Linkovi

Ženska strana

Protest u SAD: Pravila odijevanja u školama usmjerena su na žene

Protest u SAD: Pravila odijevanja u školama usmjerena su na žene
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Nigerija: Tehnološki kamp za djevojčice kao način za ispravljanje rodne nejednakosti

Nigerija: Tehnološki kamp za djevojčice kao način za ispravljanje rodne nejednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

SAD: Košarka bez rodnih granica

SAD: Košarka bez rodnih granica
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:50 0:00

RS: Novim zakonom pravo na vantjelesnu oplodnju mogle bi ostvariti i samostalne žene

IVF

Više od deset godina parovi koji se bore sa neplodnošću u Republici Srpskoj imaju mogućnost da uz pomoć postupka vantjelesne oplodnje i o trošku osiguranja dobiju željeno potomstvo.

Prvi zakon o vantjelesnoj oplodnji koji je usklađen sa direktivama EU u ovoj oblasti trebao bi do početka sljedeće godine da stupi na snagu u Republici Srpskoj. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da je cilj usvajanja prvog zakona o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje (BMPO), da se u RS pravno reguliše i uredi liječenje neplodnosti, a time pomogne i da se poveća broj obavljenih postupaka oplodnje, te procenat uspješnosti obavljenih postupaka.

In Vitro
In Vitro

Posljednja istraživanja rađena u Bosni i Hercegovini dala su zabrinjavajuće rezultate prema kojima se svaki šesti par u našoj zemlji bori sa neplodnošću. Međutim, ono što mnogima ulijeva nadu je da uz optimalno liječenje, dostupnost, pravovremeni početak liječenja i medicinski potpomognutu oplodnju danas roditeljima može postati i do 80 odsto osoba koje nekada zbog neplodnosti ne bi imale djecu.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja, do sada je u Republici Srpskoj vantjelesnom oplodnjom rođeno 1.115 beba. Tokom 2018. godine procedurom vantjelesne oplodnje koja se izvodi u klinici ''Medico S'' ostvarene su 124 trudnoće, dok je 2017. godine bilo 155 ostvarenih trudnoća i 115 rođenih beba.

Vantjelesna oplodnja se u praksi primjenjuje još od 2007. godine, ali je do sada ova oblast bila regulisana samo pravilnikom.

Dr. Andreja Subotić - Popovic visi strucni saradnik u Ministarstvu zdravlja i socijalne zastite RS
Dr. Andreja Subotić - Popovic visi strucni saradnik u Ministarstvu zdravlja i socijalne zastite RS

„Kada budemo imali zakon nadamo se da ćemo steći veće povjerenje naših građana što bi opet rezultiralo povećanjem broja obavljenih postupaka. Parovi koji se liječe od neplodnosti steći će veću sigurnost, jer će ova oblast biti preciznije definisana, biće popunjena pravna praznina čime će se onemogućiti i razne zloupotrebe, odnosno biće jasno regulisana, a time i obezbjeđena zaštita prava bračnih, odnosno vanbračnih supružnika. Nadamo se da ćemo pacijentima i olakšati proces liječenja različitih oblika neplodnosti, odnosno infertiliteta i steriliteta“, kaže za Glas Amerike dr Andreja Subotić - Popović, viši stručni saradnik u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.

Razvoj humane reprodukcije

Do 2018. godine FZO RS je finansirao dva postupka, a od prošle godine, supružnici kojima je ova procedura jedina mogućnost začeća, mogu da podnesu zahtjev i za treći pokušaj vantjelesne oplodnje, a kriterijumi se uglavnom odnose na medicinske indikacije.

FZO RS u cjelosti finansira tri postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina starosti, ženama od 41. do navršene 42. godine Fond finasnira 50 odsto troškova, dok ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond u cjelosti refundira troškove.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da će donošenjem novog zakona biti uspostavljen sistem kvaliteta u postupku BMPO koji podrazumijeva prije svega postojanje standardnih operativnih procedura, smjernica, priručnika, vodiča, zapisa o davaocima, kao i podatke o konačnom odredištu reproduktivnih tkiva i/ili ćelija, zigota i embriona čime se direktno povećava nivo zdravstvene zaštite građana Republike Srpske. Na taj način biće unaprijeđen kvalitet pružene zdravstvene zaštite u skladu sa savremenim standardima medicinske nauke i prakse, odnosno u skladu sa propisima Evropske Unije u ovoj oblasti.

Proces vantjelesne inseminacije
Proces vantjelesne inseminacije

„Bitno je napomenuti da će se ovim zakonom urediti i sljedivost podataka što dodatno pospješuje sistem kvaliteta i bezbjednost, kao i vođenje statističkih podataka o svim učesnicima postupaka BMPO, o reproduktivnim tkivima ili ćelijama, zigotima i embrionima, o davaocima i doniranim reproduktivnim tkivima ili ćelijama, zigotima i embrionima, o ozbiljnim neželjenim pojavama i ozbiljnim neželjenim reakcijama, o rezultatima postupka BMPO, o procentima uspešnosti, o broju neuspešnih postupaka i njihovim uzrocima, o broju rođene dece, i sve to zahvaljujući uvođenju jedinstvenog informacionog sistema za vođenje dokumentacije, registara, evidencija i izveštaja. Jednostavnije rečeno, otvaramo mogućnost daljeg razvoja humane reprodukcije u Republici Srpskoj“, objašnjava doktorica Subotić – Popović.

Prema njenim riječim, ovaj zakon, pored što povećava kontrolu kada je u pitanju ova oblast povećava i stepen odgovornosti. Tako će donošenjem zakona biti jasno definisana uloga svih aktera u postupku BMPO u smislu njihovih prava i obaveza, počevši od zdravstvenih radnika, odgovornog lica u postupku BMPO, diplomiranog pravnika i diplomiranog psihologa u svrhu pravnog, odnosno psihosocijalnog savjetovanja, bračnih, odnosno vanbračnih supružnika, kao i samih parova.

„Imajući u vidu da je u pitanju vrlo osjetljiva oblast sa progresivnim razvojem, biće uspostavljen i nadzor nad obavljanjem postupka BMPO u smislu stručnog nadzora i nadzora nad zakonitošću rada i akata Centra za postupak BMPO, kao i inspekcijski nadzor nad sprovođenjem zakona koji je u nadležnosti Republičke uprave za inspekcijske poslove, Inspektorata Republike Srpske, Zdravstvene inspekcije. Samo na ovaj način, kada svi znamo koja je naša uloga, odnosno koje su naše obaveze sistem može održati visok nivo kvaliteta u oblasti liječenja neplodnosti postupcima biomedicinske potpomognute oplodnje, te steći povjerenje građana“, ističe naša sagovornica.

Beba i majka
Beba i majka

Čuvanje i doniranje reproduktivnog materijala

Fond zdravstvenog osiguranja RS je 2017. godine počeo da finansira i čuvanje embriona na dvije godine, dok su ranije osiguranici morali da sami plaćaju ovu uslugu. Zahvaljujući uvođenju ove procedure,parovi ne moraju da prolaze kompletan proces vantjelesne oplodnje, a samim tim su i troškovi za Fond manji.

U 2019. godini finansirano je čuvanje embriona za 78 parova, dok je trošak Fonda iznosio 39.000 KM. U 2018. godini za 73 para Fond je finansirao čuvanje embriona u iznosu od 36.500 KM.

„FZO RS je među prvima u regionu, počeo da finansira uslugu čuvanje embriona, jer primjera radi, neke zemlje regiona, tek sada razmišljaju da o trošku obaveznog zdravstvenog osiguranja finansiraju ovu uslugu. Ovo mnogo znači parovima koji prođu postupak vantjelesne oplodnje, jer zahvaljujući čuvanju embriona, parovi, posebno žene, ne moraju ponovo da se izlažu hormonskoj terapiji, a sam postupak kraće traje“, objašnjava doktorica Subotić-Popović.

Novorodjence
Novorodjence

Prema njenim riječima, na ovaj način otvara se i mogućnost razvoja tzv. heterologne oplodnje, odnosno oplodnje koja se sprovodi u slučajevima kada u postupku BMPO nije moguće koristiti vlastita reproduktivna tkiva i/ili ćelije, zigote i embrione jednog od bračnih, odnosno vanbračnih supružnika ili kada se postupak BMPO sprovodi zbog sprječavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete i tada morate koristiti reproduktivna tkiva i/ili ćelije, zigote i embrione davaoca.

„Čim imamo davaoce to nam daje mogućnost i za formiranje ustanove za čuvanje materijala, u ovom slučaju osnivanja i organizacije Banke za reproduktivna tkiva i/ili ćelije, zigote i embrione, uslove za početak rada iste, način rada, obaveze iste, rokove čuvanja, itd. Ovim zakonom rok je malo produžen u odnosu na trenutni rok za čuvanje embriona i zavisi od pisane saglasnosti bračnih, odnosno vanbračnih supružnika koji su uključeni u postupak u skladu sa ovim zakonom, ali ne duže od pet godina od dana njihovog davanja. Izuzetno, vrijeme skladištenja reproduktivnih tkiva i/ili ćelija, zigota i embriona može se produžiti najviše za pet godina, iz medicinski utvrđenih razloga, a uz pisani zahtjev za produženjem od strane lica od koga potiču reproduktivna tkiva i/ili ćelije, zigoti i embrioni odnosno neupotrebljeni embrioni“, kaže Andreja Subotić – Popović.

Novim pristupom ostvarit ce se snovi mnogih
Novim pristupom ostvarit ce se snovi mnogih

Ono što je svakako jedna od značajnijih novina koje donosi novi zakon što će u budućnosti pravo za ulazak u postupak vještačke oplodnje biti omogućeno i samostalnim ženama, koje su poslovno sposobne i psiho-socijalno stabile, a koje se liječe od neplodnosti. Prema riječima doktorice Subotić – Popović za sada ovo pravo nije obuhvaćeno obaveznim zdravstvenim osiguranjem, ali se sada otvara mogućnost da FZO RS u skladu sa svojim mogućnostima može da uvede i ovo pravo.

Specijalni projekat VOA - Dječiji brakovi širom svijeta: Vrijednost mlade

Vrijednost nevjeste: Dječiji brakovi — Orkida Driza iz Albanije sjedi na krevetu sa kćerkom i unukama. Ona se udala u 14. godini. Njena kćerka udala se sa 12 godina i danas ima troje djece.

Šta dijete nevjesta donosi u brak - miraz, socijalni status, domaću radnu snagu, poslovne veze? Koja je njena vrijednost za dvije porodice, onu koju ostavlja i onu kojoj se pridružila? I koliko košta djevojka?

Reporteri VOA-e širom svijeta usredotočili su kako bi otkrili kako mladu nevjestu cijene dvije porodice: ona koja ostavlja i ona koja se pridružuje.

Kako bi prikupili globalne poglede tokom našeg izvještavanja, timovi VOA-e - koji predstavljaju 12 jezika - objavili su kratke video zapise devojčica i žena u kojima opisuju njihova iskustva kao mladenke i mlade majke.

Worth of a Girl: Somaya — Afghanistan
Worth of a Girl: Somaya — Afghanistan

Somaya je imala 13 godina i završila je sedmi razred u Heratu, u Avganistanu, kada ju je otac prodao za 250.000 afgana (3.300 dolara) kako bi se udala za sina svog rođaka.

Ona se, kako kaže, uselila u porodičnu kuću novog supruga, a njen otac je tada mnogo novca potrošio na posteljinu, odjeću i nakit. Kad ju je Somaya pitala može li se vratiti na nastavu, kaže da su je pretukli i svekrva i suprug.

"Stalno sam im govorila da želim ići u školu", kaže Somaya. Kao i mnogi Afganistanci, ona koristi samo jedno ime. „Ali moj zet mi je rekao:„ Ako ideš u školu, ko će obavljati kućne poslove? Kupili smo te. "

Shayma — Iraq
Shayma — Iraq

Sa 16 godina Shaima se udala za muškarca starijeg 12 godina kako bi olakšala novčane probleme svojih roditelja. Ubrzo nakon braka, suprug ju je premlatio što joj je trajno oštetilo lijevo oko. Razlog, jer je studirala na satovima u lokalnom institutu za umjetnost.

Shaima, koja je mislila da će imati njegovu podršku za nastavak školovanja, pokušala je samoubistvo. Preživjela je, samo da bi izdržala razvod koji ju je ostavio izoliranu u doživotnom rodnom gradu u iračkom Kurdistanu. Danas je nastavila studije pozorišta, muzike i umjetnosti.

Vrijednost mlade - Dječiji brakovi — Rasminah — Indonesia
Vrijednost mlade - Dječiji brakovi — Rasminah — Indonesia

Pohađanje škole u njenom selu Java usrećilo je Rasminah. Ali kad je imala 13 godina, majka je rekla da obitelj više ne može priuštiti školarinu ili čak osnovne potrepštine za svoju najstariju kćer i da su joj pronašli muža.

Rasminah je plakala.

"Nisam protestirala jer mi je bilo žao roditelja", kaže Rasminah, koja poput mnogih Indonežana koristi samo jedno ime. "Moji roditelji su mislili da će se taj čovek brinuti za mene."

Nakon dvije godine braka, na prvi rođendan njihove kćeri, on je otišao.

UN nastoji prekinuti praksu dječijih brakova

Oko 650 miliona djece i žena danas stupaju u braj prije 18. godine, što je otprilike 17% svjetske ženske populacije, prema UNICEF-u.

Ovu praksu Ujedinjeni narodi pokušavaju eliminirati do 2030. godine.

Iskorjenjivanje dječijeg braka od presudnog je značaja za poboljšanje globalnog zdravlja, uklanjanje siromaštva i proširenje ljudskih prava, kaže UNICEF. Udate djevojke tinejdžerke često su fizički zlostavljane, a njihovi životi i porođaji uvećavaju vjekovne cikluse rodne nejednakosti u njihovim zajednicama.

Vodeći uzroci smrti djevojčica u dobi od 15 do 19 godina jesu komplikacije zbog trudnoće i porođaja, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Bebe rođene od djevojčica mlađih od 18 godina također imaju veći rizik od smrti.

Specijalni projekat Glasa Amerike donosi priče iz Tanzanije, Sjedinjenih Država, Pakistana, Indonezije, Meksika, Afganistana, Hondurasa, Turske, Iraka, Bangladeša, Albanije, i Nigerije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG