Linkovi

Analize i istraživanja

Zbog korupcije BiH 'pala' na 72. mjesto na ljestvici Indeksa vladavine prava

Korupcija
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:26 0:00

Bosna i Hercegovina (BiH) pala je na 72. mjesto, među 139 država svijeta, u ovogodišnjem Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (WJP), saopćio je Transparency International u BiH.

Najgore ocjene, BiH je dobila u parametrima koji mjere odsustvo korupcije.

"BiH je dobila okvirnu ocjenu 0,52, na skali od 0 do 1, što je isti rezultat koji je zabilježila i prošle godine, s tim da je sa 64. pala na 72. mjesto na svijetu i nalazi se znatno ispod Slovenije, Hrvatske, Kosova i Sjeverne Makedonije", kaže se u saopćenju.

Ispod BiH se, na ovogodišnjoj ljestvici indeksa vladavine prava, nalaze Srbija, na 81. mjestu i Albanija, koja je na 83. mjestu.

Indeks vladavine prava WJP-a mjeri se kroz osam indikatora - ograničenje vladinih ovlaštenja, odsustvo korupcije, otvorenost vlade, dostupnost osnovnih prava, red i bezbjednost, provođenje zakona, građansko pravosuđe i krivično pravosuđe.

U odnosu na prošlu godinu, BiH je najviše nazadovala u oblasti odsustva korupcije.

"Ubjedljivo najgori parametar po kojem se određuje uspjeh u toj oblasti je onaj koji mjeri da li predstavnici vlasti zloupotrebljavaju javne funkcije za ostvarivanje ličnih interesa", dodaje se u saopćenju.

BIH je, u odnosu na prošlu godinu, nazadovala i u oblasti pravosuđa i provođenja zakona.

Ocjene su zasnovane na istraživanju u kojem su, osim stanovništva učestvovali pravnici i stručnjaci iz različitih oblasti.

"U prethodnoj godini, koju je obilježila pandemija COVID-19, u BiH su se dogodile brojne korupcijske afere gdje su se pojedinci bogatili na račun i na uštrb zdravlja stanovništva, tragovi mnogih od tih afera vode upravo do vrha vlasti. Pravosuđe na njih nije adekvatno odgovorilo, a sve je bilo praćeno političkim pritiscima i selektivnim procesuiranjem odgovornih", istaknuto je iz TI BiH.

Ti u BiH i druge relevantne organizacije koje prate učinak države u borbi protiv korupcije, već dugo upozoravaju da se u BiH ne procesuiraju velike afere, kaže se u saopćenju.

BiH je imala najbolji rezultat, po indeksu vladavine prava, 2015. godine kad je bila na 40. mjestu u svijetu i od tada je nazadovala 32 mjesta.

"U rasprostranjenosti korupcije, činjenica je da BiH nazaduje već nekoliko godina, što su pokazale i druge relevantne međunarodne ocjene, poput Indeksa percepcije korupcije koji mjeri TI ili indikatora Svjetske banke koji prate kontrolu korupcije", ističu iz TI u BiH.

BiH: Između mjera i zaštite ljudskih prava, vlasti se ustručavaju prema nevakcinisanima

A picture taken on June 29, 2021 in Paris shows a passport behind a mobile phone whose screen bears a EU Digital COVID certificate.

Vlasti u Bosni i Hercegovini do sada su oklijevale slijediti većinu evropskih zemalja u uvođenju mjera za nevakcinisane koje se odnose na zatvorene prostore gdje se okupljaju veće grupe ljudi.

U posljednjih nekoliko sedmica, još uvijek stidljivo, neki nivoi vlasti najavljuju da će za ulazak u zatvorene prostore tražiti potvrde o vakcinaciji ili testu. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je koje zamke, u koje su ranije upadale, domaće vlasti moraju izbjeći da mjere ne ugroze građanska prava i slobode.

Piše: Azra Husarić

Prije nego što su zvanično i predložene bilo kakve mjere, u Instituciji ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine počeli su dobijati upite o mogućim zabranama ulaska u zatvorene prostore bez potvrde o vakcinaciji, negativnom PCR ili antigenskom testu ili potvrde o prebolovanom COVID-u.

Neke od mjera koje su donošene na početku pandemije koronavirusa sudovi u BiH proglašavali su neodgovarajućim odnosno neustavnim. Zbog toga ombudsmani naglašavaju da je prije donošenja mjera potrebno utvrditi da li su one neophodne u demokratskom društvu, da li postoji opravdan cilj, te da li su zasnovane na zakonu.

“Ombudsmani smatraju da je u konkretnom slučaju nesporan javni interes, kao i legitiman cilj, a to je zaštita zdravlja stanovništva, ali je prije donošenja odluke potrebno razmotriti pitanje proporcionalnosti mjera s postavljenim ciljem, te da li je moguće postići cilj blažim mjerama”, naveli su u odgovoru BIRN-u BiH.

Nedavno je pomoćnik federalnog ministra obrazovanja Goran Čerkez kazao da od medicinskih radnika treba zahtijevati obaveznu vakcinaciju i da u narednom periodu treba razmišljati, s obzirom na nizak postotak vakcinisanih, i o mjerama koje podrazumijevaju pokazivanje potvrde o vakcinaciji ili negativnog testa prilikom ulaska na skupove.

“Takve mjere su stimulativne, nikako restriktivne. Uvođenjem takvih potvrda stvorili bi se uslovi da neki sektori bolje rade, kao što su turizam i sport”, rekao je Čerkez za Klix.

Kada su vlasti u Kantonu Sarajevo nedavno najavile takve mjere, nekolicina građana je protestovala protiv njih.

Vlada Tuzlanskog kantona je krajem oktobra usvojila nove naredbe kojim se veća okupljanja od 50 ljudi u zatvorenom prostoru dopuštaju uz uslov da prisutni imaju negativan antigenski ili PCR test ne stariji od 48 sati ili potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od šest mjeseci ili potvrdu o vakcinaciji.

U Misiji OSCE-a u BiH, organizacije koja, između ostalog, nadgleda poštivanje ljudskih prava, kažu kako je važno zaštititi ljudska prava građana, ali je isto tako važno i zaštititi njihovo zdravlje.

“Kršenja se mogu svesti na minimum putem pravilnog shvatanja šta su to ljudska prava, poštovanjem principa srazmjernosti, te efektivnom komunikacijom i saradnjom s relevantnim akterima i javnošću”, poručili su iz OSCE-a.

Ova organizacija je objavila analizu o ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti, te krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, u kojoj su, između ostalog, naveli kako je su mjere za suzbijanje širenja virusa dovele do negativnih nuspojava među određenim grupama, a u nekim slučajevima uticale i na ljudska prava i temeljne slobode.

“Glavni razlog tome ne leži u direktnoj namjeri vlada, već u nedovoljnom razumijevanju odgovora utemeljenih na ljudskim pravima i nedostatku odgovarajuće rodno osjetljive analize, kao i općeniti nedostatak svijesti o potrebi sistemskog uključivanja višeslojnosti problema u reagiranju na vanrednu situaciju”, stoji u analizi Misije OSCE-a u BiH.

Zemlje svijeta već mjesecima masovno promovišu proces imunizacije građana i uvode strožije mjere za nevakcinisane, a sve kako bi spriječile širenje koronavirusa i mogućnost ozbiljnih posljedica po zaražene.

Prema objavljenim podacima Our World in Data, vodeći u svijetu s potpuno vakcinisanim stanovništvom jeste Porugal, koji je vakcinisao ukupno više od 86 posto stanovnika. Veliki broj evropskih zemalja danas ima više od 60 posto vakcinisanih.

Najviše vakcinisanih u BiH je u Sarajevu, ali taj procenat još uvijek nije veći od 50 posto.

Uprkos velikom procentu vakcinisanih, evropske zemlje uvele su mjere kako bi spriječile širenje virusa i povećanje stope teške kliničke slike ili smrtnih posljedica. Njemačka je uvela 3G pravilo, prema kojem građani neće moći ulaziti u objekte ako nemaju dokaz o vakcinaciji, negativan test ili o preležanom COVID-u. Austrija je također slijedila slično pravilo, ograničavajući okupljanja potencijalno zaraženih osoba.

Osim toga, države koje su prije nabavke vakcine imale besplatno testiranje uvele su obavezu plaćanja testiranja za osobe koje bez opravdanog razloga ne žele da se vakcinišu.

Nedostatak promocije vakcinacije

Iz Misije OSCE-a u BiH kažu kako su mnoge države uložile veliki trud u kampanje za vakcinaciju, što su ocijenili pozitivnom praksom koju bi BiH trebala slijediti.

“Sada kad BiH posjeduje dovoljno vakcina za građane koji se mogu vakcinisati, potrebno je podići svijest među građanima o dobrobiti koju donosi vakcinacija, te proaktivno adresirati sva otvorena pitanja koja brinu građane kako bi se pružile pouzdane i mjerodavne informacije”, kazali su iz OSCE-a.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, do sada je u našu državu stiglo više od tri miliona vakcina, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine, BiH ima oko tri i po miliona stanovnika.

Broj zaraženih je ponovo u porastu kako u BiH, tako i širom svijeta, zbog čega je neophodno spriječiti širenje virusa poštivanjem propisanih epidemioloških mjera i vakcinacijom, poručuju iz OSCE-a.

“Znamo za primjere iz čitavog svijeta gdje su vlasti već uvele planove novih restrikcija za nevakcinisanu populaciju. Neke države su uvele obaveznu vakcinaciju za određene kategorije, kao što su zdravstveni radnici i nastavnici, a pristup uslugama, radnim prostorijama ili putnim aranžmanima postao je uveliko uslovljen statusom vakcinisanosti”, naveli su iz OSCE-a.

Ustavni sud BiH je 22. aprila ove godine, po apelaciji advokatice Nine Kisić o zabrani kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 godina, koju je donio Federalni štab civilne zaštite, rekao da zabrana krši pravo na slobodu kretanja prema Ustavu BiH, najprije zbog toga što nije bila vremenski ograničena, a o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Kisić za BIRN BiH kaže da su vakcine sada dostupne, ali da kampanja njihovog promovisanja nije na dobrom nivou.

“U suštini, smatram da BiH mora sprovesti mnogo efikasniju kampanju promoviranja vakcinacije, činjenja vakcina dostupnim, eventualnim provjerama zdravlja građana i građanki prije vakcinacije, kako bi se moglo ustanoviti da li i koji tip vakcine trebaju primiti”, rekla je Kisić.

Prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, uvođenje mjera za nevakcinisane ne bi prekršilo ljudska prava, kazala je Kisić objašnjavajući da je svaka država dužna štititi pravo na život i da ovo pravo ima prednost nad drugim pravima.

“Konkretno, države su saglasne da je vakcinacija najjeftinija i najefikasnija procedura u zaštiti javnog zdravljaa”, zaključila je ona.

Grupa građana koji se protive vakcinaciji okupila se nedavno ispred Vlade Kantona Sarajevo zbog najave restriktivnih mjera prema nevakcinisanim građanima, poručujući da su predali pismo premijeru i ministru zdravstva.

Oni su tvrdili da se restriktivnim mjerama narušavaju njihova ljudska prava, te su tražili smjenu trenutne vlade zbog pritisaka za vakcinaciju i mogućih restriktivnih mjera.

Odluka od mjerama ostavljena kantonima, slijedi promocija vakcinacije

Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH je početkom godine izdala saopćenje u kojem pozivaju vlasti na hitnu nabavku i promociju vakcina, naročito za ugrožene populacije građana.

Tada su upozorili da svako propuštanje preduzimanja mjera nadležnih prema osiguranju efikasnog pristupa zdravstvenoj zaštiti predstavlja kršenje ljudskih prava.

“U vezi s navedenim, opravdano se postavlja pitanje da li su nadležni organi vlasti blagovremeno izvršili nabavku vakcina i iste učinili pristupačnim građanima”, stoji u odgovoru ove institucije.

Oni podsjećaju na slučaj “Vavrička i drugi protiv Češke Republike”, u kojem je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da se odlukom čeških vlasti o uvođenju obaveznog vakcinisanja ne krši Evropska konvencija o ljudskim pravima.

“Ombudsmani smatraju da u fokusu mora biti pravo svakog pojedinca na zaštitu zdravlja, ali isto tako i pravo drugih s kojima je u kontaktu”, poručili su iz ove institucije.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić nedavno je najavio kako Vlada Federacije neće uvesti restriktivnije mjere, nego će donositi okvirne, a da će kantonima prepustiti donošenje restriktivnijih u skladu s epidemiološkom situacijom.

On je nakon sastanka sa zamjenicima premijera, federalnim ministrom zdravstva, direktorom Zavoda za javno zdravstvo, premijerima i ministrima zdravstva deset kantona, te direktorima kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, pozvao stanovništvo na poštivanje aktuelnih mjera i na vakcinaciju, poručujući da vakcina ima dovoljno.

Od svih javnih emitera zatražit će se ubrzana promocija vakcinacije, a Zavod za javno zdravstvo Federacije napravio je 15 spotova koje će distribuirati emiterima, stoji u saopćenju Vlade.

Samo u zemljama regiona, Srbiji i Hrvatskoj, kampanja promocije vakcinacije traje već mjesecima kako putem javnih emitera, tako i na druge načine, a u kojoj političari, ljekari i poznati građani preporučuju vakcinaciju.

Tragedije na snimanjima koje su promijenile holivudska pravila

ARHIVA - Brendon Li, sin Bruce Lee-ja, poginuo je u nesreći na snimanju filma "Vrana".

Slučajno ubistvo snimateljke Haline Hačins za vrijeme snimanja novog filma Aleka Boldvina "Rust" je podsjetnik na opasnosti koje ponekad prijete filmskim i televizijskim ekipama.

Dok traje istraga o tome zbog čega je pomoćnik reditelja Boldvinu dao pištolj sa pravim mecima, lideri filmske industrije počinju da traže načine da izbjegnu slične tragedije.

Smrtni slučajevi za vrijeme nekih ranijih snimanja dovodili su do promjene pravila bezbjednosti. Evo pregleda nekoliko filmskih i TV produkcija tokom kojih su se dogodile nesreće koje su promijenile industriju.

“Zona sumraka: Film"

Helikopterska nesreća 1982. godine, u kojoj su poginuli glumac Vik Morou i još dvoje djece glumaca, uzdrmala je filmsku industriju i dovela do novih bezbjednosnih standarda za korištenje helikoptera tokom snimanja. Morou i djeca su poginuli snimajući scenu u Vijetnamu, za film zasnovan na kultnoj televizijskoj seriji. Helikopter se srušio nakon što su otpad i čestice poslije filmske eksplozije oštetili rotor letjelice. Reditelj Džon Lendis i još četvoro ljudi oslobođeni su optužbi za ubistvo bez predumišljaja. Bio je to rijedak slučaj da su podignute optužnice protiv članova jedne filmske ekipe zbog smrtnih slučajeva na setu. Porodice poginule djece - glumaca postigle su nagodbe u građanskim parnicama poslije više godina, a federalne agencije uvele su nova pravila za snimanja u helikopterima.

“Vrana"

Glumac Brendon Li preminuo je u martu 1993. nakon što je upucan u stomak dok je snimao scenu iz filma "Vrana." Produkciju su već pratili finansijski i bezbjednosni problemi, a jedan građevinski radnik na setu je zadobio ozbiljne opekotine. Metak je greškom ostavljen u pištolju iz prethodne scene, a pogodio je Lija tokom snimanja scene u kojoj je trebalo da se koriste ćorci. Uprava za bezbjednost na radnom mjestu je izrekla novčanu kaznu u iznosu od 84.000 dolara producentima filma zbog smrti Lija, ali je kazna kasnije spuštena na 55.000 dolara. Poslije fatalne pucnjave na snimanju filma "Hrđa", na nalogu na Twitteru koji vodi sestra Brendona Lija Šenon je poručeno: "Niko nikada ne bi smio da pogine od pištolja na filmskom setu. Tačka."

"Midnight Rider"

Snimateljku Saru Džons je pregazio voz u februaru 2014. godine, za vrijeme snimanja filmovane biografije Grega Olmana u ruralnom dijelu Džordžije. Smrt 27-godišnje Džons i povrede drugih članova ekipe koje su pogodili dijelovi metalnog rama za krevet, koji se nalazio na šinama, doveli su do toga da se filmska industrija više fokusira na bezbjednost tokom snimanja. Ekipa filma nije imala dozvolu da bude na šinama, ali nisu očekivali dolazak voza dok su snimali scenu sa krevetom na pruzi. Tužioci su podigli optužnicu protiv reditelja, koji je priznao krivicu za ubistvo bez predumišljaja. Osuđen je na dvije godine zatvora, ali je pušten na slobodu poslije godinu dana, a Uprava za bezbjednost na radnom mjestu ga je kaznila sa 74.900 dolara. Roditelji Sare Džons su osnovali fondaciju posvećenu poboljšanju bezbjednosti za vrijeme snimanja filmova i serija.

“Policajci"

Inženjer zvuka koji je snimao jednu policijsku akciju za potrebe dugododišnjeg reality TV programa "Policajci" pogođen je metkom i preminuo u Omahi u Nebraski, u avgustu 2014. Smrt Brajsa Diona je navela Upravu za bezbjednost na radnom mjestu da preporuči dodatnu obuku za članove TV ekipe, uključujući i kako da snimaju policijske pucnjave sa veće razdaljine. Takođe je preporučeno da se ukinu bonusi koji podstiču filmske radnike da preduzimaju veći rizik kako bi snimili što uzbudljivije priče. Dion je prva osoba poginula u istoriji serijala "Policajci" koji je počeo da se emituje 1989. godine, a prati prave policajce na dužnosti, u njihovim patrolama i akcijama. Reality program je otkazan prošle godine, ali ga je nedavno obnovio servis za strimovanje mreže Fox News.

Reality program kanala Discovery

U helikopterskoj nesreći koja se dogodila u ranim jutarnjim satima u riječnoj dolini sjeverno od Los Anđelesa poginulo je troje ljudi koji su snimali planiranu reality TV seriju za kanal Discovery. Snimanje, u februaru 2013, odgiralo se u noći bez mjesečine, a pilot nije nosio noćne naočare u vrijeme nesreće. Federalni istražitelji su kasnije ustanovili da je svjetlo korišteno da se osvijetli lice glumca u pilotskoj kabini, uticalo na pilotovu sposobnost letenja. Međutim, Nacionalni bord za bezbjednost saobraćaja je okrivio pilota, zato što je letio u nebezbjednim uslovima. Agencija je kasnije povukla svoj zaključak da je jedan inspektor Federalne uprave za avijaciju pogriješio što nije prepoznao rizike kada je dao dozvolu za snimanje.

Sekretarica za finansije: SAD ne gube kontrolu nad inflacijom

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen(Foto:AP/Evan Vucci)

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen rekla je u nedjelju da Sjedinjene Države ne gube kontrolu nad inflacijom i da očekuje da će se ona vratiti na normalan nivo do druge polovine naredne godine.

Yellen je u intervjuu kablovskoj mreži CNN rekla da će sredstva, čije je izdvajanje predviđeno planovima predsjednika Joea Bidena za ulaganje u infrastrukturu i socijalnu potrošnju, biti raspoređena tokom narednih 10 godina, ali nije precizirala da li će to pogoršati inflaciju.

"Stopa inflacije će ostati visoka naredne godine zbog onoga što se već dogodilo. Međutim, očekujem poboljšanje do sredine ili kraja naredne godine - druge polovine naredne godine", rekla je Jelen.

Problemi u lancu snabdijevanja opterećuju Sjedinjene Države i druge zemlje, dok naglo raste potražnja zbog otvaranja ekonomija.

"Dok budemo dalje napredovali u borbi protiv pandemije, očekujem da se zastoji u snabdijevanju prevaziđu. Amerikanci će se vraćati u radnu snagu kako se uslovi budu poboljšavali", ocijenila je Yellen.

Federalne rezerve (američka Centralna banka) obećale su da će ključnu kamatnu stopu zadržati na aktuelnom nivou, koji je blizu nule, do potpunog oporavka tržišta rada i dok inflacija ne dostigne zacrtani cilj od 2 odsto i neko neko vrijeme ostane nešto iznad tog nivoa.

Nejasnoće u američkoj strategiji prema Tajvanu

Predsjednik Joe Biden učestvuje u razgovoru sa biračima u organizaciji mreže CNN, u Baltimoru, 21. oktobra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Joea Bidena dan ranije da su SAD riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.

"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."

U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.

Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."

Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."

Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.

"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.

Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.

"Strateška neodređenost"

Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu​ u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".

Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.

Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.

Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig​, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."

Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann​ iz Centra za američki progres.

"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."

Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.

Kineska hipersonična raketa

Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.

Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.

Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.

Carla Baab je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG