Linkovi

Aktuelno

Trumpov put ka drugom mandatu neće biti jednostavan

Trumpov put ka drugom mandatu neće biti jednostavan
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Indija unaprijed platila isporuku ruskih raketnih sistema

A view shows a new S-400 "Triumph" surface-to-air missile system after its deployment at a military base outside the town of Gvardeysk near Kaliningrad, Russia March 11, 2019. REUTERS/Vitaly Nevar/File Photo

Indija je unaprijed platila Rusiji isporuku ruskih raketnih sistema protivvazdušne odbrane 'S-400', saopšteno je iz ruske Federalne službe za vojnotehničku saradnju.

U saopštenju se navodi da je pitanje uplate riješeno, ali da Služba iz objektivnih razloga ne komentariše tehničke detalje.

Zamjenik direktora Službe Vladimir Drožov izjavio je 9. jula da se Rusija nada da će Indija unaprijed uplatiti isporuku kako bi mogla početi sljedeće godine.

On je rekao da bi isporuka trebalo da bude završena do 2025. godine, podsjetio je 'Sputnjik'.

Moskva i New Delhi potpisali su ugovor o isporuci 'S-400' vrijedan pet milijardi dolara u oktobru prošle godine.

Protok vremena i nedostatak informacija glavni problemi u traženju nestalih

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

Skoro 24 godine od okončanja rata, u Bosni i Hercegovini se traga za nešto više od 7.000 osoba, a glavni razlozi smanjenja, odnosno usporavanja u pronalasku preostalih nestalih jesu nedostatak kvalitetnih informacija o lokacijama grobnica, protok vremena i promjena strukture zemljišta, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Institucije koje se bave traženjem nestalih razlog smanjenja pronalaska nestalih pravdaju manjkom kadrovske opremljenosti i osposobljenosti, ali i činjenicom da je veliki broj nestalih pronađen, dok iz Instituta za nestale osobe (INO) napominju da se u kosturnicama u BiH nalaze posmrtni ostaci oko 1.500 osoba čiji identitet nije utvrđen.

S druge strane, iz udruženja nestalih kažu kako problem vide u dosadašnjem radu INO-a, Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i Državnog tužilaštva, čije je angažman, prema njihovim riječima, do sada morao dati puno bolje rezultate.

Policija krije podatke

U INO-u kažu kako je potraga za nestalim osobama kontinuirana i nikada ne staje, ali da je ovaj proces ušao u najtežu fazu jer je sve teže doći do tačnih informacija o grobnicama.

“Istovremeno, institucije koje u svojim ladicama imaju dokumente koji bi mogli dovesti do otkrivanja grobnica, drže ih zaključanim. Obavještajne službe i policijski organi koji raspolažu informacijama iz 1991. i 1992. godine u svojim ladicama kriju podatke koji su istražiteljima potrebni”, kaže Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe.

Ona kaže kako postojeća saradnja sa institucijama i udruženjima može biti bolja, naročito s Tužilaštvom BiH, kod slanja povratnih informacija INO-u na proslijeđene informacije o pronalasku grobnica.

U Tužilaštvu priznaju da je sve manje otkrivenih masovnih grobnica, da protok vremena svakako otežava proces traganja za posmrtnim ostacima, ali da najveće poteškoće i prepreke predstavlja nedostatak kvalitetnih i pouzdanih informacija.

“Za proces traženja nestalih najvažnije je imati provjerenu i tačnu informaciju o lokaciji gdje se posmrtni ostaci nalaze. Takvih informacija sve je manje pa, kroz istrage koje vodimo, ulažemo dodatne napore radi pronalaska informacija o lokacijama gdje bi se posmrtni ostaci mogli nalaziti”, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Amor Mašović, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe, kaže da je nedostatak kvalitetnih informacija bio prisutan i u vrijeme kada se vršila ekshumacija i do 2.800 tijela godišnje, da informacije o grobnicama postoje u glavama ljudi, ali da svjedoci koji su uključeni u zločin ne pokazuju spremnost da svoja saznanja podijele.

“Poruke koje stižu iz političkih vrhova usmjerene su u suprotnom smjeru, da onaj ko donese i otkrije takvu informaciju postaje izdajnik svog naroda, a onaj ko bi trebao biti procesuiran zbog odvođenja i prisilnih nestanaka za te političare je heroj. Takva politika pojedinaca i u zemlji i regiji je dovela do toga da su svjedoci paralizirani, žive u strahu, ne žele da podijele te informacije”, smatra Mašović.

Prema njegovim riječima, za najveći broj informacija koje su institucije dobijale u proteklih 20 i više godina, na kraju se ispostavilo da su “dezinformacije”, ponekad svjesno date, a nekada i nesvjesno, a najčešće su iznošene kako bi se ostvarila neka korist, dok istražitelje ne vode nigdje.

“Te dezinformacije dolaze do porodica koje tragaju za svojim najmilijim i kod njih bude nadu da će pronaći dijete, roditelje, brata, sestru… a na kraju se ispostavi još jedno u nizu razočarenja kojima su izloženi godinama. To pokazuje zapravo s kim imamo posla, ne s ljudima koji osjećaju patnju, bol i neizvjesnost, nego su praktično spremni da je dodatno povećaju”, kaže Mašović.

Institutu za nestale osobe, kako navode iz ICMP-a, sve je teže otkriti nove masovne i skrivene grobnice iz razloga što je većina nestalih pronađena, kao i da je do sada identifikovano više od 70 procenata nestalih, što nije zabilježeno nigdje drugo u svijetu.

“Određeno vrijeme protekne od trenutka otkrivanja grobnice do momenta kada Tužilaštvo BiH pribavi sudsku naredbu za iskopavanje lokacije. Često prođe i značajan period od izdavanja sudske naredbe i samog iskopavanja”, kažu u ICMP-u.

Napominju da su 2001. pokrenuli proces identifikacije na temelju DNK analize i smatraju kako postoji ozbiljna mogućnost da su brojni NN posmrtni ostaci u mrtvačnicama naslijeđe vremena od prije 18 godina, kada su se nestali identifikovali na temelju vizuelnog prepoznavanja, koje nosi visok rizik pogreške.

Porodice žrtava nezadovoljne

S druge strane, predsjednik Udruženja nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić kaže da proces pronalaska preostalih nestalih osoba nije usporen, nego je zaustavljen, a kao razloge za takvu tvrdnju navodi nerad Instituta za nestale, ICMP-a i Državnog tužilaštva.

“Svi oni imaju sredstva, razbacuju se njima. Međutim, najmanje tih sredstava ide na glavnu tačku, a to je traženje informacije o nestalima i traženje nestalih”, kaže Mandić.

On smatra da je ovaj proces vezan za politiku i da je završen, “sve dok se ljudi iz institucija koje se bave ovom problematikom nalaze na svojim mjestima, a koje je potrebno zamijeniti onima koji će kvalitetno raditi svoj posao”.

“Pozivam ih da prestanu više potpisivati nekakve deklaracije, sporazume, to nas, porodice, ne interesuje. Nas interesuje jedna jedina stvar – da nađemo članove svoje porodice”, kaže Mandić i pojašnjava da je porodicama najveći neprijatelj vrijeme i promjena strukture zemljišta.

Nezadovoljan dosadašnjim radom institucija je i Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica općine Zvornik, koji kaže da je u pronalaženju preostalih nestalih osoba “nastala ledena površina”, da umiru svjedoci koji su nešto znali, ali i roditelji bez da su dočekali da pronađu svoju djecu i srodnike.

“Zakon koji su donijeli ne dozvoljava probna iskopavanja, nego samo ako se dođe do neke dojave, ide se direktno na ekshumacije. Onda se tu formira čitav tim, troše se sredstva, ne pokaže se ništa, tako da od stotinu grobnica nađu možda jednu ili dvije. Uvijek ‘fulaju’, potroše pare, onda često odustaju od toga”, kaže Grahić.

Iz ovog udruženja su se, kaže on, više nadali da će Tužilaštvo procesuirati ratne zločine i da će se kroz procesuirane osobe otkriti lokaliteti grobnica, dok su nadležni, prema njegovim riječima, dozvolili sebi da ih “vrijeme pregazi” jer su na potencijalnim lokacijama izrasle velike šume, a dolazilo je do požara i klizišta.

Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93”, kaže da nijedno tijelo stradalih iz ovog mjesta nije pronađeno, osim nekoliko nekompletnih, nakon razmjene 1994., i da se sva priča na tome završava i nakon svih godina nakon rata.

“Imali smo neka saznanja, iz Instituta za nestale i Tužilaštva su radili neka iskopavanja, ali se dobijene informacije nisu pokazale istinitim. Volio bih da nam kažu ovi što su bili očevici, s kojih su lokacija iskopani dijelovi korišteni u razmjeni, da bi možda pokušali pronaći još neku koščicu, ali odgovore nismo dobili”, kaže Drežnjak.

U Institutu za nestale osobe kažu da 18 istražitelja nije dovoljno kako bi se ovaj proces okončao. Da bi se uradio najzahtjevniji dio posla, kažu u Institutu, trebalo bi barem 50 istražitelja uz materijalno-tehnička sredstva poput specijalno obučenih pasa, georadara i geosondi.

Prema podacima Instituta, tokom 2017. je ekshumirano 317 posmrtnih ostataka, a identifikovano je 165 žrtava, tokom 2018. su ekshumirana 132 posmrtna ostatka, a identifikovano je 135 osoba, dok je u prvoj polovini tekuće godine ekshumirano 47 posmrtnih ostataka i identifikovano 77 osoba.

Mašović kaže da je teško prognozirati kada se može očekivati okončanje ovog procesa, ali da sve zavisi o dobroj političkoj volji ljudi u vrhu, koji će dati jasne upute i javnu poruku.

“Kada ta poruka dođe s vrha, vjerujem da će se mnogi ljudi ohrabriti, pogotovo oni koji misle da li će ili neće podijeliti te informacije s nama, bilo dolaskom u naše prostorije ili anonimno”, kaže Mašović.

U ICMP-u napominju da su pokrenuli online aplikaciju “Prijavi lokaciju”, kako bi pomogli u pronalaženju lokacija grobnica, kao i da se informacije tim putem mogu dati anonimno.

Iz Tužilaštva BiH kažu da je po nalogu glavnog tužioca otvoren poseban predmet pod nazivom “Terra”, u kojem se došlo do informacija koje su se koristile za realizaciju ekshumacija na Korićanskim stijenama, potrazi za osobama ubijenim na lokalitetu Miska glava kod Prijedora, traženju nestalih na području Teslića, Vlasenice, Gradiške, Miljevine, Bosanskog Novog, planine Igman, Višegrada i drugim lokacijama.

Vojska SAD: Prerano za ragovore o povlačenju trupa iz Avganistana

Arhiva - Trupe SAD patrliraju u bazi Avganistanske nacionalne armije u pokrajini Logar, Avganistan, 7. avgusta 2018.

Najviši oficir Vojske SAD izjavio je da je prerano govoriti o povlačenju američkih trupa iz Avganistana ili budućim američkim antitrerorističim snagama tamo, dok se nastavljaju mirnovi pregovori sa talibanima.

"Ne koristim ternim 'povlačenje' sada", rekao je novinarima u srijedu u Pentagonu marinski general Joseph Dunford, predsjedavajući Združenog generalštaba Vojske SAD.

Dunford je govorio na prvom brifingu pred kamerama u Pentagonu sektretara odbrane i predsjedavajućeg u tačno godinu dana.

Dunford je izrazio nadu da će mirovni sporazum izazvati "remećenje statusa kvo", neophodno da bi se krenulo dalje ka rješenju 18 godina dugog konflikta.

On je rekao da će svaki sporazum biti "zasnovan na uslovima" i da bi trebalo da spriječi da Avganistan postane "utočište" za teroriste i lansiranje njihovih napada protiv Sjedinjenih Država.

"Preuranjeno je govoriti o tome šta bi naše antiterorističko prisustvo u Avganistanu moglo ili ne bi moglo da bude bez bolje procjene kakvi će uslovi biti", rekao je.

Sekretar za odbranu Mark Esper rekao je da sve opcije ostaju na stolu.

Prema izvještajima, sporazum SAD i talibana mogao bi da podrazumijeva povlačenje hiljada američkih trupa iz zemlje, ostavljajući samo mali broj snaga koje bi obezbjedile da talibani sprovode svoje obaveze iz sporazuma.

Talibanski zvaničnici rekli su da bi sporazum o kom pregovaraju sa SAD zahtijevao da ta pobunjenička grupa započne mirovni proces sa činiocima u Avganistanu kako bi se raspravljalo o prekidu vatre ili o smanjenju napada protiv vladinih snaga, zajedno uz teme koje su u vezi sa budućom političkom upravom.

Zvaničnici SAD rekli su da bi Talibani takođe mogli da budu obavezani da spriječe Al Kaidu da uspostavi oblasti u Avganistanu koje bi kontrolisali pobunjenici i da pomognu da se pobedi Islamska država u toj zemlji.

Avganistanska podružnica Islamske države intenzivirala je svoje smrtonosne napade u zemlji, namećući pitanje da li bi sporazum SAD i talibana mogao da okonča nasilje u Avganistanu.

Ranije ovog mjeseca, Islamska država preuzela je odgovornost za samoubilački bombaški napad na svadbenu povorku u Kabulu, kada je ubijeno više od 80 ljudi i ranjeno oko 160. Gotovo sve žrtve su bili civili.

Uragan Dorian se bliži Floridi

Uragan Dorian nije načinio veliku štetu u Portoriku

Uragan Dorian ide ka Floridi pošto je prošao Karibe i Portoriko. Za sada nema velike štete.

Guverner Floride Ron DeSantis proglasio je vanrednu situaciju u toj državi i apelovao na građane da naprave zalihe hrane i vode za sedam dana.

"Sve ukazuje na to da će do ovog vikenda snažni uragan biti blizu Floride", saopštio je Nacionalni centar za uragane.

Očekuje se da Dorijan pređe u oluju kategorije tri (na skali od pet) sa vjetrovima jačine 178 kilometara na čas kada stigne do Floride.

Predsjednik SAD Donald Trump proglasio je vanrednu situaciju na teritoriji američkih Djevičanskih ostrva i naredio da se sredstva iz federalnog budžeta opredjele za saniranje štete od uragana na teritoriji SAD.

Prognoze su bile da bi Dorian mogao da udari i na Portoriko, ali tu nije pričinjena šteta.

Portoriko se i dalje bori sa saniranjem posljedica uragana Irma i Maria 2017. u kojima je stradalo tri hiljade ljudi.

Pošto je Dorian prošao Portoriko, prognoze su bile da bi u petak mogao da udari na Bahame i ostrva Turks i Caicos.

Uprkos tome što je najvjerovatnije da na kopnu SAD Dorian udari na Floridu, u pripravnosti su i Georgia i Južna Karolina.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG