatskog odbora za oružane snage Džim Inhof, rekli su da će glasati da se obori veto.

“Svrha ovog zakona je jednostavna”, rekao je Inhof, nakon što je mjera usvojena u Senatu. “On čini našu zemlju bezbjednijom i podržava naše vojnike koji je brane.”

Savjetnici kažu da Trump može da postigne veoma malo, i da bi veto mogao da nanese štetu njegovoj stranci u borbi da zadrži dva mjesta u Senatu u drugom krugu izbora u Džordžiji 5. januara.

Senat je podržao zakon sa 84 glasa za i 12 protiv, a glasovi protiv su potekli od nekih od najkonzervativnijih republikanaca i najliberalnijih demokrata. U Predstavničkom domu, NDAA je usvojen sa 335 glasova za i 78 protiv, a neki od glasova “ne” su bili glasovi liberalnih demokrata za koje je manje vjerovatno da će podržati Trumpov veto.

Zakon o vojnoj potrošnji definiše sve aspekte – od broja kupljenih vojnih brodova, preko plata vojnika do odgovora na geopolitičke prijetnje. Mjera na koju je Trump stavio veto je kompromis kojim se kombinuju odvojeni prijedlozi zakona već usvojeni u Predstavničkom domu i Senatu.

Članovi Kongresa se ponose time što je prijedlog zakona o finansiranju odbrane bio usvojen svake godine od 1961. i ističu da to pokazuje njihovu privrženost američkoj vojsci.

Ukoliko Trumpov veto ostane na snazi, biće odložena isplata povišice od 3% vojnicima na aktivnoj dužnosti.

Prozivođači vakcine su saopštili da bi kontingent doza trebalo da isporuče do 31. jula 2021. godine.

"Sa ovih 100 miliona dodatnih doza, Sjedinjene Države će moći da zaštite više građana i nadamo se da će brže okončati ovu razornu pandemiju. Radujemo se nastavku saradnje sa američkom vladom i zdravstvenim radnicima širom zemlje", saopštio je Albert Burla izvršni direktor kompanije “Pfizer”.

Prema sporazumu teškom skoro dvije milijarde dolara dve kompanije će isporučiti najmanje 70 miliona dodatnih doza do 30. juna, dok će preostalih 30 miliona biti isporučeno najkasnije 31. jula.

“Pfizer” je sa američkim vlastima ranije postigao dogovor o distribuciji sto miliona doza vakcine, što znači vakcinaciju 50 miliona građana, jer proces podrazumijeva i revakcinaciju.

Takođe, američke vlasti imaju mogućnost nabavke dodatnih 400 miliona doza.

Aleks Azar, američki sekretar za zdravstvo, izjavio je da postignuti sporazum pruža sigurnost da će biti dovoljno zaliha vakcine za sve građane koji žele da se vakcinišu do juna 2021.

Vakcina koju su proizveli “Pfizer” i “BionTech” dozvolu za upotrebu od američke Uprave za hranu i lijekove dobila je sredinom decembra kada je i počela njena distribucija širom Sjedinjenih Država. Nedugo potom, odobrenje je dobila i vakcina kompanije “Moderna” – koja je razvijena i proizvedena u saradnji sa stručnjacima Nacionalnog instituta za zdravlje.

Ta vakcina, koja se takođe prima u dvije doze, nabavljena je u okviru posebnog programa američke Vlade pod nazivom “Operation Warp Speed”. Riječ je o javno-privatnom partnerstvu čiji je cilj bio da obezbijedi milione doza vakcina dostupnih za isporuku – pošto je proizvod dobio odobrenje Uprave za hranu i lijekove.

Sjedinjene Države najpogođenija su svjetska država pandemijom COVID19.

Prema podacima Univerziteta Džons Hopkins broj oboljelih premašio je brojku od 18.000.000. Od posljedica te bolesti preminulo je 322.851 građana.

Trump je u videozapisu koji je objavljen u utorak navečer objavio kako taj paket Amerikancima ne pruža dovoljno pomoći. Paket predviđa isplatu od 600 američkih dolara za većinu Amerikanaca.

Predsjednik je rekao da traži od Kongresa da "poveća smiješno niskih 600 na 2000 dolara ili 4000 dolara za par. Također tražim od Kongresa da se riješi rasipnih i nepotrebnih stavki iz ovog zakona i da mi pošalje odgovarajući paket".

U videu objavljenom na društvenim mrežama Trump je istaknuo ono što je nazvao "rasipnim trošenjem" na razne programe koji su uobičajeni u godišnjim američkim mjerama financiranja, poput vojne pomoći Egiptu, financiranja muzeja i novca za napore u poljoprivredi i divljini.

Njegove specifične primjedbe na dio pomoći protiv koronavirusa usredotočile su se na, kako je rekao, nedovoljnu pomoć malim poduzećima koja su patila tijekom pandemije, te na visinu izravnih plaćanja pojedincima.

I Zastupnički dom i Senat donijeli su mjeru ogromnom potporom u ponedjeljak, a zakonodavci su imali samo nekoliko sati da pregledaju zakon od više od 5000 stranica. Suočili su se s ponoćnim rokom kako bi zadržali financiranje američke vlade.

Demokrati su se zalagali za veća plaćanja kao dio mnogo većeg paketa pomoći za koronavirus, uključujući verziju od tri biliona dolara koju je Predstavnički dom usvojio u maju i onu u iznosu od dva biliona dolara koju je odobrio u oktobru. No, niti jedan od njih nije napredovao u Senatu jer su se republikanci usprotivili toj razini potrošnje i potaknuli na usmjereniji napor u pružanju pomoći.

Predsjedateljica doma Nancy Pelosi odgovorila je na Trumpov video obećanjem da će pitanje većih uplata iznijeti na glasanje.

"Republikanci su više puta odbili reći koliki je iznos predsjednik htio za izravne isplate", tweetala je. “Napokon, predsjednik je pristao na 2000 dolara - demokrati su spremni ovo iznijeti pred Dom ovog tjedna jednoglasnim pristankom. Učinimo to!"

Trump se također usprotivio što novi zakon uključuje plaćanja kućanstvima sa mješovitim imigracijskim statusom, poput američkog državljanina oženjenog za nekoga tko nema broj socijalnog osiguranja. Takvi su slučajevi izuzeti iz prvog kruga plaćanja, a novi račun ne samo da će ih učiniti prihvatljivima za novi krug, već će i retroaktivno uključiti iznos koji bi dobili od provjera poticaja početkom godine.

Predsjednik je javno bio tih o paketu pomoći dok su se pregovori između demokratskog i republikanskog čelnika ubrzavali posljednjih tjedana. No, njegov ministar financija, Steven Mnuchin, bio je dio razgovora koji su rezultirali mjerom potpomognutom u ponedjeljak glasovima 359-53 u Ptrdstavničkom domu i 92-6 u Senatu, a očekivalo se da će je potpisati i Trump.

Ako bi Trump stavio veto na paket financiranja, Kongres bi mogao nadvladati njegov prigovor s dvije trećine glasova u svakom domu Kongresa.

Bez rješenja postoji šansa za gašenje vlade. Američka vlada trenutno djeluje na privremenom produljenju financiranja koje istječe 28. decembra.

Novi zakon uključuje 284 milijarde američkih dolara za Program zaštite plaća, inicijativu koja je trebala pomoći poduzećima da zadrže radnike u razdoblju u kojem je ekonomski pritisak pandemije mogao natjerati na dodatna otpuštanja.

Tu je i naknada za nezaposlene u iznosu od 300 dolara tjedno za 11 tjedana, kao i 82 milijarde za lokalne škole i sveučilišta, 25 milijardi za pomoć u najmu, 15 milijardi za kazališta i 10 milijardi za brigu o djeci. Paket uključuje četiri milijarde dolara za pomoć drugim zemljama u naporima na cijepljenju protiv COVID-19, bolesti koju uzrokuje koronavirus.

Novoizabrani predsjednik Joe Biden, koji bi trebao stupiti na dužnost sljedećeg mjeseca, izrazio je podršku paketu pomoći za koronavirus, dok je rekao da je to samo prvi korak.

"Čelnici i Doma i Senata, obje strane zaslužne su za teške kompromise kako bi se to postiglo", rekao je Biden u utorak. "Ali, kao i svi kompromisi, daleko je od savršenstva, ali pruža kritično olakšanje u kritičnom trenutku. Međutim, kao što sam cijelo vrijeme govorio, ovaj je zakon samo prvi korak, predujam u rješavanju krize, kriza, više od jedne, u kojima se nalazimo. "

Vođa senatske većine Mitch McConnell, u komentarima za Associated Press kasno u ponedjeljak, republikancima je nagovijestio pristup na čekanje.

"Moje mišljenje o onome što slijedi je da to pogledamo", rekao je. "Rado ćemo to procijeniti na temelju potreba s kojima se suočavamo u februarui i martu."

Bilo koji novi krug potrošnje bit će u velikoj mjeri ovisan o dva izbora za drugi krug mjesta u Senatu koji predstavljaju državu Georgia, a koji će ili održati republikance sa kontrolom senata ili će demokratima dati prednost da drže oba doma Kongresa i Bijelu kuću.