Linkovi

Aktuelno

Dorian uragan pete kategorije, bliži se Bahamima

Uragan Dorian na satelitskom snimku Nacionalne uprave za okeane i atmosferu.

Uragan Dorian ojačao je u oluju pete, najopasnije kategorije, saopštio je američki Nacionalni centar za uragane. Agencija je uragan, čiji vjetrovi duvaju brzinom od 260 kilometara na sat, nazvala "katastrofalnim".

Oluja se kreće ka zapadu brzinom od 13 kilometara na sat i trebalo bi da direktno udari ostrva Abaco na sjeverozapadu Bahama, jednu od najpopularnijih turističkih destinacija.

Međutim, Centar za uragane očekuje da će oluja oslabiti u narednih dan-dva, i postepeno kretatati ka sjeverozapadu, odnosno Floridi, državi na jugoistoku SAD.

"Morate ozbiljno shvatiti ovu oluju", izjavio je za Foks News Peter Gaynor, vršilac dužnosti direktora Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA).

On je dodao da predsjednik Trump svakog sata dobija nove informacije o kretanju oluje. Kasnije tokom dana, Trump bi trebalo da posjeti sjedište agencije u Washingtonu.

Stanovnici Bahama evakuišu se sa ostrva Sweeting's Kay, 31. avgusta 2019.
Stanovnici Bahama evakuišu se sa ostrva Sweeting's Kay, 31. avgusta 2019.

Očekuje se da će Dorian stići do ostrva Grand Bahama u nedjelju uveče a približiće se istočnoj obali Floride u ponedjeljak kasno uveče i tokom dana u utorak.

Premijer Bahama, Hubert Minnis, apelovao je na stanovnike ostrva Abaco i Grand Bahama da pređu na glavno ostrvo kako bi pobegli od “razorne, opasne oluje.”

“Želim da imate na umu – kuća može da se ponovo sagradi ali za život nema zamjene", poručio je premijer na konferenciji za novinare u subotu.

On je dodao da se prognozira da će talasi dostići nivo od šest metara i da je, zbog toga, ugroženo 73.000 ljudi i oko 21.000 kuća.

Poslije Bahama, očekuje se da će uragan krene ka sjeverozapadu i Floridi. Na dijelovima istočne obale te države izdato je upozorenje na tropsku oluju. U Georgiji i Južnoj Carolini građani postavljaju vreće s pjeskom a vlasti testiraju infrastrukturu i sprovode vježbe reagovanja u slučaju udara uragana.

Iako Dorian, po svemu sudeći, neće direktno pogoditi SAD, Nacionalni centar za uragane upozorava da bi oluja pete kategorije mogla da utiče na milione ljudi od Floride do Sjeverne i Južne Caroline.

Građani Floride pripremaju se za udar uragana Dorian, 31. avgusta 2019.
Građani Floride pripremaju se za udar uragana Dorian, 31. avgusta 2019.

Većina turista koja je planirala da napusti Bahame otputovala je prije nego što je glavni aerodrom zatvoren u petak uveče.

Grand Bahama i Abaco su glavni turistički centri na Bahamima. Međutim, poslije višednevnih evakuacija, na ostrvu Grand Bahama ostalo je samo 26 turista.

U međuvremenu, nova tropska oluja formirala se jugozapadno od Meksika i očekuje se da postane uragan u ponedjeljak.

U pucnjavi u Texasu ubijeno 7 osoba

Ljudi bježe iz bioskopa u Odessi, u Texasu, 31. avgust 2019.

Broj ubijenih u masovnoj pucnjavi u Texasu porastao je na najmanje sedam, saopštila je policija. Naoružani napadač u subotu je takođe ranio 18 osoba, u pucnjavi između gradova Midland i Odessa, na zapadu Texasa. Napadač je ubijen u obračunu sa policijom.

Policija je saopštila da je osumnjičeni, belac 30-tih godina, oteo poštanski kombi, i otvorio vatru na policajce, vozače i kupce prije nego što ga je policija ubila ispred bioskopa u Odessi.

Vlasti su prvobitno istraživale navode o dva napadača, ali je šef policije Odesse Michael Gerke​ rekao na konferenciji za novinare u subotu veče da vjeruje da je bio samo jedan napadač.

Osumnjičeni je, kako se vjeruje, prvo pucao na policajca koji je zaustavio njegovo vozilo na autoputu, a zatim nastavio da puca dok se vozio kroz tržne centre u dva grada, u kojima je bio veliki broj ljudi zbog prazničnog vikenda.

Evakuacija ljudi iz bioskopa u Odessi, u Texasu
Evakuacija ljudi iz bioskopa u Odessi, u Texasu

"Osumnjičeni je u jednom trenutku napustio svoje vozilo i ukrao poštanski kombi. Kretao se velikom brzinom, dok ga je policija jurila, a zatim je udario u parkirano vozilo iza bioskopa Odessa Cinergy multiplex, gdje je ubijen u oružanom obračunu sa policijom", rekao je Gerki.

Na video snimku, koji se objavile lokalne stanice, vidi se kako beli poštanski kombi udara u vozilo ispred bioskopa u Odessi, prije nego što je policija opkolila osumnjičenog.

Šef policije Odesse rekao je da mu je osumnjičeni poznat, ali je odbio da komentariše motiv za pucnjavu.

Među povrijeđenima su najmanje tri policajca. Do nove pucnjave došlo je tačno četiri sedmice nakon što je napadač ubio 22 osobe i ranio 24 u El Pasu, u Texasu.

Analitičari: Imenovanje Palmera pokazuje interes Trumpove administracije za Zapadni Balkan, ali su ciljevi i dalje nejasni

Mattew Palmer

Imenovanje Matthewa Palmera za specijalnog predstavnika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan pokazuje veće interesovanje američke administracije za region, ali ostavlja otvoreno pitanje da li je cilj da ubrza rješavanje pitanja Kosova i podrži rješenja koja su ocijenjena kao rizična, kažu za Glas Amerike eksperti za Balkan iz Washingtona.

Profesor Univerziteta Johns Hopkins Daniel Serwer smatra za imenovanje Palmera, osim većeg interesovanja, pokazuje i namjeru administracije da požuri sa rejšavanjem pitanja Kosova do izbora u SAD.

„Poslije imenovanja bih se nadao jasnijoj politici SAD protiv promjene granica i boljoj koordinaciji sa Evropom, ali se plašim da je namjera da se požuri sa postizanjem sporazuma prije predsedničkih izbora u SAD u novembru 2020. godine“, kaže profesor na Johns Hopkinsu.

Daniel Serwer
Daniel Serwer

Serwer podsjeća da ima mnogo drugih otvorenih pitanja kada je riječ o obnavljanju dijalog Beograda i Prištine i bržem postizanju rješenja.

„Nema mnogo smisla dok se ne okončaju izbori na Kosovu, formira nova vlada i razvije nova platforma za pregovore“, kaže Serwer.

Stručnjak za Balkan i predavač na Univerzitetu Johns Hopkins Edward Joseph kaže za Glas Amerike da je imenovanje Palmera značajno iz nekoliko razloga.

„Prvo, signalizira veće interesovanje i posvećenost SAD Balkanu. Imenovanje specijalnog predstavnika nije odluka koja se donosi lako. Cilj je da predstavnik ima veće poštovanje jer direktno govori u ime državnog sekretara SAD. Jasno je da pokazuje namjeru SAD da imaju veći uticaj u regionu, vjerovatno i na tekuće rješavanje problema Kosova, između ostalih pitanja“.

Edward Joseph
Edward Joseph

Joseph kaže da je Palmer vješt i posvećen diplomata, dobro upućen u dinamiku dešavanja u regionu i da može biti jako efektan u unaprijeđenju ciljeva SAD.

Ipak postavlja pitanje šta su zapravo politički ciljevi ove američke administracije.

„Da li je to da se ubrza pokušaj da se postigne rizično rješenje o podjeli Kosova? Ako je tako, kako će biti rješavani negativni aspekti toga? Šta je sa javnim upozorenjima, ne samo eksperata poput mene, već i zvaničnika susjednih zemalja u regionu da će morati da žive sa posljedicama takvog rješenja? Kako će se prevazići protivljenja nekih zemalja, posebno Njemačke, ovakvom pristupu? Da li su razmotrene alternative razmjeni teritorija, poput one da se podrži jezgro srpskih interesa, koje uključuje i populaciju na jugu i imovinu SPC?“

Joseph napominje da su to samo neka od otvorenih pitanja u regionu koji je i dalje slabo integrisan, suočava se sa "upadima Rusije bez presedana", a Kina u njega investira.

Mike Pompeo
Mike Pompeo

Američki državni sekretar Mike Pompeo imenovao je zamjenika pomoćnika državnog sekretara Mattewa Palmera za svog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan.

„U toj ulozi, Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažovanje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regionu i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije", navodi se u saopštenju State Departmenta.

Kao specijalni predstavnik, Palmer će otputovati u Sloveniju 1. septembra da bi prisustvovao Strateškom forumu na Bledu. Takođe će predstavljati SAD na sastanku direktora Kvinte za Balkan u Briselu i prisustvovati sastancima u Beču i Podgorici, 4-10 septembra.

Uz funkciju specijalnog predstavnika državnog sekretara, Palmer će nastaviti da obavlja dužnost zamjenika pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja koju obavlja od 2018. Prethodno je bio direktor Kancelarije za južnu i centralnu Evropu.

Dorian ojačao u "izuzetno opasan" uragan, kreće se ka obali SAD

Američka mornarica na Floridi priprema se za dolazak uragana Dorian.

Uragan Dorian ojačao je u "izuzetno opasnu" četvrtu kategoriju, dok se kreće prema sjeverozapadnom dijelu Bahama, na putu ka istočnoj obali Floride.

Uragan, praćen vjetrovima jačine 230 kilometara na sat, prijeti milionima stanovnika Floride, kao i poznatim atrakcijama kao što su Disney World i Svemirski centar Kennedy.

Međutim, Nacionalni centar za uragane saopštio je da meteorolozi još nisu sigurni da li će Dorian direktno udariti istočnu obalu Floride ili će samo proći pored tog područja.

Međutim, rizik se povećava za druge dijelove SAD, s obzirom na to da centar za uragane upozorava na "mogućnost snažnog vjetra i prijetećih plimskih talasa" duž obala Georgije i Južne Caroline.

Strahuje se da bi Dorian mogao da bude najsnažniji uragan koji je pogodio istočnu obalu Floride za gotovo 30 godina, iako meteorolozi upozoravaju na "veoma nestabilnu" putanju oluje.

Predsjednik Donald Trump, čije ljetovalište Mar-a-lago bi moglo da bude pogođeno olujom, proglasio je vanredno stanje na Floridi i naložio Federalnoj agenciji za vanredne situacije da koordiniše operacije u toj saveznoj državi.

Trumpovo ljetovalište Mar-a-lago na Floridi
Trumpovo ljetovalište Mar-a-lago na Floridi

Trump je rekao da "Mar-a-lago može sam da se brine o sebi" i da je više zabrinut za Floridu.

Trump je u subotu tvitovao " da je veoma teško predvidjeti putanju uragana, osim da je reč o jednom od najvećih i najsnažnijih posljednjih decenija".

S obzirom na to da je putanja uragana još nesigurna, dok se dolazak oluje očekuje sa nekoliko dana, vlasti na Floridi nisu naredile masovne evakuacije.

"Ponekad, ako se evakuišete prerano, možete se naći na putu uragana, ako se njegova putanja promeni", rekao je guverner Floride Ron DeSantis, koji je ipak savjetovao stanovnicima da naprave rezerve hrane, vode i lijekova za najmanje nedjelju dana.

Gradonačelnici pojedinih manjih mjesta na Floridi ipak su pozvali građane da se evakuišu. U toj saveznoj državi angažovane su i hiljade pripadnika Nacionalne garde.

Uloga medija u destigmatizaciji osoba sa mentalnim poremećajima

Edin Hodžić predsjednik Udruženja Most

Tokom cijele istorije ljudske civilizacije osobe sa mentalnim poremećajima bile su na različite načine marginalizovane, izbjegavane, zatvarane i ponižavane. Ovakvoj slici često su doprinosili i medijski izvještaji koji su uticali na stvaranje predrasuda. 

Brojne svjetske medijske i zdravstvene organizacije i udruženja uvele su standarde i u skladu sa preporukama istraživanja počele mijenjati ovu sliku. Na osnovu istraživanja koje je u BiH rađeno 2012. godine, gdje je analiziran odnos različitih profesionalnih grupa prema osobama sa mentalnim poremećajima, među kojima su i medijski profesionalci, uočen je nizak stepen odgovornog izvještavanja, ispoljenost senzacionalizma, te prisutnost sadržaja koji u ozbiljnoj mjeri osnažuju stigmatizaciju prema mentalnom poremećaju.

Kako bi se doprinijelo destigmatizaciji od 2010. godine pokrenut je Projekat mentalnog zdravlja u BiH i to u saradnji sa entitetskim ministarstvima zdravlja i Asocijacijom XY, a uz podršku Vlade Švajcarske. Rezultat ovog projekta je i publikacija „Etičko izvještavanje o mentalnom zdravlju“,koja donosi detaljne smjernice kako za novinare, tako i za medicinske radnike s ciljem pravilnog informisanja o ovoj zdravstvenoj oblasti.

Dokument je kreiran uz stručni angažman grupe eksperata, ali i korisnika usluga u oblasti mentalnog zdravlja koji su svojim životnim pričama pokazali sa kakvim su se problemima suočavali u BiH.

Jedan od njih je i Edin Hodžić (51), predsjednik Udruženja “Most” i korisnik CMZ Vitez koji je za Glas Amerike ispričao svoju životnu priču. Nakon odličnog uspjeha tokom školovanja u Busovači i Sarajevu, 1987. godine dobio je službu u tadašnjem Titogradu. Tamo je radio na avionima kao vazduhoplovni tehničar sve do početka izbijanja sukoba na području bivše SFRJ.

„1992. godine napuštam službu i tu započinje moje vrlo stresno životno putovanje koje će me voditi preko Srbije, Makedonije, Albanije, Italije sve do Švicarske.Tamo sam osjetio da imam problem usljed izloženosti enormnom stresu. Liječenje u Švicarskoj je trajalo četiri godine sve do povratka u BiH 1999. godine. Bio mi je dijagnosticiran PTSP. Nisam potražio stručnu pomoć u BiH prilikom povratka, jer sam mislio da sam dobro. Nakon šest godina bolest se vratila još brutalnija i sa težim simptomima nego prije“, kaže Hodžić koji tokom liječenja nije imao podršku ni okoline ni najbliže porodice.

„Bio sam strašno stigmatiziran i diskriminisan. Izgubio sam sve dotadašnje prijatelje. Međutim, bio sam jako uporan i kad god bih bio u krizi gledao sam da idem naprijed bez obzira šta su drugi mislili. To nije bilo jednostavno. Okolina me osuđivala, niko nije htio sa mnom ni kafu da popije. Niko me nije zvao da bilo šta uradim i sebi zaradim za život. Bio sam, takođe, diskriminisan i od zdravstvenih radnika prilikom odlaska u bolnicu. Nisam imao podršku porodice, jer nisu shvatali da se radi o bolesti“, priča Hodžić, koji je za aktivnosti udruženja „Fenix“ iz Tuzle saznao preko medija, a u želji da pohađa kurs informatike postao je njihov član.

„Oni su mi savjetovali da oformim udruženje u Vitezu i tako je započela priča o nastanku Udruženja građana za podršku osobama u duševnoj nevolji „MOST“- Vitez. Udruženje je pristupilo Projektu mentalnog zdravlja 2016. godine i danas smo značajan faktor kako na lokalnom tako i na državnom nivou“, objašnjava Hodžić.

Njegov životni put se promijenio upravo zbog korisne informacije koju je saznao iz medija, ali ističe da je jako važan način na koji mediji pristupaju ovoj tematici.

„Sama etika izvještavanja na polju mentalnog zdravlja je za nas od strateškog interesa, jer svjedoci smo da pojedini mediji, nekada zbog senzacionalnosti, o ovoj oblasti izvještavaju neetički. Zato je Projekat mentalnog zdravlja za nas veoma važan, jer se kroz radionice edukuju i novinari i zdravstaveni radnici. Ono što me motiviše da im ispričam svoju priču je želja da podijelim svoje iskustvo o borbi sa mojom bolešću. Najviše bih volio da mojom pričom motivišem druge korisnike da se bore, jer je oporavak moguć i potrebno je da iskoriste sve resurse u zajednici kako bi njihov oporavak i dalji život bio što kvalitetniji“, objašnjava Hodžić.

Prim. dr Goran Račetović, specijalista psihijatrije i načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja - Dom zdravlja Prijedor ističe da je u ovoj publikaciji dat niz smjernica kako svojim izjavama zdravstveni radnici i saradnici treba da utiču na medijske profesionalce da prenose javnosti ispravno razumijevanje konteksta mentalnog poremećaja. Na taj način kao važni saveznici osoba sa mentalnim poremećajima, njihovih porodica i zdravstvenih profesionalaca doprinose boljem položaju osoba sa mentalnim poremećajima u svojim sredinama. On, međutim, ističe da se, na žalost, i dalje često srećemo sa negativnom slikom o mentalnom poremećaju, bez objektivnosti i sa čestim manjkom profesionalizma.

Prim. dr Goran Račetović
Prim. dr Goran Račetović

„Naravno, ne mogu se za to 'okriviti' jedino mediji, ali je senzacionalizam, naglašavanje pojedinačnih situacija i dramatičnost ili površnost, ono što je uočeno kao potencijalni problem. To sa jedne strane stvara sliku ozbiljne opasnosti od bilo koga ko ima kontakte sa službama mentalnog zdravlja, ali često i onemogućava puni i kvalitetni oporavak, i to zbog razvijanja vlastitog stava osobe sa smetnjama mentalnog zdravlja o sebi kao drugačijem i 'obilježenom'. Sa druge strane, indirektno se u taj negativan kontekst uključuju porodica ili bliske osobe, ali i zdravstveni profesionalci. Sve to utiče na mogućnost dobrih oporavaka i kontinuiteta brige za osobe sa smetnjama mentalnog zdravlja i doprinosi jačanju i ukorjenjivanju predrasuda i stigmatizacije“, objašnjava dr Račetović.

Ono što je i dalje vidljivo je da nedostaje promotivnih tekstova, emisija ili modernih načina komunikacije koji promovišu ozbiljan napredak u reformi zaštite mentalnog zdravlja koja traje preko 20 godina.

„Široj javnosti je manje poznato da je BiH regionalni lider u razvijanju službi mentalnog zdravlja u zajednici, te da danas imamo mrežu od preko 75 centara za zaštitu mentalnog zdravlja u većini gradova, kao sveobuhvatnih, dostupnih i standardizovanih službi za prevenciju, dijagnostiku, kombinovani tretman i kontinuitet brige“, objašnjava dr Račetović.

Zlatan Peršić, stručni savjetnik za odnose s javnošću Federalnog ministarstva zdravstva ističe da bi biloneozbiljno generalizirati medije, ali činjenica jeste da mediji globalno, pa tako i u BiH imaju ogromnu društvenu odgovornost u izvještavanju o svim aspektima života, pa tako i o mentalnom zdravlju.

„Ne smijemo zaboraviti da će jedna od četiri osobe u nekom trenutku imati problema sa mentalnim zdravljem. Ali, to nije odgovornost samo medija, nego i svih nas koji smo manje ili više u medijima. Uostalom, svi smo mi individualno svojevrsni medij koji je danas u dobu društvenih mreža izašao iz 'komšiluka' i doseže mnogo dalje i do većeg broja ljudi dijeleći svoje stavove, ali i predrasude“, objašnjava Peršić, koji dodaje da su ranija istraživanja pokazala da su u medijima u BiH najveći broj tekstova i izvještaja vezanih za mentalno zdravlje bili zapravo iz rubrike „crna hronika“.

„Činjenice su, pak, da većina ljudi koji počine nasilje ili su nasilni nemaju iskustvo mentalnog poremećaja, da su osobe s mentalnim poremećajima češće žrtve nego počinitelji nasilja, da osobe s teškim mentalnim poremećajima dva i po puta češće budu napadnute, opljačkane ili seksualno zlostavljane nego opća populacija. Istraživanja dosljedno pokazuju da nema dokaza da su osobe s mentalnim poremećajem više nasilne nego ostali. Nasuprot tome, istraživanja su pokazala da pozitivna izvještavanja u medijima mogu voditi promjeni ovakve percepcije javnosti o mentalnim poremećajima i redukciji stigme i diskriminacije, a najkorisniji su oni medijski sadržaji koji razbijaju stereotipe o osobama sa mentalnim poremećajima“, ističe Peršić.

Kreativna radionica Udruženja Most
Kreativna radionica Udruženja Most

On naglašava da je čest problem i upotreba neadekvatne terminologije koja opet podstiče i jača stigmu prema osobama sa mentalnim poremaćajima, a upravo tome je posvećena velika pažnja u ovom dokumentu u kojem se obrazlaže zašto su pojedini termini stigmatizirajući, ali i nude alternativni adekvatni termini. Takođe, u medijima se često mogu vidjeti tzv. „headclutcher“ fotografije, kojim se ilustruju tekstovi vezani za mentalno zdravlje, a koje zapravo treba izbjegavati, jer mogu pogrešno uticati na percepciju javnosti.

On vjeruje da se većina novinara pokušava maksimalno pridržavati etičkih principa, te i kada se dese pogreške to nije zlonamjerno, nego da na to utiču druge stvari, kao što je brzina i pritisak novinarskog posla, problemi s pronalaženjem adekvatnih izvora itd.

„Nekada mislimo da, vođeni najboljim namjerama, nekim tekstom možemo doprinijeti unapređenju zdravlja stanovništva, a zapravo možemo kod pojedinaca dobiti potpuno suprotan efekat. Zato svi zajedno trebamo učiti i raditi za dobrobit zajednice u kojoj živimo. U kontekstu mentalnog zdravlja, tu podjednako mislim i na novinare i na zdravstvene radnike. Zato ćemo nastojati da ovaj dokument nađe svoj put i do fakulteta za žurnalistiku, odnosno komunikologiju“, ističe Peršić.

Projekat mentalnog zdravlja u BiH već je donio značajne rezultate i pojedincima poput Edina Hodžića iz korijena promijenio život . Njegovo udruženje „Most“ ponosno je na uspješno realizovan prvi projekat „Izgradimo most u Vitezu“, a u planu imaju i druge aktivnosti. Trenutno rade na projektu “Most prijateljstva“, a već u septembru startaju sa projektom „Spriječimo, da manje liječimo“, koji realizuju u saradnji sa Asocijacijom XY iz Sarajeva i Banja Luke.

Hodžić kaže da je želja Udruženja da kod mladih ljudi izgradi svjest o značaju zaštite mentalnog zdravlja, a on želi da pomogne i drugima, jer je za potpun oporavak, kako naglašava, najvažnija lična odluka.

„Došao sam u takvo stanje kada više nisam mogao dalje tako živjeti. Donio sam presudnu, ispravnu odluku da se borim. Savjetovao bih svima koji imaju problema sa mentalnim zdravljem da se bore, da ne posustaju ma koliko bilo teško i neizvjesno, jer rezultati će doći. Oni koji se boje otići i potražiti pomoć, a imaju problem, neka se ne boje stigme i diskriminacije, jer nije sramota biti bolestan. Sutra svako može biti bolestan, jer bolest ne bira“, ističe Hodžić i dodaje da bi razgovor završio sa posljednjom rečenicom iz svoje priče: 'Smatram da je moje aktivno učešće u mom liječenju doprinijelo mom oporavku'.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG