Linkovi

Aktuelno

„Konstruktivan razgovor” danske premijerke i Trumpa

This combination of file photos created Aug. 20, 2019 shows Denmark's Prime Minister Mette Frederiksen (L) and U.S. President Donald Trump.

Danska premijerka Mette Frederiksen je imala "konstruktivan razgovor" sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o saradnji u bezbjednosti, javili su danski mediji.

"Lideri su, između ostalog, razgovarali (telefonom) o potrebi za daljim razvojem saradnje i rješavanjem izazova iz zajedničke bezbjednosne politike", javlja danska novinska agencija "Ricau".

Trump je izazvao šok u Danskoj otkazivanjem posjete Kopenhagenu nakon što je Frederiksenova odbila njegovu ponudu za kupovinu Grenlanda.

Danska premijerka vjeruje da ova nesuglasica neće uticati na odnose sa SAD-om, kao NATO saveznikom.

Rijetko naseljeni Grenland je najveće ostrvo na svijetu i ima četiri vremenske zone.

Bio je danska kolonija od 1775. do 1953. kada su vlasti u Kopenhagenu promijenile ustav po kome je Grenland dobio status provincije u njenom sastavu.

Potom je 1979. dobio visoku autonomiju, ali je Danska zadužena za njegovu odbrambenu i spoljnu politiku, te monetarna pitanja.

Danska daje 670 miliona dolara godišnje Grenlandu na ime subvencija, čija se ekonomija zasniva na ribarstvu i srodnim poslovima.

Sjeverna Koreja: Spremni smo za dijalog ili konfrontaciju sa SAD

Vojna parada u Pjongjangu (arhivski snimak)

Sjeverna Koreja upozorila je u petak da je "spremna za dijalog ili konfrontaciju" sa Sjedinjenim Državama i poručila da je Washingtonu dala dovoljno vremena da promijeni pristup nuklearnim pregovorima koji su u zastoju.

Severnokorejski ministar inostranih poslova Ri Yong Ho​ je u saopštenju, koje je prenijela Korejska centralna novinska agencija, rekao da bi bila "greška", ako bi Washington uveo dodatne sankcije Pjongjangu.

Već smo dali dovoljno obimno objašnjenje da bi ga razumjela američka strana i dovoljno vremena, zahvaljujući maksimalnoj strpljivosti", rekao je Ri.

U saopštenju se takođe upozorava da bi Sjeverna Koreja dugo vremena mogla da ostane najveća prijetnja Sjedinjenim Državama.

Riječ o najnovijem nagoveštaju da Sjeverna Koreja možda neće brzo nastaviti pregovore sa Sjedinjenim Državama, uprkos okončanju najnovije runde američko-južnokorejskih vojnih vježbi ove nedjelje.

Predsjednik Donald Trump rekao je da mu je sjevernokorejski lider Kim Jong Un u pismu obećao da će zaustaviti raketne probe i početi pregovore čim se okončaju vojne vježbe.

Vježbe su završene u utorak, a Sjeverna Koreja je umjesto nastavka pregovora kritikovala to što su održane, i osudila nedavnu odluku Južne Koreje da kupi američke borbene avione.

Severnokorejski šef diplomatije je u petak kritikovao i američkog državnog sekretara Mikea Pompea, zato što je nedavno rekao da će Sjedinjene Države zadržati najoštrije sankcije "u istoriji" protiv Sjeverne Koreje.

“Dovoljno je bezobziran da izrekne tako nepromišljene riječi, zbog čega smo razočarani i skeptični da možemo da riješimo bilo koji problem sa takvim čovjekom", saopštio je Ri i dodao da se "ništa pristojno ne može očekivati od Pompea".

Sjeverna Koreja je Sjedinjenim Državama dala rok do kraja godine da budu fleksibilnije u nuklearnim pregovorima. Pjongjang od Washingtona traži ublažavanje sankcija i bezbjednosne garancije.

Trumpova administracija saopštila je da nije spremna da ublaži sankcije dok Kim ne pristane da se odrekne cijelog programa za nuklearno naoružanje.

Sjeverna Koreja je od početka maja izvela osam raketnih probi, za koje je Trump rekao da nisu problem, jer rakete ne mogu da dosegnu Sjedinjene Države.

Amazonski požari: 'Kuća nam gori', upozorava Macron pred G7

A satellite image shows smoke rising from Amazon rainforest fires in the State of Rondonia, just southwest of Porto Velho, Brazil in the upper Amazon River basin on August 15, 2019.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, domaćin ovogodišnjeg samita G7, nekih od najnaprednijih svjetskih ekonomija, upozorio je da je zdravlje Amazonije pitanje od međunarodnog značaja.

Rekao je da je rekordan broj požara u amazonskoj prašumi "međunarodna kriza" koja treba biti na dnevnom redu ovog vikenda na samitu G7.

"Naša kuća gori", napisao je na Twitteru.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro odgovorio je optužujući Macrona da to pitanje koristi za "političku korist".

"Prijedlog francuskog predsjednika da se o amazonskim pitanjima razgovara na G7 bez učešća zemalja regije izaziva pogrešno postavljen kolonijalistički način razmišljanja, koji ne pripada 21. stoljeću", napisao je na društvenim medijima.

Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 17, 2019. Picture Taken August 17, 2019. REUTERS/Ueslei Marcelino
Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 17, 2019. Picture Taken August 17, 2019. REUTERS/Ueslei Marcelino

Najveća prašuma na svijetu, Amazon, vitalno je skladište ugljika koji usporava tempo globalnog zagrijavanja.

Podaci satelita koje je objavio Nacionalni institut za svemirska istraživanja (Inpe) su pokazali porast od 85 posto ove godine u požarima širom Brazila, od kojih je većina u regiji Amazon.

Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 14, 2019. Picture Taken August 14, 2019
Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 14, 2019. Picture Taken August 14, 2019

I generalni sekretar UN-a Antonio Guterres također je rekao da je "duboko zabrinut" zbog požara u Amazoniji.

"Usred globalne klimatske krize ne možemo si priuštiti veću štetu glavnom izvoru kisika i biološkoj raznolikosti. Amazon mora biti zaštićen", napisao je na Twitteru.

Ekološke grupe su danas pozvale na proteste u gradovima širom Brazila kako bi zatražile akcije u borbi protiv požara.

Navalni izašao iz zatvora

Russian opposition leader Alexei Navalny leaves a detention center after his release, in Moscow, Russia, Friday, Aug. 23, 2019.

Ruski opozicionar Aleksej Navalni izašao je iz zatvora nakon odslužene kazne zatvora u trajanju od 30 dana, saopštila je njegova portparolka Kira Jarmuš, prenosi Reuters.

Navalni je osuđen na osnovu optužbi za kršenje ruskog zakona pozivanjem na proteste u centru Moskve zbog isključivanja kandidata opozicije iz procesa lokalnih izbora koji se održavaju sljedećeg mjeseca.

Sud u Moskvi juče je odbio zahtjev uprave zatvora da se Navalnom produži kazna za 18 časova i 30 minuta, koliko je tokom služenja zatvorske kazne proveo u bolnici.

Navalni je tokom odsluženja kazne prevezen u bolnicu, zbog osipa na licu za koji su ljekari rekli da je posljedica alergije.

Mediji: Inovacija G-7 ili kraj svjetskog poretka

U subotu na jugu Francuske počinje trodnevni samit G-7 koji će vjerovatno biti okončan bez usaglašene zajedničke izjave učesnika, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, pišu svjetski mediji. 

Uz okoliš i trgovinu, analitičari očekuju da će se na sastancima razgovarati o odnosima Washingtona i Teherana, Brexitu, nejednakostima, mogućem vraćanju Rusije i univerzalnom oporezivanju digitalnih divova. U francuskom Bijaricu, gdje se samit održava, očekuju se masovni protesti antiglobalista, a lidere će štititi 13.000 francuskih policajaca.

Macron, Iran, porezi i novi format

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će iskoristiti samit G-7 da pokuša smanjiti tenzije između SAD i Irana i da će tražiti promjene globalnih zakona o korporativnim porezima kako bi kompanije poput Googlea i Amazona plaćale više, piše Guardian.

Sastanak u Bijaricu se održava u napetom trenutku za međunarodne odnose nad kojima su se nadvili oblaci transatlantskih sporova oko trgovine, Irana i klimatskih promjena, ocjenjuje Guardian, dodajući da Macron namjerava promijeniti format samita, ukidanjem zajedničkog saopštenja.

Macron je novinarima u Parizu rekao da će se prije samita sastati s iranskim zvaničnicima da predloži smanjenje tenzija koje su povećane pošto je Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom i vratio sankcije toj zemlji. Rekao je i da će predstaviti planove za promjenu sistema u kojem tehnološki giganti mogu prijavljivati profit u zemljama s niskim porezima, bez obzira odakle dolaze prihodi.

Francuski predsjednik je upozorio na "duboku krizu demokratije u Evropi i drugdje", rekavši da je na liderima da odbrane i obnove multilateralizam, preispitaju kapitalizam, ponovo definišu demokratiju i da je ne ostave nacionalistima. On je, kako ukazuje Guardian, rekao da su klimatske promjene jedan od najvećih strahova građana širom svijeta i dio sve većeg gnjeva prema kapitalizmu.

Macron je rekao da je pronalaženje rješenja za Ukrajinu na osnovu postojećih mirovnih razgovora "ključni preduslov" da se Rusija vrati u grupu. Moskva je 2014. izbačena iz tadašnjeg G-8, pošto je izvršila aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim.

G-7 ili G-5?

Naklonjenost Britanije prema Trumpu rizik je koji može otežati put ka pronalasku zajedničkih stavova i dogovora ovog vikenda na samitu G-7 koji je već opterećen prekoatlantskim razdorima, ukazuje agencija Reuters.

Nepoznato je kako će se britanski premijer Boris Johnson pozicionirati, debitujući na globalnoj sceni na samitu koji prezentira nove stvarnosti, naročito dok, ističe agencija, uticaj Britanije u Evropi opada, a njena ovisnost o Sjedinjenim Državama raste. Mnogi analitičari smatraju da će se zbog potencijalnih trgovinskih sporazuma sa SAD, on oprezno otuđiti od ostalih lidera koji imaju multilateralni pristup svjetskoj politici.

S druge strane, ocjenjuje Reuters, Macron će, kao žarki eurofil i nepokolebljivi branilac multilateralizma, računati na napredak u područjima gdje se može uspostaviti ujedinjeni front. Na samitu, koji se održava od subote do ponedjeljka, sudjeluju lideri Sjedinjenih Država, Francuske, Britanije, Japana, Njemačke, Italije i Kanade, te Evropske unije. Sastanak je službeno usredotočen na široku temu smanjenja nejednakosti i Macron je radi proširenja rasprave o toj temi također pozvao lidere Australije, Burkine Faso, Čilea, Egipta, Indije, Senegala, Ruande i Južne Afrike.

No, teže rasprave nadvile su se nad samitom, ukazuje Reuters ističući kinesko-američki trgovinski rat, tenzije između Washingtona i Teherana, te Trumpovo okretanje leđa naporima širom svijeta da se ograniče emisije ugljika kako bi usporili klimatske promjene. Zapravo, napeti odnosi između Sjedinjenih Država i njihovih glavnih saveznika znače da tamo gdje su nekad bili sporazumni, oni traže najmanji zajednički nazivnik, zaključuje Reuters.

Prvi put u istoriji

Ovogodišnji samit G-7 trebao bi završiti bez usaglašene zajedničke izjave prvi put u svojoj 44-godišnjoj istoriji, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, ocjenjuje američka televizijska kuća CNBC, napominjući kako je Macron odlučio da napusti tradiciju navodeći "veoma duboku krizu demokratije".

U obraćanju novinarima uoči sastanka G-7 , Macron je rekao da bi pokušaj pripreme zajedničkog saopštenja najvjerovatnije bio "besmislena" vježba. On je naveo Trumpovu odluku da povuče SAD iz klimatskog sporazuma koji ograničava globalne napore za smanjenje ugljika kao jedan od razloga zašto bi bilo teško prikazati ujedinjenu frontu.

Osiguravanje sporazuma na godišnjem samitu pokazalo se sve težim posljednjih godina, dijelom i zato što je američki predsjednik izrazio sklonost bilateralnim trgovinskim paktima nego multilateralnim sporazumima.

Također, Francuska želi izbjeći još jedan samit "G-6 + 1", naglašava CNBC podsjećajući na prošlogodišnji samit Grupe sedam u Otawi, kada je američki predsjednik zbog trgovinskih prepirki s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom napustio sastanak prije vremena, odbijajući da potpiše kolektivnu završnu izjavu.

Iz francuske perspektive, domaćini će "željeti da pokušaju upravljati ovim G-7 tako da se ne pretvori u još jedan neugodan nered gdje se svi međusobno svađaju", izjavio je Constantine Fraser, evropski politički analitičar iz istraživačke grupe TS Lombard. Dodao je da je zajedničko saopštenje sada samo “nešto više od sve očajnijeg smokvinog lista”, te da je to prepoznavanje situacije u kojoj se nalazimo, navodi CNBC.

Kraj multilateralnosti

Domaćin ovogodišnjeg samita Macron obećao je "inovaciju", ali to vjerovatno neće biti dovoljno za spas međunarodnog poretka, ocjenjuju novinari Bloomberga.

Forumi kao što su G-20 i predstojeći sastanak G-7 u Francuskoj, zamišljeni su 1970-ih kao mjesta da se strani dužnosnici okupljaju, bore ili ne slažu, ali na kraju rješavaju pitanja koja nadilaze granice. U početku je diskusija bila prije svega o ekonomiji, ali programi su brzo narasli i obuhvatili ljudska prava, međunarodnu sigurnost, globalno zdravlje i klimatske promjene.

Zajednička izjava o vrijednostima obično proizvedena na jednom od ovih skupova, poznata kao samitni komunike, nema snagu zakona ali je više od simbolike, ukazuje Bloomberg. Ono što znači - multilateralizam, globalizaciju, međunarodno razumijevanje - postalo je temelj svjetskog poretka modernog vremena.

Taj temelj polako puca. U doba moćnih lidera koje utjelovljuju ruski i turski predsjednici, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, a posebno nakon izbora Trumpa, narušavanje međunarodnih normi postalo je samo po sebi norma.

Ako je doba dogovora završeno, kako će izgledati budućnost je pitanje s kojim se francuski predsjednik suočio pred ovogodišnji samit u Bijaricu. "Niko ne čita saopštenja, budimo iskreni. A u posljednje vrijeme čitate komunikee samo da biste pronašli nesuglasice", rekao je Macron. Bloomberg pak ističe da ako Trump onemogući zajednički stav, Francuska, kao domaćin, ima mogućnost izdavanja vlastite izjave na kraju sastanka.

Glas aktivista

Samit G-7 prvi je put prenio poruku onih koji protestuju protiv globalizacije: Kapitalizam je doveo do oštećenja nejednakosti i degradacije okoliša koji su naštetili globalnoj ekonomiji, a nekolicina bogatih zemalja ne može biti jedina koja donosi odluke za svijet. Ali hiljade ljudi koji se okupljaju u blizini Bijarica zbog protesta prilično su skeptični prema novim glasnicima, ističe Washington Post.

Već 20 godina međunarodni sastanci na vrhu privlače demonstrante čije poruke su usmjerene protiv globalizacije, a Francuska je radi zaštite ovogodišnjeg okupljanja lidera rasporedila više od 13.000 policajaca. Ministar unutrašnjih poslova je rekao da ne želi ponavljanje protesta na samitu Svjetske trgovinske organizacije (STO) 1999. godine, koji su postali poznati kao "Bitka u Seattleu".

"Sve što smo tada rekli tada se obistinilo", rekla je Medea Benjamin, aktivistkinja i osnivačica CodePink-a, koja je protestvovala sa samitu u Seattleu koji su obilježili sukobi demonstranata i policije. Aktivistkinja kaže da ne vjeruje da su ljudi unutar pregovaračkih soba G-7 ti koji rješavaju svjetske probleme, jer su sami stvorili mnoge izazove s kojima je svijet suočen.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG