Linkovi

Vijesti

Pri kraju odabir američkog anti-koruptivnog savjetnika u Kantonu Sarajevo

Direktor Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provođenje zakona (INL) pri Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država Benjamin A. Rockwell sa predsjedavajućom Skupštine Kantona Sarajevo Danijelom Kristić, premijerom Edinom Fortom i ministric

Direktor Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provođenje zakona (INL) pri Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država Benjamin A. Rockwell posjetio je Kanton Sarajevo, a primili su ga predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo Danijela Kristić, premijer Edin Forto i ministrica pravde i uprave KS Lejla Brčić, stoji u saopštenju za javnost kantonalnog ministarstva pravde i uprave.

Radni sastanak je nastavak saradnje Američke ambasade u BiH i Kantona Sarajevo na polju borbe protiv korupcije, a koja je definirana Memorandumom o razumijevanju.

Ovaj dokument krajem prošle godine su potpisali premijer Forto, ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Eric Nelson i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Jorgan Andrews i njime je određena pomoć SAD-a u jačanju kapaciteta Ureda za kontrolu kvaliteta i borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

Predstavnik Ambasade SAD informisao je da je njihov proces identifikacije anti-koruptivnog savjetnika, koji je američki državljanin, u finalnoj fazi, a koji će raditi pri Uredu za borbu protiv korupcije. Radi se o osobi koja ima iskustva u uspješnom istraživanju i procesuiranju slučajeva javne korupcije.

Naglasili su da je njihov cilj graditi kapacitete i podržati institucionalnu saradnju između sarajevske policije, Tužilaštva, Ureda za kontrolu kvaliteta i borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i drugih institucija. U sklopu toga finansiraju Program saradnje i partnerstva u oblasti krivičnog prava u borbi protiv korupcije u BiH.

“Također, zadovoljni smo što su naši partneri iskazali spremnost za saradnju tokom 2020. godine na polju prevencije korupcije i podizanje svjesti o štetnosti korupcije kroz edukativne programe usmjerene prema mladima”, kazala je Brčić.

Predstavnici Ambasade SAD su iskazali punu opredjeljenost i podršku na implementaciji započetih procesa, a kako bi se dobre prakse uspostavljene u Kantonu Sarajevo, a prepoznate i u izvještajima međunarodnih eksperata, prenijele i na druga područja Bosne i Hercegovine.

Na sastanku je posebno istaknuto da je osnovni cilj ove saradnje sužavanje prostora za korupciju, ali i dovođenje odgovornih pred lice pravde, kako bi se vratilo povjerenje građana u javne vlasti i institucije koje osiguravaju vladavinu prava, navedeno je u saopštenju.

Trumpova administracija ograničava vize za "porodiljski turizam"

A pregnant woman, in the last trimester of her pregnancy, poses in this illustration photo in Sete, South France, March 26, 2016. REUTERS/Regis Duvignau

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ograničava vize za trudnice koje da žele da se porode u SAD kako bi njihova djeca automatski dobila američko državljanstvo.

"Od 24. januara 2020. godine, američko Ministarstvo spoljnih poslova neće više izdavati privremene vize strankinjama koje žele da uđu u SAD zbog 'porodiljskog turizma' kako bi iskoristile prednost američkog zakona o pravu tla za državljanstvo", navela je Bijela kuća.

"Državljanstvo je kruna američkog sistema i mora biti zaštićeno od zloupotreba" stoji u objašnjenju Bijele kuće.

Nepoznato je kako će nadležni organi utvrđivati da li je žena u drugom stanju.

Konzulati nemaju pravo da tokom podnošenja zahtjeva za vizu postave pitanje o eventualnoj trudnoći.

SAD uvele sankcije za više kompanija zbog saradnje sa Iranom

A general view of Abadan oil refinery in southwest Iran, is pictured from Iraqi side of Shatt al-Arab in Al-Faw south of Basra, Iraq September 21, 2019. REUTERS/Essam Al-Sudani

Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da su na "crnu listu" stavili dvije kompanije sa sjedištem u Hong Kongu, te po jednu iz Šangaja i Dubaija jer su pomagale iranskoj naftnoj kompaniji NIOC da izvozi robu vrijednu više miliona dolara čime su prekršile sankcije SAD, piše RSE.

U saopštenju se navodi da su sankcije uvedene firmi "Trilijans petrohemikal" i "Sejdž enerdži" iz Hong Konga, "Pikvju industri" iz Kine i "Binitko" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Sankcijama se zamrzavaju sredstva kompanija, zabranjuje se američkim kompanijama i pojedincima da posluju sa njima.

Američka administracija uvela je sankcije za još dvije kompanije "Đijaksijang industri" iz Hong Konga i "Ojvangva petrohemikal" iz Šandonga te pojedincima ali Bajandrijanu koji je povezan sa "Trilijans petroleumom" i Žikingu Vangu, Kinezu povezanom sa "Ojvangvom" iz Šandonga.

Američko-iranske tenzije su u porastu od 2018. godine kada su SAD odlučile da se povuku iz nuklearnog sporazuma koji su svjetske sile postigle 2015. godine sa Teheranom.

Dom naroda Parlamenta BiH odbio zakon o odgovornosti za negiranje genocida i ratnih zločina

Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine odbio je dopune Krivičnog zakona BiH, kojim bi se uspostavila odgovornost za osobe koje negiraju genocid i ratne zločine, piše RSE.

Radi se o prijedlogu delegata Zlatka Miletića, (Demokratska fronta), iz kluba delegata iz reda hrvatskog naroda.

Miletić je predložio da se uspostavi odgovornost za institucije koje donose odluke o dodjeli priznanja, nagrada i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili odluke o imenovanju javnih objekata po presuđenim ratnim zločincima osuđenim pravosnažnim odlukama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.

"Došlo je vrijeme da se prestane negirati genocid i ratni zločini počinjeni nad svim narodima nakon 25 godina. Isto plače majka Srebrenice, Bratunca ili Bugojna i došlo je vrijeme da to konačno uradimo. Ovo je istorijska šansa i korak ka pomirenju građana poštivanjem žrtava bez obzira ko je u pitanju", rekao je Miletić.

Miletić je zamolio delegate da podrže izmjene u godini kada se obilježava 25. godišnjica genocida u Srebrenici, iznoseći podatak da je devedeset osoba osuđeno za ratne zločine u Haškom tribunalu.

On je predloži i kazne koje bi sudovi mogli izreći za počinioce i to, šest mjeseci do pet godina za negiranje genocida i ratnih zločina, te od šest mjeseci do deset godina za one koji javnim ustanovama daju imena zločinaca.

Delegatkinja Kluba Srba Dušanka Majkić (Savez nezavisnih socijaldemokrata SNSD) je tokom rasprave kazala da se slične zakonske izmjene u bh. parlamentu nalaze od 2007. godine, najavljujući da ga ni ovaj put Srbi neće podržati.

"Ja znam da bi to Bošnjacima odgovaralo, sada kada masovnije počinje suđenje za ratne zločine protiv srpskog naroda i da bi to bila idealna šansa da se zbog verbalnog delikta sudovi zatrpaju predmetima koji govore o povredi prava na izražavanje i mišljenja. Veliki broj ratnih zločina u Sarajevu, Rogatici, Foči, Bihaću, Tuzli, Zenici, Srebrenici nisu dobili epilog. A šta to znači kad bi zakon bio donesen, to bi značilo ograničenje u odbrani optuženog. Mnogi građani srpske nacionalnosti bili bi uskraćeni za svako pravo. Istorija do kraja nije rekla svoje, bez obzira na stav sudova", kazala je Majkić.

Na izlaganje Dušanke Majkić je replicirao dopredsjedavajući Doma iz Kluba Bošnjaka Bakir Izetbegović (Stranka demokratske akcije).

On je kazao da se ne sudi narodima nego pojedincima, pitajući je 'da li je moguće da se ljudi brane negiranjem genocida i ratnih zločina'.

"Spominjali ste masovna suđenja Srbima, hvala Bogu da nije bilo masovnih zločina nad Srbima. Istorija nije rekla šta treba da kaže o zbivanjima u BiH, već međunarodni sudovi na bazi hiljada dana svjedočenja i desetina hiljada dokumenata koje su uzeli u obzir. Ne trebamo čekati presude istorije, imamo presude sudova, njih treba poštovati", rekao je Izetbegović.

Protiv zakona glasalo je svih pet delegata Kluba Srba, četiri delegata iz Kluba Hrvata, dok su predlagač Zlatko Miletić i svih pet delegata Kluba Bošnjaka glasali za ovako predložene dopune Krivičnog zakona.

Dom naroda Parlamenta BiH čini po pet delegata iz sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odbacili su i Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio delegat Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija BiH).

Bećirović je predlagao ukidanje prava da na izborima budu birana lica koja su izdržala kaznu Haškog tribunala ili domaćeg suda za ratni zločin.

Grenel traži ukidanje taksi i odustajanje od kampanje povlačenja prizanja Kosova

Kosovo, Pristina, Hashim Taci and Richard Grenell at the meeting in Pristina

Specijalni izaslanik predsednika SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel (Richard Grenell) zatražio je od lidera pokreta Samoopredeljenje, Albina Kurtija (Albin Kurti), inače mandatara za formiranje nove vlade Kosova, ukidanje takse od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH, piše RSE.

To bi, kako je dodao, trebalo da se desi istovremeno sa prekidom kampanje Srbije za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.

Grenel je kazao da će ukidanje takse zatražiti od svakog političkog lidera na Kosovu.

„Ukoliko želimo da krenemo naprijed sa ekonomskim razvojem, veoma je važno ukidanje takse od 100 odsto. To je nešto što treba da se desi istovremeno sa ukidanjem kampanje povlačenja priznanja nezavisnosti od strane Srbiji. Obje ove stvari treba da se dese a kako bi preduzeća napredovala, kako bi otvorili nova radna mjesta za mlade ljude. Prenijeću istu poruku i u Beogradu“, izjavio je Grenel nakon sastanka sa Albinom Kurtijem.

On je dodao da formiranje nove vlade Kosova nije njegovo pitanje i da na to posmatra sa strane.

„Rekao sam g. Kurtiju da su države kao Velika Britanija i Njemačka imale složene koalicijske borbe za formiranje vlade. Mi posmatramo, ohrabujemo ih da se vode vladavinom zakona kao i svi ostali, i da shvate da se to dešava i u drugim zemljama“, kazao je Grenel.

Grenel je dodao da je ekonomski pritisak, nova radna mjesta i dolazak američkih i ekonomskih preduzeća na Kosovu, najbitnija stvar.

„Ljudi su gladni da uđu i da pomognu rast ekonomije“, dodao je.

Grenel se prethodno povodom taksi oglasio i na Tviteru, ističući da je neophodno da Priština ukine takse od 100 odsto na robu iz Srbije uvedene prije više od godinu dana.

"Moramo napraviti napredak – što uključuje i ukidanje taksi", napisao je Grenel na Tviteru nakon sastanka sa Tačijem.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG