"Ne tražimo sukob sa Rusijom, ali odgovorićemo ako Rusija nastavi svoje aktivnosti", rekao je Biden novinarima poslije samita lidera NATO.

On je kazao je da će njegov sastanak u srijedu u Ženevi sa Putinom biti "presudan" i da će ponuditi Moskvi saradnju u oblastima od zajedničkog interesa ako Kremlj to prihvati, prenosi Reuters.

"Jasno ću reći predsjedniku Putinu da postoje područja na kojima možemo sarađivati ako odluči", kazao je Biden.

"Ako odluči da ne sarađuje i bude postupao na način na koji je to radio u prošlosti vezano za cyber bezbjednost i neke druge aktivnosti, mi ćemo primjereno odgovoriti", rekao je američki lider i dodao da će "jasno razjasniti gdje su crvene linije Putinu".

Biden je opisao Putina kao inteligentnog, tvrdog i "dostojnog protivnika".

"Međutim, on (Putin) mora da shvati da bi bila tragedija, ako bi umro opozicionar Aleksej Navalni" koji je u zatvoru u Rusiji, upozorio je Biden.

Upozorenje lideru Kremlja uslijedilo je u trenutku kada Biden nastoji da obnovi transatlantske veze Washingtona sa saveznicima nakon godina tenzija u vrijeme njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

U saopštenju nakon samita NATO-a u ponedjeljak u Briselu, lideri su poručili Rusiji da neće biti brzog povratka na "uobičajene odnose".

Gomilanje ruskih trupa i provokativno ponašanje na istočnoj granici NATO-a "sve više ugrožavaju bezbjednost euroatlantskog područja i doprinose nestabilnosti duž granica NATO-a i šire".

Američki predsjednik je osudio "agresivno ponašanje" Rusije i insistirao na podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine. Rusija je 2014. pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim i podržava proruske pobunjenike na istoku Ukrajine, podsjeća France Presse.

Kako je prenijela agencija AP, Biden je izrazio nadu da će ruski predsjednik pokazati interesovanje za "promjenu percepcije koju svijet ima o njemu".

Parada, zakazana za utorak, stvara test za tek formiranu vladu koju predvodi premijer Naftali Benet i koja predstavlja partijsko šarenilo koje uključuje tvrde nacionaliste, kao i prvu arapsku stranku koja sjedi u vladajućoj koaliciji.

Svake godine izraelski ultranacionalisti održavaju bučan marš mašući plavo-bijelim zastavama i skandirajući slogane dok hodaju kroz Damask kapiju Starog grada i kroz središte muslimanske četvrti kako bi proslavili izraelsko zauzimanje Isočnog Jerusalima Šestodnevnom ratu 1967. Palestinci marš smatraju provokacijom.

Parada je prvobitno bila zakazana za 10. maj. U to vrijeme tenzije su već bile visoke nakon nedjelja sukoba između izraelske policije i palestinskih demonstranata oko džamije Al-Aksa, jednog od najsvetijih mjesta u islamu, kao i pokušaja jevrejskih naseljenika da isele desetine Palestinaca iz njihovih domova u obližnjem susjedstvu.

Dok su hiljade jevrejskih aktivista započinjale povorku, policija je naredila promjenu rute kako bi se izbjegla Damask kapija. Militanti Hamasa u Gazi ispalili su salvu raketa prema Jerusalimu, rasplamsavajući rat koji je odnio 250 palestinskih života i ubio 13 ljudi u Izraelu.

Zamjenik portparola UN-a Farhan Hak rekao je da su zvaničnici UN-a jasno stavili do znanja "potrebu da se sve strane uzdrže od jednostranih koraka i provokacija, da budu uzdržani i omoguće preduzimanje potrebnih poslova na učvršćivanju trenutnog prekida vatre".

Omer Bar-Lev, novi ministar kabineta koji nadgleda policiju, rekao je da se sastao sa policijom, vojskom i najvišim zvaničnicima bezbjednosti kako bi razmotrio plan.

"Stekao sam utisak da je policija dobro pripremljena i ulažu se veliki napori da se očuva delikatna struktura života i javne bezbjednosti", rekao je Bar-Lev.

U njegovoj izjavi nisu navedeni detalji o maršuti parade. Ali izraelski mediji rekli su da će gomila proći pored Damaske kapije, ali da neće ući u muslimansku četvrt.

Policijski zvaničnik, koji je insistirao na anonimnosti jer nije ovlašten za davanje izjava medijima, rekao je da će biti raspoređeno oko 2.000 policajaca.

Izrael je anektirao Istočni Jerusalim nakon rata 1967. godine i smatra to područje, u kome se nalaze najosjetljivija vjerska mjesta u gradu, dio svoje prijestolnice. Konkurentske pretenzije Palestinaca i Izraelaca na sveti grad leže u osnovi sukoba i izazvale su mnoge runde nasilja.

Hamas je izdao izjavu u kojoj poziva Palestince da pokažu "hrabar otpor" maršu. Pozvali su ljude da se okupe na ulicama Starog grada i u džamiji Al-Aksa kako bi se "ustali u lice okupatoru i svim mu sredstvima oduprli kako bi zaustavili njegove zločine i aroganciju".

Izraelska televozija Kanal 13 javila je da je izraelska vojska u pojačanoj pripravnosti na okupiranoj Zapadnoj obali i duž linije sa Gazom kako bi se pripremila za moguće nasilje.

Vojska je saopštila da "sprovodi tekuće procjene situacije i da je spremna za razne događaje i scenarije". Rečeno je, međutim, da nije bilo pojačanja trupa.

Izraelski poslanici u nedjelju su tijesno odobrili Benetovu novu vladajuću koaliciju, smjenivši Benjamina Netanjahua nakon 12 godina na vlasti.

U ponedjeljak je Bennet održao kratak sastanak primopredaje vlasti sa svojim prethodnikom, ali bez formalne ceremonije koja tradicionalno prati smjenu vlade, što je znak Netanjahuovog trajnog bijesa i neprijateljstva prema novoj vladi.

Benet predsjedava šarolikom i krhkom koalicijom koju čini osam malih i srednjih stranaka sa dubokim ideološkim razlikama, ali je obećao da će pokušati da izliječi podijeljenu naciju. Netanjahu je sada lider opozicije.

David Bitan, poslanik desnčarskog Likuda, rekao je za javni radio Kan da Netanjahu nije održao formalnu ceremoniju primopredaje sa Benetom, jer se osjeća "prevarenim" formiranjem vlade Benet-Lapid i "ne želi da da ni najmanji legitimitet po ovom pitanju".

Koalicija uključuje tri stranke na čijem su čelu političari koji su nekada bili saveznici Netanjahua, uključujući Beneta. Iako po mnogim pitanjima dijele Netanjahuovu čvrstu ideologiju, trojica lidera sukobila su se sa bivšim premijerom zbog njegove ličnosti i stila vodstva.

Prema koalicionom sporazumu, Benet će obavljati premijersku funkciju prve dvije godine mandata, a zatim će ministar spoljnih poslova Jair Lapid, arhitekta koalicije, postati premijer.

Benet, 49, postao je premijer u nedjelju nakon glasanja 60-59 u Knesetu, pokrivajući haotično zasjedanje parlamenta. Prijedlog je usvojen nakon što je pripadnika koalicije hitna pomoć iz bolnice odvela u zgradu parlamenta da glasa, uprkos uzdržavanju člana koalicije iz islamističke stranke Ram.

Benet se suočava s izazovom održavanja slabe koalicije i rekao je da daje prednost popravljanju mnogih pukotina koje dijele izraelsko društvo.

Glavni cilj posjete Evropi je oživljavanje veza Washingtona sa svojim zapadnim saveznicima što bi bila i čvršća osnova za plodniji samit sa Vladimirom Putinom.

Biden je već istakao da će o mogućem poboljšanju odnosa sa Moskvom razgovarati na svim sastancima na visokom nivou tokom svog evropskog putovanja.

Bijela kuća je unaprijed nagovijestila da očekuje da bi nakon samita dvojice predsjednika moglo da slijedi uspostavljanje "predvidljivijih i stabilnijh bilateralnih odnosa sa Rusijom".

Ambicije predsjednika Bidena idu dalje, kaže Charles Kupchan, ekspert uvaženog Savjeta za spoljnopolitičke odnose.

Po njemu, SAD žele da prošire svoj globalni uticaj - od pitanja klimatskih promjena do pitanja geostrateške bezbjednosti u okviru čega potencijalno uspješni dijalog sa ruskim predsjednikom igra važnu ulogu.

On smatra da bi predstojeći samit mogao da bude koristan Putinu: "S obzirom na uspon Kine i sve jaču opoziciju kod kuće, Putin bi možda bio speman da reblansira svoju poziciju u odnosu na SAD i ublaži konfrontaciju sa Amerikom i Evropom".

Daniel Hamilton, ekspert uticajnog Wilson centra ističe: "Samit nije poklon Putinu, već prepoznavanje da se Putin pita za sve. Moglo bi se reći, politički Putin je isto što i Rusija. Znači kad god se traži objašnjenje put vodi pravo njemu."

Kupchan predviđa: "Vjerujem da će razgovori u Ženevi biti teški i da će predsjednik Biden postepeno otvoreno iznijeti sve svoje prigovore. Razgovor sigurno neće biti prijatan, niti će predstavljati nekakvo resetovaje američko-ruskih odnosa."

Aludirajući prije svega na Ukrajinu, Hamilton dodaje: "Kršenje suvereniteta nije nešto što se može tolerisati, već zaslužuje kaznu. Međutim, potrebno je uspostaviti i određene šire parametre kao branu kolapsu svakog odnosa između SAD i Rusije".

Većina analitičara se slaže da je preispitivanje nekih spornih pitanja sa Moskvom, neophodno u cilju uspostavljanja šire međunarodne agende koja uključuje uspostavljanje globalne strateške stabilnosti, kontrolu nuklearnog naoružanja, i zajedničke napore na planu klimatskih promjena.

Saglasnost Amerike i Rusije u tom smislu takođe bi doprinijela napredovanju američko-ruskih odnosa u pozitivnijem pravcu od "sadašnjeg zatrovanog stanja" ističu i Hamilton i Kupchan.

"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, moralo bi se dogoditi da otkrijemo nekoga ko želi da napadne Sjedinjene Države ili nekog od naših saveznika i partnera", rekao je general Frank McKenzie, komandant američke Centralne komande (CENTCOM) za Glas Amerike u ekskluzivnom intervjuu datom u vojnom avionu SAD tokom puta ka regionu.

Čini se da generalovi komentari opovrgavaju izvještaj New York Timesa u kojem se kaže da Pentagon razmatra traženje odobrenja za izvođenje vazdušnih udara za podršku afganistanskim snagama bezbjednosti ako Kabulu ili neki drugi veliki grad budu u opasnosti da padnu pod talibane.

McKenziev uvjerljiv opis učešća SAD u Afganistanu nakon povlačenja američkih trupa poklapa se sa sužavajućom protivterorističkom ofanzivom na Islamsku državu i Al-Kaidu dok Pentagon daje prednost nadmetanju sa Kinom i Rusijom. General je rekao da je njegova snaga na Bliskom istoku sada "bliža 40.000", što je značajno smanjenje u odnosu na pre 18 mjeseci, kada je taj broj bio između 60.000 i 80.000 vojnika.

Nakon što je preuzeo dužnost, predsjednik Joe Biden naredio je potpuno povlačenje američkih trupa iz Afganistana i ukinuo američku vojnu podršku ofanzivi protiv iranskih pobunjenika Hutija u Jemenu, koju je predvodila Saudijska Arabija. Istovremeno, Pentagon je premještao brodove, oružane sisteme i trupe van ostalih država Bliskog Istoka.

McKenzie kaže da je povlačenje iz Afganistana glavni događaj koji je umanjio resurse, ne samo širom njegove komande, već i američke Komande za transport, koja pomaže u prevozu američke vojske i opreme na različita mjesta širom svijeta.

Ti resursi će i dalje biti razvučeni, kaže on za Glas Amerike, dok će američki avioni letjeti iz baza hiljadama kilometara dalje kako bi prikupili obavještajne podatke i nadzor i "pojačali pritisak" na teroriste u Afganistanu.

"Dug je put da se snage i avioni prebace u Afganistan preko horizonta. Sve vrijeme smo rekli da je ovo vrlo teško učiniti. To nije nemoguće učiniti i mi to trenutno radimo", rekao je McKenzie.

"Vrlo napredni" planovi

Stručnjaci i bivši komandanti izrazili su zabrinutost zbog nedostatka detalja u vezi sa obezbjeđivanjem Afganistana nakon povlačenja.

"Planovi su vrlo napredni", rekao je McKenzie, preusmjeravajući se na Ministarstvo odbrane da objavi dalje informacije.

Penzionisani general Joseph Votel​, bivši komandant Centralne komande, rekao je za Glas Amerike da se nada da će vidjeti "sveobuhvatniji plan kako bi ovo povlačenje izgledalo" i kako bi vladu Afganistana i afganistanske snage ostavili na "najboljoj mogućoj osnovi".

Ukazao je na povlačenje američkih snaga iz Iraka 2011. godine kao "mnogo promišljeniji pristup" koji je iza sebe ostavio veliko izaslanstvo, a na terenu ostavio element bezbednosne saradnje specijalnih snaga.

"To su stvari koje bih očekivao da vidim. Mislim da je izazov sa ovim trenutno u tome što jednostavno ne vidimo puno detalja", dodao je Votel.

Prema McKenzieu, SAD će pomoći afganistanskim vazduhoplovnim snagama, što je jedna od najvećih prednosti zemlje u borbi protiv talibana, da održavaju svoje letjelice kombinacijom virtuelnog savjetovanja izdaleka donošenjem potrebnih dijelova vazdušnim putem. Takav metod će nesumnjivo usporiti proces održavanja, što bi afganistanskim snagama moglo da ostavi ograničenu vazdušnu podršku.

"Rizik će biti veći, znatno veći", priznao je McKenzie.

Postoji i cjelovit plan za evakuaciju Afganistanaca koji su pomagali Sjedinjenim Državama, ukoliko se za tim ukaže potreba, iako bi veličina, obim i vrijeme operacije dolazio iz State Departmenta, rekao je on.

Turska u centru pažnje

Jedan plan nakon povlačenja koji izgleda da nije završen je kako će aerodrom u Kabulu biti obezbjeđen. Aerodrom služi i za civilne, i za vojne avione.

Nekoliko stotina vojnika iz NATO saveznice Turske branilo je aerodrom, ali nije jasno da li će ostati i nakon povlačenja NATO-a, što izaziva strah da diplomate neće moći bezbjedno da uđu i izađu iz Afganistana.

McKenzie je rekao da je američka vojska još uvijek "u konsultacijama sa turskim partnerima po tom pitanju". Očekuje se da će se Biden u ponedjeljak u Briselu sastati sa turskim predsednikom Recepom Tayyipom Erdoganom kako bi razgovarao o dilemi bezbjednosti aerodroma.

Izvještaji kažu da Erdogan traži koncesije u zamjenu za obezbjeđivanje aerodroma, uključujući i pristanak SAD koji bi omogućio Ankari da zadrži i upravlja svojim PVO sistemom ruske proizvodnje S-400. SAD se protive toj nabavci i upotrebi ruskog sistema paralelno uz NATO oružje poput borbenog aviona F-35.

Druga glavna zabrinutost je koliko će dobro SAD moći da otkriju terorističke zavjere u Afganistanu, upravo one koje bi njihova vojska trebalo da spriječava vazdušnim udarima, bez vojnog prisustva u zemlji.

Bradley Bowman​, stručnjak za odbranu iz washingtonske think-tank Fondacije za odbranu demokratije, kritikovao je povlačenje zbog smanjenja sposobnosti Sjedinjenih Država da nadgledaju i odvraćaju otprilike 20 terorističkih grupa u afganistansko-pakistanskom regionu.

"Samo zato što odlazimo i kažemo da je gotovo, nije gotovo", rekao je Bowman. "Talibani su zainteresovani, a Al-Kaida zainteresovana za vječni džihad i oni će nastaviti da se bore".

Napadi su se dogodili kasno u petak ili rano u subotu u glavnom gradu Teksasa Austinu, te u Chicagu i Savani u državi Georgia.

U Austinu su vlasti saopštile da su uhapsile jednog od dvojice osumnjičenih, a za drugima tragale nakon pucnjave na prepunom šetalištu na kojem se nalazi mnoštvo barova i restorana. U pucnjavi, za koju je šef gradske policije rekao da je započela kao sukob između dvije strane, ranjeno je četrnaest ljudi, od kojih se dvoje nalazi u kritičnom stanju.

Do subote popodne nije bilo izvještaja o hapšenjima u druge dvije pucnjave.

U Chicagu je ubijena žena, a devet drugih ljudi je ranjeno kada su dvojica muškaraca otvorila vatru na grupu koja je stajala na pločniku u četvrti Chatham na južnoj strani grada. Napadači su pobjegli i nisu identifikovani do popodnevnih časova u subotu.

U gradu Savannah na jugu Georgije, policija je saopštila da je jedan čovjek ubijen, a sedam drugih ranjeno u masovnoj pucnjavi u petak naveče. Dvoje ranjenih su djeca - jedno staro 18 mjeseci, a drugo 13 godina.

Šef policije Savane, Roy Minter Jr., rekao je da je pucnjava možda povezana s trajnim sukobom dvije grupe, pozivajući se na izvještaje o pucnjavi u istom stambenom kompleksu koji se dogodio ranije tokom sedmice.

"Vrlo je uznemirujuće ono što vidimo u cijeloj zemlji i nivo oružanog nasilja s kojim se suočavamo u cijeloj zemlji", rekao je novinarima u subotu. "Uznemirujuće je i besmisleno."

Napadi se odvijaju usred ublažavanja mjera izazvanih pandemijom COVID-19 u većem dijelu zemlje, uključujući Chicago, koji je u petak ukinuo mnoge preostale zaštitne mjere.

Mnogi su se nadali da je porast pucnjava i ubistva u Americi prošle godine bio odstupanje koje je možda uzrokovano stresom povezanim s pandemijom usred porasta posjedovanja oružja i rasprava policiji. Ali te su stope i dalje više nego što su bile u pretpandemijskom periodu, uključujući gradove koji su odbili smanjiti policijsku potrošnju nakon smrti Georgea Floyda, ali i one koji su napravili skromne rezove.

"Postojala je nada da bi ovo jednostavno mogla biti statistički poremećaj, koji će početi padati", rekao je Chuck Wexler, izvršni direktor Policijskog izvršnog istraživačkog foruma. "To se nije dogodilo. I to je ono što šefove zaista brine, da možda ulazimo u novo razdoblje u kojem ćemo vidjeti preokret nakon 20 godina pada u tim zločinima."

Praćenje uspona i padova u kriminalu uvijek je komplikovano, ali nasilni kriminal se obično povećava u ljetnim mjesecima. Vikendi i rani jutarnji časovi su uobičajno vrijeme za pucnjave.

Mnoge vrste kriminala su se smanjile 2020. godine i njihove stope su ostale niže ove godine, što sugeriše da pandemija, aktivizam i nemiri potaknuti reakcijom na Floydovu smrt nisu doveli do opšteg porasta kriminala.

Prema bazi podataka koju su sačinili The Associated Press, USA Today i Northeastern University, dogodile su se samo tri masovne pucnjave na javnim mjestima - najniža ukupna stopa za tu kategoriju u posljednjih deset godina - od ukupno 19 masovnih pucnjava u 2020. godini.

Baza podataka prati sva masovna ubistva, uključujući pucnjave, koje podrazumijevaju četiri ili više mrtvih osoba, a koje ne uključuju počinitelja.

Prema toj definiciji, već ove godine, dogodilo se 17 masovnih ubistava, od toga 16 pucnjava, rekao je James Alan Fox, kriminolog i profesor na Univerzitetu Northeastern.

Arhiva oružanog nasilja (GVA), koja nadgleda izvještaje medija i policije radi praćenja oružanog nasilja, masovne pucnjave definiše kao one u kojima je upucano četiri ili više osoba, bez obzira da li su umrle. Ukupno gledajući, prema njihovoj bazi podataka, više od 8.700 ljudi umrlo je u oružanom nasilju ove godine u SAD-u.

GVA je takođe utvrdio da su masovne pucnjave u 2020. porasle na oko 600, što je više nego u bilo kojoj od prethodnih šest godina u kojima je praćena statistika. Prema ovogodišnjim računicama, u SAD-u je do sada bilo najmanje 267 masovnih pucnjava, uključujući najnovije tri koje su se dogodine tokom noći između petka i subote.

"Zabrinjavajuće je", rekao je Fox. "Imamo mnoštvo različitih ljudi koji počinju izlaziti i okupljati se u javnosti. Imamo mnogo podijeljenosti. A imamo i više oružja, kao i toplije vrijeme. To je potencijalno smrtonosna kombinacija."