Linkovi

Vijesti

BANJA LUKA: Bivšem šefu u ministarstvu godina dana zatvora i 3.000 KM kazne

Okružni sud Banja Luka

Bivši šef dobojskog odjeljenja u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske Jovo Jović osuđen je na godinu dana zatvora zbog primanja mita, saopšteno je iz Okružnog suda u Banjaluci.

Joviću je presuda izrečena nakon što je priznao krivicu i sklopio sporazum sa Republičkim tužilaštvom.

Prema ovom sporazumu, osim zatvorske kazne, Jović je dobio i novčanu kaznu od 3.000 konvertibilnih maraka (KM), a zabranjeno mu je i obavljanje poslova inspektora u trajanju dvije godine.

Prema optužnici koju je protiv njega podiglo Republičko tužilaštvo, Jović je zahtijevao i primio mito 5. oktobra 2017. godine.

On je bio rukovodilac odjeljenja u Doboju i predsjednik Komisije za identifikaciju lica kojima se obezbjeđuje smještaj po projektu zatvaranja kolektivnih i alternativnih smještaja.

Jović je u službenim prostorijma zahtijevao i primio 1.000 evra od jedne porodice da bi bila stavljena na spisak i da im ubrza proces rješavanja stambenog pitanja, navedeno je u presudi.

Optuženom za ratne zločine iz BiH mjesec dana da dokaže da je u pitanju greška u prepoznavanju

FILE - A banner stating "Still here" hangs on the side of the Planned Parenthood building in St. Louis, Missouri, May 31, 2019.

Advokatima Adema Kostjerevca, optuženog u Bosni i Hercegovini za zločin počinjen u Zvorniku, sudija Okružnog suda Istočnog distrikta u američkoj saveznoj državi Missouri odlučio je dati mjesec dana da prevedu zahtjev za izručenje i da iznesu dokaze da je žrtva pogrešno prepoznala optuženog.

Ured tužitelja u St. Louisu će nakon toga imati sedam dana da odgovori na navode Odbrane, kazao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Robert Patrick, novinar St. Louis Post-Dispatcha koji je pratio ekstradicijsko ročište 15. oktobra.

Sud BiH je sredinom aprila 2015. potvrdio optužnicu protiv Kostjerevca koja ga tereti za zločin protiv civilnog stanovništva, ali zbog nedostupnosti pravosudnim organima, za njim je raspisana Interpolova potjernica.

Tužilaštvo BiH ga tereti da je, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) u Zvorniku, u septembru i oktobru 1992. godine silovao žensku osobu srpske nacionalnosti koja je bila u drugom stanju i zatočena u objektu u kojem je stražario.

“Navedeno silovanje i zlostavljanje prouzrokovalo je gubitak trudnoće kod oštećene žrtve”, saopštili su u martu 2015. godine iz Tužilaštva BiH.

Kostjerevac, za kojeg je u optužnici navedeno da je nastanjen u SAD-u, prema informacijama koje je tada dalo Tužilaštvo BiH, saslušan je posredstvom međunarodne pravne pomoći.

Prema napisima St. Louis Post-Dispatcha, čiji novinar je pratio ekstradicijski proces, Kostjerevac je prije 17 godina došao u SAD sa suprugom.

Tokom razgovora sa agentima FBI-a, kako navodi ovaj medij, Kostjerevac je priznao da je bio pripadnik vojne policije i da je oštećenu vidio u pritvoru, ali je negirao silovanje, već je tvrdio da joj je slao hranu i odbio da je ubije kada su mu drugi to rekli.

U razgovorima sa istražiteljima uključenim u postupak za izručenje, piše Post-Dispatch, oštećena je kazala da je uhapšena 17. septembra 1992. godine, “nakon što su muslimanske snage opkolile njeno selo”, i da je oko dvije sedmice bila zatvorena u podrumu, da je bila trudna, kao i da je Kostjerevca prepoznala.

Kostjerevac je, kako se navodi, uhapšen 23. augusta ove godine, a u dokumentaciji stoji da mu je narušeno zdravstveno stanje.

Novi trgovinski rat SAD? Stupile na snagu carine na evropsku robu

FILE - A container ship is loaded at the harbor in Hamburg, Germany, Oct. 15, 2018.

SAD su uvele dodatne carine u vrijednosti 7,5 milijardi dolara na čitav niz proizvoda, što je nova trgovinska ofanziva predsjednika Donalda Trumpa uprkos evropskim prijetnjama da će uvesti uzvratne mjere, javlja AFP.

Carine su stupile na snagu u minut poslije ponoći i odnose se, pored ostalog, na avione, francuska vina i škotski viski.

Američka vlada je prije četiri dana dobila zeleno svjetlo od Svjetsko trgovinske organizacije da uvede carine kao odgovor na subvencije koje Evropska unija (EU) daje Airbus-u.

SAD su već u trgovinskom ratu s Kinom, koji predstavlja veliki rizik po stabilnost globalne ekonomije.

Trump je u srijedu ponovo napao evropske zemlje i optužio ih za nefer postupanje i "ogromne barijere" protiv uvoza iz SAD.

On međutim nije odbacio mogućnost da se postigne sporazum i tako okonča spor.

Francuski ministar finansija Bruno Le Mer, koji se nalazi u Vašingtonu na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda, upozorio je američku vladu da će odluka o carinama imati "negativne posljedice, kako ekonomske tako i političke".

"EU je spremna da uzvrati", naveo je Le Mer.

Za danas je planiran sastanak Le Mera i američkog trgovinskog predstavnika Roberta Lajthajzera.

Pompeov bivši savjetnik svjedok u istrazi o opozivu Trumpa

Bivši savjetnik državnog sekretara SAD Majkl Mekinli dolazi u Kongres

Majkl Mekinli, bivši najbliži savjetnik državog sekretara SAD Majka Pompea, svjedočiće u istrazi o opozivu predsjednika Trumpa u Kongresu.

Mekinli je naprasno podnio ostavku prošle nedjelje.

Demokrate u Predstavničkom domu Kongresa vode istragu o tome da li je Donald Trump pritiskao ukrajinskog predsjednika da mu dostavi kompromitujuće podatke o demokratskom rivalu Džou Bajdenu.

Majkl Mekinli je karijerni diplomata, bio je ambasador u Brazilu i Afganistanu, i nema direktne veze sa Ukrajinom, ali se očekuje da bi, kao Pompeov najbliži saradnik, mogao da pruži uvid u komunikaciju.

Prethodni svjedoci u Kongresu su rekli da su Trumpov lični advokat Rudi Đulijani i ostali skrajnuli diplomatsko osoblje u odnosima sa Ukrajinom.

Bivša savetnica predsjednika Donalda Trumpa za Rusiju i Evropu Fiona Hil svjedočila je u ponedjeljak pred Kongresom da se snažno protivila smjeni bivše američke ambasadorke u Ukrajini Mari Jovanovič, a da joj je bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton dao instrukcije da pravnicima u Bijeloj kući prenese zabrinutost u vezi sa naporima da se izvrši pritisak na Ukrajinu.

Pred Kongresom je govorila i bivša ambasadorka u Ukrajini Mari Jovanovič koja je rekla da je predsjednik Trump pritiskao State Department da je povuče s položaja na osnovu "neosnovanih i lažnih tvrdnji".

U istrazi je svjedočio i bivši specijalni izaslanik Bijele kuće za Ukrajinu Kurt Volker, a u četvrtak bi trebalo da svjedoči i ambasador SAD u EU Gordon Sondlend, koji je ranije odbio da se pojavi pred Kongresom.

Trumpov lični advokat Rudi Đulijani i potpredsjednik SAD Majk Pens odbili su da se odazovu obavezujućim pozivima da dostave dokumenta u vezi sa Ukrajinom.

Pentagon je takođe saopštio da Kongresu neće davati dokumenta zbog "legalnih i praktičnih pitanja". Kancelarija za budžet Bijele kuće isto nije odgovorila na poziv.

Predsjedavajući Odbora za obaveštajna pitanja Adam Šif rekao je da su "pronađeni značajni dokazi da je Trump zloupotrijebio položaj" i da će nastaviti da razotrkivaju istinu.

Donald Trump je na Tviteru ponovo kritikovao istragu demokrata i nazvao je "fabrikovanim lažima i izmišljotinama".

Anketa Rojtersa i Ipsosa od utorka pokazuje da 43 odsto odraslih u SAD vjeruje da Tramp treba da bude opozvan, 42 odsto smatra da ne treba, a 14 odsto nije sigurno.

Erdoan odbio američki poziv na primirje u Siriji

Turkish tanks and troops stationed near Syrian town of Manbij, Syria, Oct. 15, 2019. Russia moved to fill the void left by the United States in northern Syria on Tuesday, deploying troops to keep apart advancing Syrian government and Turkish forces.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odbio je poziv Sjedinjenih Država za hitnim primirjem na sjeveru Sirije.

Komentari Erdogana dolaze uoči posjete Turskoj potpredsjednika SAD-a i američkog državnog sekretara.

Turska je pokrenula ofanzivu namijenjenu protjerivanju kurdskih trupa nakon što se njihov glavni saveznik, SAD, povukao.

Rusija, koja podržava Siriju, saopćila je da sprječava sukobe između turskih i sirijskih snaga, koje su se sada doselile u to područje nakon dogovora s Kurdima.

Turska smatra elemente sirijskih Demokratskih snaga koje predvode Kurdi (SDF) terorističkom organizacijom i žele ih odgurnuti iz pograničnog područja.

Ankara također kaže da želi stvoriti "sigurnu zonu" koja se pruža oko 30km u Siriju kako bi doselila do dva miliona sirijskih izbjeglica koje se trenutno nalaze u Turskoj.

Međutim, sirijske snage, koje podržava Rusija, napredovale su na sjever vikendom nakon dogovora s Kurdima kako bi pokušali obuzdati tursku operaciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG