Broj Amerikanaca koji su podnijeli zahtjev za naknadu jer su ostali bez posla, popeo se za rekordnih 6,65 miliona jer pandemija korona virusa i dalje ugrožava ekonomiju, prenosi RSE.

Kako javlja BBC, ta cifra je veća jer su mnogi građani rekli da se nisu mogli prijaviti zbog zagušenja telefonskih linija i pada websitea.

Takođe, oni koji su radili skraćeno, nemaju pravo da traže nadoknadu.

Ovo je skoro duplo više od 3,3 miliona zahtjeva prošle sedmice, a što i tada bila najveća cifra u istoriji SAD – pet puta veća od najgore sedmice tokom globalne krize 2008.

Automobilska industrija je zaustavila proizvodnju a avioprevoznici su uglavnom prizemljeni. Prema podacima ekonomista, petina zaposlenih u SAD je sada u nekoj vrsti karantina.

Ministar finansija Stiv Mnučin je nedavno upozorio da bi nezaposlenost mogla da dostigne 20 odsto.

Glavni stručnjak iz organizacije "Oxford economics" Gregori Deko izrazio je očekivanje da će do maja i prije smirivanja krize sa pandemijom virusa korona 22 miliona Amerikanaca ostati bez posla.

Američki dnevnik US Today prenosi i predviđanja Federalnih rezervi iz Sent Luisa da će biti ukinuto do 47 miliona radnih mjesta i da će stopa nezaposlenosti dostići 32 odsto što je mnogo više nego 25 odsto tokom Velike depresije.

U februaru su SAD su imali najnižu stopu nezaposlenosti od oko 3 procenta.

Vašington, Merilend i Virdžinija su, uvođenjem mjere ostanka kod kuće, tri nova entiteta koji su pooštrili propise na svojim teritorijama u namjeri da suzbiju pandemiju koronavirusa na teritoriji Sjedinjenih Država. Tom mjerom od građana se traži da ne napuštaju domove, ali im istovremeno nije zabranjeno da obavljaju poslove od posebne važnosti, kupuju namirnice – ali i da se rekreiraju. Istovjetnom mjerom u SAD-u su ukupno obuhvaćene 33 federalne države, odnosno oko 270 miliona ljudi.

Betezda, gradić u američkoj državi Merilend, petneaestak kilometara udaljen od prijestonice Vašingtona – provodi prve dane pod novim mjerama.

Embed share

Građani Merilenda o merama protiv koronavirusa

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:50 0:00

„Njihovo uvođenje je mudra odluka“, kaže za Glas Amerike Demijen Jurik koga zatičemo u prijepodnevnim časovima tokom šetnje sa kućnim ljubimcem Bendžijem.

„Važna je da bi se izbjeglo širenje virusa koji je veoma zarazan. Nama to nije baš lako uzimajući u obzir da imamo psa – koga vodimo u kraće šetnje. Ali zaista se nadam da ljudi imaju razumijevanja i ostaju kod kuće – jer je važno suzbiti mogućnost širenja virusa“, kaže Jurik.

Država i grad Njujork, koji su zbog broja potvrđenih slučajeva koronavirusa i preminulih osoba od posljedica te bolesti označeni žarištem pandemije u SAD-u, identične mjere uveli su pre nešto više od dvije nedjelje. Država Merilend uvela je oštrije propise pošto je broj potvrđenih slučajeva povećan za oko 400 odsto, odnosno oboljelo je 1660 ljudi, objavili su lokalni zvaničnici.

Još jedan od građana sa kojim razgovaramo tokom šetnje svog psa, koji se predstavio kao Piter, uvjerava da nisu potrebne striktnije mere od trenutno propisanih.

„Uopšte nisam saglasan. Pogotovo ovdje u Merilendu. Ovdje nije zabilježen veliki broj slučajeva. Ali, naravno, imam razumijevanja za to što pokušavaju da urade. Da suzbiju širenje. Tako da ću se povinovati. Samo se nadam da će nam, kada bude prošao vrhunac krize – što očekujem da će biti uskoro, olakšati da se vratimo na posao“, ukazuje Piter.

Demijen Jurik, pak, podvlači da je važno da je važno striktno poštovati pravila.

„Mislim da građani ne bi trebalo da zloupotrebljavaju mogućnost da izlaze. Ako vam je to potrebno da biste se psihički bolje osjećali – izađite na nekoliko minuta. To je razumljivo. Ali nemojte se muvati okolo samo zato što vam se može. Ostanite kod kuće i nađite način sa ispunite svoje vrijeme“, kaže Jurik.

Upitan da li je u nekim prilikama mogućnost da šeta kućnog ljubimca sa svojom partnerkom, upotrijebio da duže ostane na svežem vazduhu, uvjerava da to nije bio slučaj.

„Ne, osim što šetamo psa, ostatak vremena provodimo kod kuće. Vježbamo, slažemo slagalice. Sreća pa je ovo era interneta gdje je moguće naći sve što vam je potrebno“, kaže on.

Svrha mjera koje su stupile na snagu je ograničavanje kontakta ljudi, ali i primena takozvanog socijalnog distanciranja tokom njiihovog trajanja – boravka osoba na udaljenosti od najmanje dva metra kako bi se spriječilo kapljično širenje virusa.

Ketrin, mještanku Betezde, upitali smo tokom njene šetnje, da li je spremna za eventualno proglašavanje mjere blokade, što podrazumijeva uzdržavanje od rekreacije.

„Ako budem morala – hoću. Nismo toliko gusto naseljeno područje kao Njujork, ali ovde živi mnogo ljudi koji se učestalo kreću. Tako da sam zabrinuta. Za sada mi se čini da vlada prilično dobro obavlja posao i informiše građane. Nadam se da će svako od nas doskočiti izazovu“, kaže nam Ketrin.

Na to je, poručuje, spreman i Den Keli – koga smo takođe zatekli u šetnji.

„Mislim da bi svako trebalo da ostane u svom domu. Ako treba da prekinemo sa šetnjama ili bilo čim drugim. Neka cijeli svijet stane da bi se okončala pandemija. Tada bi se to moglo okončati za mjesec dana. Onda kada sve bude normalno – svi možemo da se vratimo“, kaže Keli. Taj menadžer u servisu za potrošače uvjerava da je spreman u potpunosti da se povinuje uputstvima nadležnih za suzbijane pandemije – i odrekne se šetnji u kojima uživa.

Bijela kuća, u okviru koje je osnovan tim za suzbijanje pandemije koronavirusa čiji je čelnik potpredsjednik Majk Pens, objavila je prognozu da bi u Sjedinjenim Državama od posljedica koronavirusa moglo biti između 100.000 i 240.000 smrtnih slučajeva čak i ako na snazi ostanu aktuelne smjernice o socijalnom distanciranju.

Španija i Italija i dalje pokušavaju da spriječe kolaps zdravstvenih sistema. Bolnice u velikom broju španskih regiona nemaju dovoljno kreveta na intenzivnoj njezi, a koronavirusom je zaraženo više od 13 hiljada zdravstvenih radnika.

U Italiji i Španiji je trenutno više od polovine od najmanje 40.000 smrtnih slučajeva od koronavirusa širom svijeta. Najviše oboljelih je u Sjedinjenim Državama, 164.610, prema podacima Univerziteta Džons Hopkins.

Embed share

Zadatak izolacije - spljoštiti pandemijsku krivulju

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:00:05 0:00

U italiji se broj žrtava povećao za 837 na 12.428, saopštila je Agencija za civilnu zaštitu, dok je zaraženo više od 105 hiljada. Šef Nacionalnog instituta za zdravlje rekao je da je zemlja dostigla "plato" i da bi trebalo da uslijedi pad u broju zaraženih.

Na istoku, u Rusiji, prijavljeno je 500 novih slučajeva, što je najveći rast od početka epidemije. U zemlji je ukupno zaraženo 2337 osoba. Moskva je u karantinu od ponedjeljka, a vlada razmatra proglašenje vanrednog stanja na nacionalnom nivou.

Glavni ljekar u bolnici u Moskvi, koji se prošle nedjelje sastao i rukovao sa predsjednikom Vladimirom Putinom, saopštio je da je zaražen koronavirusom.

Lekar Denis Protsenko rekao je da se osjeća dobro i da je u samoizolaciji, dok iz Kremlja još nije saopšteno da li će se i Putin testirati na koronavirus.

U Kini, prvobitnom žarištu zaraze, u utorak je prijavljen samo jedan smrtni slučaj od koronavirusa i 48 oboljelih za koje vlada tvrdi da su svi zaraženi u inostranstvu.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH medijima je uputio izjavu kojoj su se pridružili EUFOR, MMF, NATO štab u Sarajevu, OSCE, Svjetska Banka, Švedska, Švicarska, UN u BiH i Vijeće Evrope:

"Nakon jučerašnjeg izvještaja rezidentnog koordinatora UN-a te predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda o posljedicama koje će kriza izazvana covidom-19 imati po Bosnu i Hercegovinu, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) još jednom je podvukao da će međunarodna zajednica nastaviti sarađivati sa svim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini na osiguranju materijalne i drugih vrsta pomoći Bosni i Hercegovini u borbi protiv covida-19, kojom treba upravljati transparentno i odgovorno te uzimajući u obzir koje su najveće potrebe.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira podržava pozitivne političke izjave političara u BiH kojima se zagovara saradnja i potreba da se zajednički odgovori na krizu, uključujući i nedavnu izjavu i koordinaciju koja se odvija u Predsjedništvu BiH. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u potpunosti podržava proporcionalne i koordinirane mjere koje poduzimaju svi nivoi vlasti u borbi protiv pandemije i očuvanju zdravlja i dobrobiti građana BiH. Upravni odbor također podvlači potrebu za usklađenijim i dalekosežnijim pristupom u nastojanjima da se minimiziraju socio-ekonomske posljedice ove krize.

Upravni odbor PIC-a ističe da odgovor na trenutnu zdravstvenu krizu u BiH može biti efikasan ako organi vlasti pokažu jedinstvo i dobro upravljanje, poštujući ustavno-pravni okvir BiH na svim nivoima, vladavinu prava, transparentnost i odgovornost, u interesu svih građana. Organi vlasti trebaju osigurati da sve vanredne mjere budu uravnotežene i da odgovaraju stvarnim zahtjevima sa terena sve dok kriza traje.

Vlasti BiH trebaju se obavezati na mjere koje će omogućiti bolji ekonomski oporavak i dugoročniju fiskalnu stabilnost. Istovremeno, važno je napraviti rebalans budžeta na svim nivoima vlasti u BiH kako bi se uzeli u obzir trenutni prioriteti.

Upravni odbor PIC-a apeluje na bosanskohercegovačke građane da u potpunosti poštuju privremene mjere koje donose vlasti kako bi se zaustavilo širenje covida-19, što je ključno za uspjeh u ovoj zajedničkoj borbi.", navedeno je u saopštenju.

Mnoge aviokompanije, čak i one u kojima je finansijska situacija do sada bila dobra, bore se da prežive do tada, s obzirom na to da je zabilježen pad od 70 odsto u saobraćaju i profitu, navelo je udruženje.

Očekuje se da će kolektivni gubitak aviokompanija u ovom kvartalu biti 39 milijardi dolara, zbog toga što je većina njihovih letjelica prizemljena zbog karantina, vremenskih prilika i ograničenja putovanja.

"Nikada nismo vidjeli ovakve brojke u ovoj industriji", rekao je generalni direktor IATA-e i pozvao vlade da ubrzaju usvajanje paketa pomoći za avio industriju koja je suočena sa godišnjim gubitkom od 252 milijarde dolara.

U američkom Kongresu je prošlog petka odobrena pomoć od 25 milijardi dolara za komercijalne aviokompanije.