Iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona je saopšteno da je tokom policijske akcije koju je provela Agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, u srijedu prijepodne, bilo obuhvaćeno 58 fizičkih i pravnih osoba, koji se terete da su od 2014. godine do danas na području Federacije BiH, ali i dijela Republike Srpske, pronalazili osobe i nezakonito im pribavljali različite certifikate i diplome od osnovne škole do visokoškolskih ustanova.

Navodi se da su osumnjičeni stekli višemilionsku korist, a pribavili su više hiljada nezakonitih diploma.

Tim je, kako se ističe, budžet Federacije BiH oštećen za blizu 100 hiljada eura neplaćenog poreza.

Prethodno je Luka Miladinović, portparol Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) potvrdio za Radio Slobodna Evropa da pripadnici te agencije provode policijsku akciju na području nekoliko gradova u Bosni I Hercegovini, te da se aktivnosti provode po naredbama Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihać.

“U toku su pretresi stambenih i poslovnih objekata, ostalih prostorija i pokretnih stvari na ukupno 12 lokacija na području Bihaća, Cazina, Sarajeva, Zenice, Visokog, Tuzle i Istočnog Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da su osobe osumnjičene u ovom predmetu počinile krivična djela organizovani kriminal, zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, primanje dara i drugih oblika koristi i pranje novca”, izjavio je Miladinović.

Aktivnosti se provode po naredbama Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihać.

U Tužilaštvu USK kažu da su zadnjih mjeseci dokumentovali više od 300 lažnih diploma.

Web site centra koji je meta istrage ima brojne greške, ali pruža uvid u desetine vještina i obrazovanja koje centar nudi.

Centar je registrovan odlukom kantonalnog ministarstva za obrazovanje.

Mediji su objavili da je vlasnik centra političar, bivši predsjednik kantonalne (USK) skupštine i delegat u entitetskom parlamentu (FBIH) Admir Hadžipašić (A-SDA).

Hadžipašić je i jedan od aktera ranije afere koju su otkrili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Novinari su tada otkrili da delegati, među njima i Hadžipašić, zloupotrebljavaju javni novac za smještaj.

Interesima Republike Srpske se služi ne putem poništavanja suštinskih reformi, nego putem provođenja reformi okrenutih ka budućnosti kojima se podržava i jača sigurnost, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine i smanjuje njeno oslanjanje na međunarodnu superviziju, navedeno je u izjavi.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u izjavi je podsjetio na nekoliko činjenica:

1. BiH je priznata kao suverena država 1992. godine, te je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma transformirana u državu koja se sastoji od dva entiteta. Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske su u suprotnosti sa ovim činjenicama.
2. BiH uživa suverenitet, a Ustav BiH ne ostavlja prostor za „suverenitet“ entiteta, koji pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH. To je u više navrata potvrdio Ustavni sud BiH.
3. Republika Srpska nema pravo na otcjepljenje; djeluje u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, koji priznaje teritorijalni integritet, političku nezavisnost i suverenitet BiH;
4. Ustavni sud BiH je svojim odlukama uspostavio sveobuhvatnu sudsku praksu o BiH, njenim nadležnostima i statusu konstitutivnih naroda. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i Narodna skupština Republike Srpske nije u poziciji da bira koje odluke će provoditi, a koje neće. Prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu je utvrđeno Ustavom BiH i nadležnost za odlučivanje o njihovom prisustvu pripada Parlamentarnoj skupštini BiH.
5. Republika Srpska na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma ima obavezu da djeluje u skladu s odlukama institucija BiH i da „pruža svu neophodnu pomoć vlastima BiH kako bi im se omogućilo da poštuju međunarodne obaveze BiH“.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u potpunosti podržavaju institucije na državnom nivou koje su potrebne za uspješno funkcioniranje oba entiteta i pozivaju organe Republike Srpske da se suzdrže od podrivanja tih institucija stoji u izjavi.

Navedeno je i da "ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u potpunosti podržavaju visokog predstavnika i njegov mandat te izražavaju pohvale za napore visokog predstavnika u implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma. Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira također pružaju podršku svim agencijama koje su uključene u implementaciju mirovnog sporazuma. Međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente u svrhu očuvanja provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma."

"Ruska Federacija se ne slaže sa ovom izjavom" stoji u fusnoti medijima poslate izjave.

Vijeće za implementaciju mira je međunarodno tijelo zaduženo za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH. Osnovano je u decembru 1995. godine na sastanku u Londonu.

Članice upravnog odbora Vijeća su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Rusija, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Predsjedništvo EU i EK i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska.

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.