Linkovi

Teme

Trump ponovio da "oni kojima se ne sviđa Amerika mogu da idu"

Predstavnice u Kongresu, s lijeva na desno: Rašida Tlaib, Ilhan Omar, Ajana Presli i Aleksandrija Okasio Kortez reaguju na tvitove predsednika Donalda Trampa

Predsjednik Donald Trump ponovo je na Twitteru prozvao četiri demokratske predstavnice u Kongresu i poručio im da "ako mrze Ameriku i ako im se ne sviđa - mogu da idu".

​"Ako napadate predsjednika, zemlju, zastavu - on mora da se brani. Ono što ta ekipa ne voli kod Donalda Trumpa je to što primjenjuje zakone koje je donio Kongres", napisao je Trump i dodao da su one pripadnice "radikalne ljevice sa kojom demokrate iz straha neće da se obračunaju".

Trump je, iako ih nije imenovao, govorio o četiri demokratske predstavnice u Kongresu: Aleksandriji Okasio Kortez, Ilhan Omar, Rašidi Tlaib i Ajani Presli.

Predstavnički dom Kongresa, u kojem su većina demokrate, glasaće o rezoluciji kojom se osuđuju "rasistički komentari predsjednika Trumpa o članicama Kongresa".

Lider demokrata u donjem domu Steni Hojer kazao je da se nada da će "republikanci staviti zemlju, a ne partiju na prvo mjesto" i glasati za rezoluciju uz demokrate.

Tekstom rezolucije se "snažno osuđuju rasistički komentari predsjednika Donalda Trumpa kojim se legitimizuju mržnja i strah prema novim Amerikancima i ljudima drugih rasa, i kojima predsjednik Trump poručuje imigrantima, ili onima koje vidi kao imgirante, da se vrate odakle su došli; i predstavnicima u Kongresu koji su imigranti poručuje da ne pripadaju Kongresu SAD".

Sve je počelo serijom Trumpovih tvitova u nedjelju u kojima je, ne imenujući nikoga, poručio da je "jako interesantno to što se demokratske predstavnice u Kongresu, koje su inače došle iz zemalja čije su vlade potpuna katastrofa i najkorumpiranije na svijetu, usuđuju da glasno i govore najmoćnijoj državi na svijetu kako da vodi svoju vladu...Zašto se ne vrate odakle su došle, poprave situaciju u tim zemljama i onda nam kažu kako se nešto radi.."

​Četiri demokratske predstavnice u Kongresu, Aleksandrija Okasio Kortez, Ilhan Omar, Rašida Tlaib i Ajana Presli, su se našle prozvanim i reagovale su.​ Od njih četiri, samo je Omar rođena u Somaliji, a sve ostale u SAD.

"Predsjednik napada rasistički - sve četiri predstavnice u Kongresu su pripadnice drugih rasa. To je agenda bjelačkog nacionaliste", rekla je Ilhan Omar.

"Apelujem na lidere u Predstavničkom domu Kongresa, mnoge od mojih kolega, da pokrenu proces opoziva ovog predsjednika koji ne poštuje zakone", rekla je Rašida Tlaib.

Četiri demokratske predstavnice u Kongresu na konferenciji za novinare
Četiri demokratske predstavnice u Kongresu na konferenciji za novinare

"Ne zna kako da opravda svoju politiku, pa nas napada na ličnoj osnovi i to je suština", rekla je Aleksandrija Okasio Kortez.

Nakon što su reagovale četiri predstavnice u Kongresu, oglasio se i predsjednik Trump koji je odbacio kritike da su njegovi komentari rasistički i suprotni američkim vrijednostima.

"Ne brine me to jer su mnogi saglasni sa mnom. Ako im se ne sviđa ovde, mogu da idu. One mrze našu zemlju", rekao je predsjednik SAD.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi rekla je da su Trumpovi komentari "odvratni" i pozvala i republikance da se pridruže osudi predsjednikovih komentara.

Neki republikanski senatori - Lisa Murkovski, Suzan Kolins, Pat Tumi i Mit Romni su kritikovali Trumpove komentare.

Senator iz Južne Karoline Lindzi Grejem
Senator iz Južne Karoline Lindzi Grejem

Ali, senator iz Južne Karoline Lindzi Grejem, bliski saradnik predsjednika Trumpa, smatra da je predsjednik trebalo da snažnije kritikuje četiri demokratske članice Kongresa.

On je za Fox Njews kazao da su "Okasio Korez i ostale gomila komunista koje mrze Izrael, mrze Ameriku, graničnu policiju zovu čuvarima koncentracionih logora..One su antisemite i protiv Amerike", rekao je Grejem.

Optužbe za terorizam ulijevaju strah Turcima u BiH

Ozer Ozsaray, Izvor: BIRN BiH

Tri godine nakon neuspješnog puča u Turskoj, bosanskohercegovačke vlasti i pravosuđe suočeni su s pritiskom da izruče turske državljane koji se sumnjiče za navodne veze sa organizatorima ustanka, što se u Turskoj definiše kao terorističko djelo.

Ozer Ozsaray dva puta je izbjegao zahtjeve Turske za njegovo izručenje, ali je rekao da još uvijek ne miruje. Nekoliko godina je boravio u Bosni i Hercegovini, ali se nedavno preselio u drugu evropsku zemlju jer BiH sve teže, kako je kazao Ozsaray, odbija zahtjeve turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

“Doživio sam prijetnje i pritiske u BiH”, rekao je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ovaj 47-godišnji nekadašnji novinar i izdavač.

“Turska ima velike investicije u BiH i postoji velika turska zajednica”, dodao je on.

Prije tri godine, Ozsaray je vodio mali dnevni list i izdavačku kuću, te rukovodio malom nevladinom organizacijom u svom rodnom gradu Corumu, koji je 235 kilometara udaljen od Ankare, glavnog grada Turske.

Ovaj život prekinut je 15. jula 2016. godine, nakon što je Erdogan spriječio puč, da bi zatim uslijedio sistemski pritisak na sve građane za koje se sumnjalo da su na bilo koji način povezani sa čovjekom kojeg je Erdogan okrivio za puč – Fethullahom Gulenom, vjerskim predavačem koji živi u Americi.

Ozsaray se tada našao pod prismotrom i odlučio je da pobjegne kako ne bi završio kao jedan od oko 160.000 Turaka koji su uhapšeni zbog sumnje da su pripadnici onog što turske vlasti nazivaju Gulenovom terorističkom organizacijom.

Nekih 70.000 osoba je pritvoreno pod istom sumnjom. Još više je izgubilo poslove u akciji “čišćenja” koju međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava nazivaju političkim lovom na vještice.

Erdogan i njegove vlasti nisu zaustavili ovu akciju na granicama Turske. Koristeći diplomatske pritiske, finansijske poluge i tajne operacije, vlasti u Ankari potražuju takozvane “guleniste” koji su pobjegli u druge zemlje, kao i predavače u međunarodnoj mreži gulenističkih škola koji godinama žive van Turske.

Vlasti Bosne i Hercegovine, kao i Kosova, koje su godinama uživale u turskim investicijama, kao i diplomatskoj podršci Ankare, našle su se u situaciji da stalno odbijaju ovakve zahtjeve značajnog partnera.

Ovog mjeseca, Erdogan je u Sarajevo stigao s listom “gulenovaca” koje je želio da bh. vlasti izruče Turskoj, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

“Erdogan traži ‘gulenovce’ iz BiH. Turska ima određene zahtjeve”, rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa Erdoganom 9. jula ove godine.

Nakon Erdoganove posjete, u ponedjeljak, 15. jula, advokati Nedim Ademović i Senka Nožica su organizovali konferenciju za novinare na kojoj su naveli da Ministarstvo pravde vodi postupak za ukidanje boravišnih dozvola za sedmero turskih državljana u BiH nakon što je Turska dostavila dokument kojim se njihovi pasoši proglašavaju nevažećim.

Ademović i Nožica su kazali da njihovi klijenti, građani Turske, imaju dokaze da se protiv njih ne vodi nikakav krivični postupak.

“Postoji strašni politički pritisak da institucije BiH ove slučajeve riješe, ne na pravni način, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, međunarodnim standardima, već da se riješe kroz političke dogovore, prije svega između dvije države”, rekao je Ademović.

Senka Nožica i Nedim Ademović Izvor: BIRN BiH
Senka Nožica i Nedim Ademović Izvor: BIRN BiH

Tursko tumačenje terorizma
Vlasti u Ankari su dva puta tražile od BiH da izruči Ozsaraya i oba puta je Sud BiH taj zahtjev odbio – prvi put u decembru 2018., a drugi put u junu ove godine.

U odlukama kojima se odbija turski zahtjev za izručenje, Sud BiH se pozvao na činjenicu da iako Ankara pokret Fethullaha Gulena naziva terorističkim, to ne čine Evropska unija (EU), Ujedinjene nacije (UN), kao ni većina evropskih zemalja.

“Da bi se organizacija FETO mogla smatrati terorističkom, ta organizacija bi trebala biti određena u skladu s rezolucijama Ujedinjenih nacija ili Vijeća Evrope, koje je Bosna i Hercegovina kao članica dužna primjenjivati. U konkretnom slučaju, iz dopisa Ministarstva sigurnosti BiH, nedvojbeno proizlazi da Bosna i Hercegovina kako po međunarodnim obavezama, tako ni po odluci nadležnih organa BiH, nije proglasila niti listirala FETO kao terorističku organizaciju”, stoji u odluci Suda BiH u koju je BIRN BiH imao uvid.

BIRN BiH je imao uvid u još dvije odluke kojima se odbijaju izručenja turskih državljana iz istih razloga.

Analitičar međunarodnih odnosa Adnan Haskić smatra kako sama činjenica da Turska nastavlja da zahtijeva izručenja nakon jasnih i nedvosmislenih prethodnih odluka Suda BiH – kao i to da Tužilaštvo BiH zastupa turske zahtjeve u sudnicama – predstavlja problem.

“Mislim da samo ponavljanje ovih postupaka, i činjenica da naši tužioci zastupaju te zahtjeve iako BiH ne tretira FETO kao terorističku organizaciju, predstavlja jednu vrstu nastojanja da se umiri Erdogan i turska vlast s jedne strane, a s druge strane da se zadovolji naš pravni poredak”, kazao je Haskić i dodao da je važno pratiti šta se dešava s ljudima koje Turska traži.

Tužilac koji je zastupao turski zahtjev za izručenje Ozsaraya tražio je od Suda BiH da odbaci dopis udruženja “Vaša prava BiH” u dijelu koji se odnosi na tvrdnju da bi u slučaju izručenja Ozsarayev život bio ugrožen. Tužilac je rekao, kako se navodi u odluci Suda, da se radi o “stavu udruženja koji ne obavezuje Sud”.

Ozsaray je u međuvremenu tražio politički azil u BiH iz straha da se vrati u Tursku, a odobren mu je jednogodišnji boravak. Zbog Erdoganove posjete, Ozsaray je, iz straha da bi ipak političkim dogovorom mogao biti vraćen u Tursku, odlučio da napusti BiH i preseli se u drugu evropsku zemlju.

Prema pisanju “Dnevnog avaza”, ukupno 65 turskih državljana je tražilo azil u BiH.

Iz Ministarstva sigurnosti odbili su BIRN-u BiH objasniti način postupanja u ovim predmetima.

Levent Kenez, nekadašnji urednik sada ugašenog dnevnog lista povezanog sa Gulenom u Turskoj i generalni sekretar Centra za slobodu u Stockholmu u Švedskoj, koji prati posljedice Erdoganovog “čišćenja”, izrazio je zadovoljstvo zbog odluke Suda BiH kojom je odbijen zahtjev za izručenje Ozsaraya.

“Ovo je velika stvar”, kazao je Kenez.

“Koliko mi je poznato, postoji još četiri ili pet slučajeva koji su slični Ozerovom… Ovo bi mogao biti signal vlastima u BiH da odluče na isti način kao u ovom slučaju”, dodao je Kenez, koji je boravio u BiH kako bi sakupio podatke o sličnim slučajevima u regionu.

Sud i Tužilaštvo BiH Izvor BIRN BiH
Sud i Tužilaštvo BiH Izvor BIRN BiH

Hapšenja u mraku
Drugi državljani Turske u regionu nisu imali sreću Ozsaraya. U martu 2018. godine, šest Turaka je uhapšeno na Kosovu, stavljeno na avion i odvedeno u Tursku, u operaciji za koju je Erdogan priznao da je uključivala turske obavještajce. Ova akcija izazvala je politički skandal na Kosovu, nakon što je tamošnji premijer Ramush Haradinaj priznao da nije imao prethodnu informaciju o ovom slučaju.

Kosovski parlament je proglasio ovu akciju “neustavnom”, a organizacije za zaštitu ljudskih prava su rekle da su na ovaj način prekršene zakonske norme u vezi sa izručenjem i pravom na žalbu.

Šest mjeseci kasnije, u septembru prošle godine, šest Turaka iz Moldavije je izručeno u Tursku pod sličnim okolnostima.

Kenez je kazao da Ankara osjeća da može koristiti ovakav pritisak na BiH ili Kosovo s obzirom da se radi o malim zemljama na Balkanu koje nastoje održati bliske odnose sa Turskom radi investicija ili diplomatske podrške.

“Erdogan ima različit odnos prema zemljama Evropske unije i drugim državama… On ne može da traži izručenje novinara iz evropskih zemalja jer zna da nema šanse za to”, naveo je Kenez.

Za razliku od evropskih zemalja, takvi zahtjevi su se pokazali uspješnijim u Aziji i Africi.

“Ankara primjenjuje identičnu strategiju na Balkanu. Ono što se desilo na Kosovu i u Moldaviji strašno je… Znamo iz tih slučajeva da bi oni željeli da istu stvar urade u BiH, ali su takva dešavanja pauzirana nakon incidenta u Moldaviji”, rekao je Kenez.

Prema njegovim riječima, BiH se nalazi između svog najvećeg političkog i finansijskog ulagača – Evropske unije – i Turske.

“Ne mislim da je vjerovatno da će bh. vlasti sarađivati u zahtjevima za deportaciju turskih državljana, ali ne mogu reći sa sigurnošću da se to neće desiti”, kazao je on.

Ovakvi zahtjevi se lobiraju kroz neslužbene kanale i putem bliskih odnosa Erdogana i Stranke demokratske akcije (SDA), rekao je analitičar Adnan Huskić.

“Znamo šta se desilo na Kosovu, da u jednom vakuumu ‘lijeva noga nije znala šta desna noga radi’. Turski državljani su izručeni jednom sistemu u kojem njihova sigurnost, pravna sigurnost i elementarna prava neće biti poštovani. Moramo osigurati da BiH ne ide u tom smjeru”, istakao je Huskić.

Nakon pokušaja puča 2016. godine, turske vlasti su otpustile 170.000 službenika, uključujući vojne i policijske oficire, sudije, nastavnike, doktore i akademike, a veliki broj njih je i osuđen na kazne zatvora – između ostalih i bivši sudija Haškog tribunala Aydin Sefa Akay.

Turske vlasti su zatvorile 70 novina, 20 magazina, 34 radijske stanice, 30 izdavačkih kuća i 33 TV stanice. Oko 15 novinara je uhapšeno – što Tursku stavlja na prvo mjesto po broju zatvorenih novinara u svijetu.

Ozer Ozsaray Izvor: BIRN BiH
Ozer Ozsaray Izvor: BIRN BiH

Nesigurna sudbina
Život Ozera Ozsaraya je na raskrsnici. Ubrzo nakon dolaska u BiH prije tri godine, otvorio je marketinšku agenciju, ali ju je morao zatvoriti zbog postupaka ekstradicije i zbog, kako tvrdi, društvenih pritisaka i ucjena.

Opisao je kako su mu prijetili na Facebooku, između ostalog i time da se turskim vlastima pošalju adrese stanovanja njega i drugih “gulenovaca” u BiH.

“To nas je učinilo nervoznim. Postoji i velika medijska hajka – zovu nas teroristima svakoga dana, cijeli dan”, rekao je on.

Sjećajući se svog nekadašnjeg života, Ozsaray je kazao da nije krio činjenicu da je sljedbenik Gulena, ali negira da su on ili Gulen imali bilo kakve veze sa neuspjelim pučem u Turskoj.

“Prije jula 2016. nismo imali problema sa državom, sudstvom ili birokratama u našem gradu. Sve se to promijenilo jedne mračne noći… Nakon puča, postojao je veliki pritisak društva jer nismo više imali slobodne medije u Turskoj. Ljudi su nas gledali kao izdajnike koji rade protiv nacije. Niko nije želio da napusti svoj dom ili porodicu, ali smo to učinili jer smo morali”, prisjetio se Ozsaray.

Pritisak na njega, kako je kazao, postao je nesnošljiv.

“Neke institucije su kamenovane, knjige u bibliotekama zapaljene, a znakovi na školama su oštećeni”, prisjetio se Ozsaray opisujući odnos prema školama koje su imale veze sa Gulenovim pokretom.

Prema Ozsarayu, Gulen nikada nije zagovarao nasilje.

Gulen – koji je nekada bio blizak Erdoganu – u izjavama američkim medijima negirao je povezanost sa neuspješnim pokušajem puča.

Govoreći o BiH, Ozsaray je kazao da je prvi put zemlju posjetio 2012. godine sa grupom biznismena.

“Našao sam da je ova zemlja meni bliska”, prisjetio se Ozsaray.

“Ljudi su fini i bosanskohercegovačka kultura je bliska našoj. Bila mi je laka tranzicija da se preselim”, dodao je.

Uprkos lakoj tranziciji, Ozsaray smatra da je žrtva nepravde.

“Sva moja ušteđevina posljednjih 25 ili 30 godina je potrošena. Sve sam ostavio i došao ovdje… Ali i tu nepravdu sam spreman da oprostim”, rekao je za BIRN BiH.

“Mogu da oprostim jer se radi o političkom procesu i nisam počinio nikakav zločin. Ono što ne mogu da oprostim jesu sve sudbine ljudi koji su mučeni, odvojeni od porodica i svojih života”, kazao je Ozsaray, koji se preselio u evropsku zemlju prije posjete Erdogana BiH.

Zapadni mediji: Visoka cijena turske kupovine ruskog oružja

Military vehicles and equipment, parts of the S-400 air defense systems, are unloaded from a Russian transport aircraft, at Murted military airport in Ankara, Turkey, July 12, 2019.

Odluka Ankare da kupi ruski sistem S-400, uprkos upozorenjima Vašingtona, ne samo što je ugrozila strateške odnose dvije zemlje, već bi Turska mogla da bude na udaru američkih sankcija i da bude isključena iz programa naprednog borbenog aviona F-35 u koji je već uložila značajna sredstva pišu zapadni mediji.

Kraj strateškog odnosa?

Dogovor Ankare i Moskve o kupovini protivvazdušnog sistema S-400 doveo je u pitanje višedecenijski strateški odnos SAD i Turske, pa i poziciju Turske kao članice NATO, dok je, s druge strane, učvrstio veze predsjednika Turske i Rusije, Redžepa Tajipa Erdoana i Vladimira Putina, piše CNN.

Erdoan i SAD su već godinama u raskoraku, ističe se u analizi američke televizije. Turski predsjednik tvrdi da SAD štite imama Fetulaha Gulena kojeg krivi za pokušaj državnog udara 2016. godine, i uprkos zahtjevima za njegovo izručenje, nema naznaka da će SAD popustiti. Erdoan i zvaničnici njegove Partije pravde i razvoja često igraju na antiameričko raspoloženje nacionalističke baze stranke, dok je turski predsjednik nezadovoljan i savezom SAD s kurdskim snagama u Siriji u kampanji protiv tzv. Islamske države.

Vašington je sa svoje strane bio ogorčen zbog zatvorskih kazni američkim državljanima, između ostalog pastoru Endruju Bransonu (Andrew Brunson), za koje tvrdi da su politički motivisane i administracija predsjednika Donalda Trampa (Trump) je uzvratila sankcijama turskim ministrima. Pored toga, dodaje CNN, postoje tenzije i oko saudijske reakcije na ubistvo novinara Džamala Kašogija, kao i prijetnji Turske da će zatvoriti vazdušnu bazu SAD Indžirlik.

Ipak, sve te teškoće su blijede u poređenju sa sporom oko S-400, ocjenjuje CNN, dodajući da su i prije prvih isporuka, SAD upozorile Tursku da će je suspendovati iz programa naprednih aviona F-35. Erdoan je odgovorio da bi to bila "pljačka" pošto je Turska uložila više od milijardu dolara u konzorcijum za proizvodnju F-35 i planira da kupi 116 tih aviona.

S druge strane, ukazuje CNN, dogovorom se cementiraju topli odnosi Erdogana i Putina – dva lidera koji ne haju mnogo za opoziciju kod kuće i koji su potrebni jedan drugom u Siriji, a i Rusija je oduševljena ne samo što je prodala S-400 članici NATO-a, već i što je produbila jaz između Turske i SAD. Takođe, S-400 daje turskim oružanim snagama napredno oružje koje može pokriti veći dio teritorije Sirije i svog starog rivala Grčke. Erdoan, na vlasti više od 15 godina, želi da uobliči Tursku kao nezavisnu i uticajnu silu u regionu, bez obaveza prema SAD i bez potrebe za američkim nuklearnim kišobranom koji ju je decenijama štitio, ocjenjuje američka televizija.

Izdaja saveznika i odgovor

SAD dvije godine upozoravaju tursku vladu da ne kupuje ruski raketni sistem, pošto je Vašington jasno stavio do znanja da neće imati izbora i da će uvesti sankcije koje bi mogle dodatno osakatiti tursku privredu, ograničiti ulogu Turske u NATO i zauvjek promijeniti savez SAD i Turske, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Prošle nedjelje je Turska to nazvala američkim blefom, ali je problem Ankare što Trumpova administracija ne blefira, ocjenjuje liberalni američki list, dodajući da postoji niz načina kako Vašington može kazniti Ankaru. Isključenje iz programa F-35 djeluje očigledno, pošto najosjetljivija američka letjelica ne može dijeliti isti geografski prostor s ruskim sistemom koji je napravljen da otkrije te avione. Administracija ima na raspolaganju i druge kazne – isključenje turskih entiteta iz finansijskih institucija SAD, uskraćivanje viza turskim zvaničnicima i biznismenima, zamrzavanje imovine u SAD i onemogućavanje da Turska pozajmljuje novac kod međunarodnih institucija.

Odluka Turske o kupovini S-400, direktno prkosi Kongresu i vladi SAD, međutim, ne tiče se samo Turske, NATO-a ili Rusije, podvlači Vašington post. Trampova administracija se sve više oslanja na sankcije kao na ključni instrument u strategiji da utiče na ponašanje drugih zemalja. Izazivajući Trampov tim da sprovede zakon koji nalaže kazne zemljama koje posluju s ruskom odbrambenom industrijom, Erdoan je napao kredibilitet politike sankcija SAD širom svijeta.

Iako konačna odluka o sankcijama nije donesena, zvaničnici kažu da će odgovor administracije biti oštar, navodi list. Erdoan je izgleda odlučio da je više zainteresovan za odnos s Rusijom nego sa SAD. Kada sankcije budu uvedene, njegov narod će osjetiti ekonomski bol, što mu može pomoći da shvati da su mu potrebni lideri koji vide bezbjednu budućnost Turske i napredne odnose sa Zapadom, a ne s Moskvom.

S druge strane, turski predsjednik je rekao da Tramp ima ovlašćenje da izuzme Ankaru iz sankcija – prema američkom zakonu koji treba da spriječi druge zemlje da kupuju vojnu opremu od Rusije – i da treba da nađe kompromis, prenosi Rojters (Reuters).

Tramp je, kako ukazuje Rojters, izrazio razumjevanje za poziciju Turske kada se sastao s Erdoanom na samitu G20 prošlog mjeseca u Japanu, rekavši da je Ankara kupila S-400 od Moskve, zato što prethodna administracija nije htjela da joj proda odbrambeni sistem Patriot.

Erdoan je u nedelju rekao da ne vjeruje da "Tramp misli kao oni ispod njega i to je rekao pred svim svjetskim medijima", ali, ističe agencija, uprkos Trampovim riječima, zvaničnici SAD su rekli da administracija i dalje planira da djeluje, dok je državni sekretar Majk Pompeo (Mike Pompeo) izjavio da zakon nalaže da bude sankcija, izrazivši uvjerenje da će se predsjednik povinovati zakonu.

Mada je Tramp djelovao pomirljivo u vezi s turskom kupovinom S-400, Erdoan mora da trpi neke posljedice, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) i dodaje da će, ako predsjednik SAD "zažmiri ", Kongres morati da pokaže turskom predsjedniku cijenu izdaje saveznika.

SAD i NATO nemaju mnogo izbora osim da ponovo razmisle da li Turska i dalje pripada tom savezu, inače se obaveze prema alijansi svode na ništa, piše konzervativni američki list u uredničkom komentaru. Razlaz Turske i NATO-a jeste bio Putinov cilj u zalaganju za prodaju S-400, ukazuje list, uz ocjenu da bi SAD mogle izgubiti pristup vazdušnoj bazi u Indžirlik, dok bi Turska mogla potisnuti kurdske snage u Siriji koje su pomogle SAD u porazu tzv. Islamske države.

Međutim, mada Erdoan želi zauvjek da vlada, na kraju će i on otići, a njegov nasljednik bi mogao da preispita neprijateljstvo prema Zapadu, zbog čega ne treba protjerivati Tursku iz NATO-a, ocjenjuje njujorški list, dodajući da bi minimalna reakcija trebalo da bude okončanje učešća Turske u programu F-35. Prema izjavama američkih zvaničnika, ruski tehničari koji će pomagati Turskoj da pokrene S-400 mogu da ugroze integritet odbrambenih sistema NATO-a, pogotovo jer je S-400 manje-više dizajniran da obara avione alijanse.

Američki Pojas i put

Značaj američkog programa Združeni jurišni lovac, za razvoj i prodaju borbenih aviona F-35, jasniji je nego ikada s posljednjim tenzijama SAD i Turske, koja bi mogla mnogo da izgubi ako bi bila isključena iz tog projekta zbog kupovine ruskog odbrambenog sistema, piše časopis Forin polisi (The Foreign Policy).

Zamislimo, poziva časopis, globalni ekonomski i bezbjednosni projekat – vrijedan više od hiljadu milijardi dolara i čije učesnice pokrivaju 40 odsto svjetske privrede – s ciljem da se unaprijede interesi i uticaj vodeće države, pri čemu učesnici dobijaju velike ekonomske nagrade, ali im je teško da se izvuku iz te mreže. Kineska Inicijativa pojas i put jednog dana će možda doći do tog nivoa, ali program Združeni jurišni lovac je već to ostvario, ističe Forin polisi.

Napredni avioni pete generacije F-35 uprkos kritikama zbog kašnjenja i problemima s dizajnom, još nisu izgubili na formalnom tenderu od drugih aviona. I mada mnoge zemlje mogu napraviti infrastrukturu kao što su luke – mada ne tako jeftino kao Kina – pravljenje oružja je sasvim druga stvar, pri čemu nijedna država nije uspjela da napravi napredan avion kao što je F-35, dodaje list.

Dok je Kina kritikovana zbog nametanja dužničkih obaveza preko Inicijative pojas i put, program F-35 ide još dalje, jer svaku zemlju čini decenijama zavisnom od SAD što Vašington koristi kao prednost, dodaje američki časopis. Turska je dodatno zavisna od mreže F-35, zato što njena avioindustrija snabdijeva više dijelova za F-35 i bio bi veliki gubitak za Ankaru ako bi zauvjek bila isključena. Pentagon procjenjuje da će nalaženje alternativnih snabdjevača za zamjenu Turske dovesti do nekoliko mjeseci odlaganja, ali turske proizvodne linije neće lako moći da se prilagode, čime bi Ankara mogla da izgubi 12 milijardi u proizvodnji dijelova.

Erdoan će utoliko platiti veliku cijenu ako ostane uporan u kupovini ruskog oružja, ocjenjuje Forin polisi. U odnosu na mrežu F-35, optimističke projekcije Pojas i put pokrivaju veću teritoriju i više zemalja, ali članstvo u programu Združeni jurišni lovac daje koristi u prestižu, pristupu tehnologiji i podugovorima, kao i bliske bezbjednosne veze sa SAD. Kineski Pojas i put, predstavljen kao generator bogatstva i mirne koegzistencije na svjetskom novu, možda pobijedi u budućnosti, ali sada je u prednosti američka verzija, zaključuje Forin polisi.

State Department: Korupcija i dalje preovladava u BiH

U najnovijem izvještaju State Departmenta o investicijskoj klimi u svijetu, navedeno je da korupcija i dalje ima nagrizajući uticaj na tržišne mogućnosti za američke kompanije koje bi poslovale u Bosni i Hercegovini.

U poglavlju broj 9 koje se odnosi na korupciju stoji da "korupcija i dalje preovladava u mnogim političkim i ekonomskim institucijama u Bosni i Hercegovini te povećava rizike i troškove poslovanja."

Navodi se i da je "pretjerano složen proces registracije i licenciranja biznisa u BiH posebno osjetljiv na korupciju."

"Državna, entitetske, kantonalne i općinske administracije, svaka s ovlaštenjima za donošenje zakona i propisa koji utječu na poslovanje, stvaraju sistem koji nema transparentnost i otvara mogućnosti za korupciju putem parafiskalnih nameta.

Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzanje procesa odobravanja, redovne su pojave. Strani investitori kritizirali su tendere vlade i javnih nabavki zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti.

Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) 2018. svrstao je BiH 89 od 180 zemalja. Prema TI, relevantnim institucijama nedostaje volja da se aktivno bore protiv korupcije; agencije za sprovođenje zakona i pravosuđe nisu efikasni u procesuiranju slučajeva korupcije i vidno su izloženi političkim pritiscima; i tužioci se žale da građani generalno ne prijavljuju slučajeve korupcije i ne žele da svjedoče u tim slučajevima.

U 2011. godini, BiH je uspostavila državnu agenciju za sprečavanje i koordinaciju napora u borbi protiv korupcije; iako je zvanično aktivna, agencija je pokazala ograničene rezultate.

Korupcija ima nagrizajući uticaj na tržišne mogućnosti u inostranstvu za američke kompanije i širu poslovnu klimu. To odvraća strane investicije, guši ekonomski rast i razvoj, narušava cijene i potkopava vladavinu prava.

Američke kompanije moraju pažljivo procijeniti poslovnu klimu i razviti djelotvoran program usklađivanja i mjere za sprječavanje i otkrivanje korupcije, uključujući podmićivanje stranaca. Pojedinci i firme iz SAD-a trebaju uzeti vremena da se upoznaju sa relevantnim antikorupcijskim zakonima BiH i Sjedinjenih Država kako bi se na odgovarajući način pridržavali i, gdje je to prikladno, tražili savjet pravnog savjetnika.

Vlada SAD-a nastoji da izjednači globalne uslove poslovanja za američke kompanije ohrabrujući druge zemlje da preduzmu korake za kriminalizaciju korupcije svojih kompanija, uključujući podmićivanje stranih javnih zvaničnika, i podrže obaveze prema relevantnim međunarodnim konvencijama.

Američka firma koja vjeruje da konkurent pokušava da podmićuje stranog javnog službenika kako bi osigurao ugovor, treba na to skrenuti pažnju odgovarajućih američkih agencija.

Američke firme treba da se upoznaju sa lokalnim antikorupcijskim zakonima i, gdje je to prikladno, zatraže pravni savjet. Iako američko ministarstvo trgovine ne može pružiti pravne savjete o lokalnim zakonima, američki i strani komercijalni odjel mogu pružiti pomoć u pravnom sistemu zemlje domaćina i dobijanju popisa lokalnih pravnih savjetnika", stoji u poglavlju koje se odnosi na korupciju.

Izvještaj koji sadrži 14 poglavlja analizira i strane investicije, radne politike i prakse, političko i sigurnosno okruženje, finansijski sektor, industrijsku politiku, državna preduzeća, te zaštitu intelektualnog vlasništva.

Nuklearni sporazum: SAD i Iran i dalje udaljeni, Evropa se nada da će sporazum opstati

Nuklearni sporazum: SAD i Iran i dalje udaljeni, Evropa se nada da će sporazum opstati
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:36 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG