Linkovi

Aktuelno

Timu Rothu uručeno Počasno srce Sarajeva

Bosnia and Herzegovina -- English actor and director Tim Roth holds the Heart of Sarajevo honorary award during the 25th Sarajevo Film Festival in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, August 20, 2019.

Britanski glumac Tim Roth bio je gost iznenađenja jubilarnog 25. Sarajevo Film Festivala, a jednom od najpopularnijih glumaca današnjice, u znak zahvalnosti za učešće u filmskoj smotri i izuzetnom doprinosu filmskoj umjetnosti, uručeno je priznanje Počasno srce Sarajeva.

Ovaj rođeni Londončanin koji se preselio u Sjedinjene Američke Države i živi u prijestolnici filma Los Angelesu, uloge je ostvario u više od šezdeset filmova, ali u brojnim televizijskim serijama. On je pred sarajevskom publikom, u kinu Meeting Point, kazao kako je dobar scenarij bio i ostao razlog zbog kojeg prihvata filmske uloge, te je naglasio kako ne voli sarađivati sa, kako ih je nazvao, „rigidnim rediteljima“ koji koče kreativnost.

„Nikada nisam bio u Sarajevu, ali jesam u Dubrovniku prije nekoliko godina, gdje sam trebao snimati film. Tamo sam bio s djevojkom, a snimanje je propalo. To pamtim kao jedan od najboljih godišnjih odmora ikada. Također pamtim i dobru atmosferu u Zagrebu gdje smo snimali 'Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi'. Gary Oldman i ja smo se vozili smo u plavim tramvajima i bilo nam je zabavno. Ubrzo nakon toga počeo je rat kod vas“, prepričavao je anegdote sa snimanja filmova glumac koji je svjetsku slavu stekao ulogama u filmovima Quentina Tarantina „Reservoir Dogs“ i „Pulp Fiction“ koji je osvojio Oscara za scenarij.

Ono što ga definitivno svrstava u vrh glumačke postave je njegova uloga Archibalda Cunninghama u filmu „Rob Roy“ gdje je postao prepoznatljiv kao jedan od najboljih filmskih negativaca u historiji filmske umjetnosti.

Masterclass s Timom Rothom moderirala je bosanskohercegovačka glumica Zana Marjanović koja je imala priliku sarađivati s glumcem, a zvijezda Tarantinovih filmova prisjetio se projekta na kojem su zajedno radili. Naime, Zana Marjanović i Tim Roth su se prije seda godina zajedno pojavili u filmu „Broken“ koji je premijerno prikazan na 56. BFI Londonskom Filmskom Festivalu.

Međutim, Rothova glumačka karijera je počela na televiziji i to filmom „Made in Britain“ koji je osvojio nagradu Prix Italia, a potom se okušao u alternativnim londonskim pozorištima.

“Role u filmovima sam dobijao bez audicija i uvijek sam ih izbjegavao. Možda kada bih sada pokušao, uspio bih savladati taj problem, ali mislim da za to nema potrebe. U periodima kada nisam imao posla nekoliko puta sam selio iz Londona i vraćao mu se. Jednom sam pristao raditi u Australiji jer su me agenti konstantno i nudili mi sve više novca. Nikada nisam pregledao film u kojem sam igrao“, ispričao je glumac te dodao kako je nakon toga dobio poziv da ide u Los Angeles, nakon čega se nikada nije vratio u London.

„Nakon 'Made in Britain' imao sam sreću raditi s velikanima kao što su Mike Leigh i Stephen Frears, a zahvaljujući Robertu Altmanu završio sam u Hollywoodu. Tarantino mi je poslao scenarij za film 'Psi iz rezervoara' i čitajući ga odmah sam se oduševio. Bio sam Britanac koji je morao glumiti Amerikanca, policajca i lopova u jednom. Nije mi se dopala ta uloga Gospodina Narandžastog. S Harveyem Keitelom sam trebao odglumiti scenu iz filma kao probu, ali sam mu rekao: 'Znaš ko samsam, pogledaj moje uloge, ako me želiš - tu sam'. Nakon nekoliko ispijenih piva, Quentin mi rekao da sam dobio ulogu“, prisjetio se glumac svojih uloga.

Britanski glumac od mladosti je posvećen umjetnosti, a u početku je pokušavao postati kipar i slikar. Nakon govora o svojim počecima i ulogama koje je ostvario, Roth nije mogao da ne pomene saradnju sa Samuelom L. Jacksonom i rad na nezaboravnom Tarantinovom „Paklenom šundu“.

„Ranije sam sa L. Jacksonom glumio u jednom filmu. Kada smo se prvi put vidjeli na snimanju Tarantinovog filma samo smo se nasmijali, jer nam je bilo jasno da radimo jako dobar film. Prije nekoliko godina glumci nisu mogli igrati u TV serijama, a danas je to normalno. Ima tu različitih elemenata pa čak i naučnih“, poentirao je Britanac koji se okušao i kao reditelj filma „The War Zone“ koji je naišao na odličan prijem filmskih kritičara.

„Sebe ne doživljavam kao producenta, nego kao osobu koja želi pomoći da se realiziraju filmski projekti koji imaju mogućnosti za to. Vrlo izazovno je stvoriti uvjete za snimanje filma bez obzira na sve prepreke na putu. Glumci uvijek trebaju istrajati u svom cilju, bez obzira kakav on bio. Čak i kada vam govore da ste na pogrešnom putu - ne odustati“, zaključio je glumac pred sarajevskom publikom.

Osim uloga u filmovima Quentina Tarantina koje su mu donijele svjetsku slavu te nagrade Zlatni globus i Oscar za najbolji originalni scenarij, za ulogu u filmu „Rob Roy“ nominiran je za nagradu Zlatni globus i Oscar za najboljeg sporednog glumca.

Roth trenutno igra u trećoj sezoni serije “Metalna zvijezda”.

Rusija traži da SAD ukine sankcije Iranu

Američki predsjednik Donald Trump i predsjednik Irana Hassan Rouhani

Zamjenik stalnog ruskog predstavnika u Ujedinjenim nacijama Dmitri Poljanskij pozvao je na okončanje američke politike sankcija protiv Irana, dodajući kako nije moguće tražiti od Teherana pregovore dok mu se istovremeno uvode sankcije.

Govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj međunarodnom miru i sigurnosti, Poljanskij je kazao da su nedavne napetosti u Perzijskom zalivu izmišljene i zatražio je od svih strana da pokažu suzdržanost.

On je pozvao na napore na deeskalaciji kroz politička i diplomatska sredstva.

Poljanskij je izjavio da ultimatumi, sankcije i prijetnje trebaju biti uklonjeni.

Rusija je uvijek vjerovala da su pregovori mogući uzimajući u obzir poštovanje jednakih prava svih država, međunarodnih pravila i diplomatskog pristupa, dodao je on.

Ruski diplomata je ponovio da je uskraćivanje 80 posto iranske trgovine pod okriljem nelegalnih i jednostranih sankcija nemoguće.

"U skladu s svojom iranofobnom politikom, SAD nastoje stvoriti koaliciju u Perzijskom zalivu koja bi pojačala napetosti u regiji više nego ikada", dodao je Poljanskij.

Brojne zemlje, među kojim su Japan, Francuska, Njemačka i Španija do sada su izrazile protivljenje mornaričkoj koaliciji.

Ranije je portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Abbas Mousavi je opisao mogućnost "cionističkog" prisustva u Perzijskom zalivu kao flagranatnu prijetnju Iranu, navodeći da je borba protiv izraelskog vojnog prisustva iransko pravo.

Iran je izrazio protivljenje stvaranju takve koalicije i opisao je to opasnim i provokativnim potezom, dodajući da će tvorci te koalicije, skupa s njenim članicama, biti smatrani uzrokom napetosti u regiji, prenosi iranska novinska agencija Irna

Wigemark: Mora se misliti na opšti interes građana iz oba entiteta

Arhiv - Lars-Gunnar Wigemark

Šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini ambasador Lars-Gunnar Wigemark izjavio je danas da žali što jučer nije održana sjednica Predsjedništva BiH i nije došlo do imenovanja mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, piše agencija Fena. 

"Mi iz EU shvatamo da je to povezano s drugim pitanjima, kao što je put BiH prema NATO savezu i za nas je važno da se oba procesa mogu neometano odvijati. U ovom trenutku niko ne govori o članstvu", rekao je ambasador Wigemark novinarima u Banjoj Luci.

Cilj BiH je, dodao je, članstvo u EU, a kako je rečeno i 5. augusta, bit će potrebne neke dodatne odluke da bi se dalje rješavalo pitanje NATO-a.

"Ono što je sada važno jeste da svi stanu na loptu. Prošlo je deset mjeseci a vlast još uvijek nije formirana i mora se misliti na opšti interes građana, koji žive u oba bh. entiteta", naveo je Wigemark.

Kaže da nedavni sporazum o principima formiranja vlasti, koji su postigli lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a, jeste dobar polazni osnov. Kada se formiraju vlasti bit će na njima da implemeniraju taj, kako je istakao, načelni dogovor.

"Kao i svaki drugi politički dogovor i on je podložan različitim tumačenjima, ali ono što je važno jeste da sjednu zajedno, da razgovaraju, da se ne povlače u svoje rovove, već da razgovaraju i pokušaju doći do dogovora koji će funkcionisati", naglasio je Wigemark.

Lično misli da postoji neko praktično rješenje za sva pitanja.

"Mislim da nije potrebno pretjerivati, odnosno dramatizovati bilo koje od ovih pitanja. Nema mjesta za to", uvjeren je.

Naveo je i da bi volio da ohrabri i članove Predsjedništva BiH i sve druge političke lidere u zemlji da budu odgovorni, pokušaju naći neki zajednički interes, da ne kritikuju jedni druge i pokušaju naći neka rješenja u interesu svih građana BiH, jer su izabrani da se bave rješenjima, a ne problemima.

"Lako je davati neke bombastične izjave medijima, ali ovo nije teatar, već realnost", rekao je Wigemark i dodao da BiH jeste dio EU i važno je da se to pitanje riješi što prije.

Za EU je, ističe, važno da će mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo u EU doći na dnevni red, a u tom trenutku bit će posmatrano da li postoji formirana vlast u zemlji i da li ona može nastaviti kretanje na tom putu.

Šef Delegacije EU danas je u Banjoj Luci učestvovao u dijalogu s novinarima o tom mišljenje te pitanjima slobode medija, izdržavanja, okupljanja, vladavini prava.

Migranti s broda 'Open Arms' iskrcani na Lampedusu

Migrants jump off the Spanish rescue ship Open Arms, close to the Italian shore in Lampedusa, Aug. 20, 2019.

Skoro stotinu migranata koji su bili nasukani na spasilačkom brodu "Open Arms" kraj obale Lampeduse iskrcali su se na talijanskom otoku u utorak navečer.

Migranti, uglavnom iz Afrike, iskrcani su s čamca nakon što je talijanski tužitelj naredio zapljenu broda i evakuaciju ljudi na brodu.

Brod "Open Arms", kojim upravlja istoimena španska dobrotvorna organizacija, spasio je migrante koji su krenuli u Evropu kraj libijske obale. No nakon što je Italija odbila dopustiti da pristane, brod je bio nasukan na moru gotovo tri sedmice, pod okriljem humanitaraca koji su upozorili da su migranti u nevolji i hitno im je potrebno utočište.

Direktor i osnivač "Open Arms"-a, Oscar Camps, ranije je na Twitteru potvrdio da će brod biti privremeno oduzet, dodavši da je to "trošak koji Open Arms preuzima kako bi osigurao pomoć ljudima na brodu", prenosi Reuters.

"Smatramo da je najvažnije dati prednost zdravlju i sigurnosti migranata u ovom humanitarnom slučaju", poručio je Camps.

Španija je u utorak poslijepodne poslala mornarički brod kako bi spasila migrante i izbjeglice i odvela ih na Mallorcu nakon što su neki od njih skočili u more.

No brod španske mornarica trebao je stići do Lampeduse za tri dana, a posada "Open Arms" je više puta upozorila da je situacija na brodu očajna te da su neki migranti samoubilački nastrojeni.

Brod "Open Arms" je od četvrtka bio usidren nekoliko stotina metara od obala Lampeduse, a migrantima su talijanske vlasti uskraćivale pristup otoku iako se šest evropskih zemalja obvezalo da će ih prihvatiti.

Ranije je sud u Italiji podržao žalbu španskog spasilačkog broda "Open Arms", suspendujući zabranu italijanskog ministarstva unutarnjih poslova koja je spriječavala brod da uđe u italijanske vode.

Neki od migranata bili su na brodu već 19 dana, a dio njih je pokušao plivati prema Lampedusi, skočivši s broda.

Mediji: Šire posljedice slabljenja njemačke privrede

Angela Merkel

Slabljenje njemačke privrede koja ide u recesiju moglo bi imati šire posljedice po svjetsku privredu koja se već muči s trgovinskim ratovima i neizvjesnošću oko Brexita, ali i dovodi u pitanje ekonomski model najveće evropske privrede zasnovan na štednji, pišu svjetski mediji.

Upozorenje njemačke centralne banke

Njemačka privreda mogla bi nastaviti da slabi i preko ljeta jer industrijska proizvodnja opada uslijed smanjenja narudžbi, objavila je Bundesbanka sugerišući da je najveća evropska privreda sada u recesiji, piše agencija Reuters.

Njemački rast oslabio je u drugom tromjesečju ove godine zbog pada izvoza - na čemu je njena ekonomija uglavnom i usmjerena - a što je, prema tvrdnji savezne banke, posljedica globalnog trgovinskog rata, usporavanja Kine i nesigurnosti zbog predstojećeg Brexita, dodaje agencija.

Savezna banka je istakla kako i tržište radnih mjesta već pokazuje znakove slabosti te da povjerenje u uslužni sektor također opada.

Dok je Njemačka do sada odbacivala ideju povećanja javne potrošnje kako bi kompenzirala usporavanje, ministar finansija Olaf Scholz je rekao da Berlin ima fiskalnu snagu da se protiv buduće ekonomske krize "izbori punom snagom".

Scholz je kazao da je globalna financijska kriza u 2008./2009. koštala Njemačku otprilike 50 milijardi eura i da bi vlada, ukoliko bude potrebno, ponovo mogla prikupiti toliku svotu.

Savršena oluja

Njemačka se suočava s mnoštvom ekonomskih problema koje analitičari nazivaju "savršenom olujom", napisao je CNN.

Privreda zemlje ovisi o izvoznicima koji prodaju robu u Kinu i Sjedinjene Države koji su u oštrom trgovinskom ratu, a slaba globalna prodaja automobila pogodila je i njemačke proizvođače automobila.

Njemački BDP se za tri mjeseca koja su završila u junu smanjio se za 0,1 odsto u odnosu na prvi kvartal i ukoliko najveća evropska ekonomija neslavno prođe i u trećem tromjesečju, onda po definiciji, zemlja ide u recesiju.

Bundesbanka je saopštila da su njena sumorna predviđanja za BDP "posljedica uglavnom nastavljenog pada industrije". U prvom kvartalu industrijska proizvodnja je pala za više od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomisti predviđaju da će Evropska centralna banka, čiji sastanak je najavljen za septembar, smanjiti kamatne stope koje su već na najnižim nivoima u istoriji. Očekuje se i da će ECB signalizirati da se ponovo pokrene program otkupa obveznica u milijardama eura, osmišljen da stimuliše ekonomski rast.

Njemačka je samo jedna od nekoliko glavnih svjetskih ekonomija koje se suočavaju potencijalnom recesijom, ističe američki televizijski kanal navodeći primjere slabljenja ekonomije Velike Britanije u drugom tromjesečju i usporenog rasta u Italiji. Također, dodaje CNN, Meksiko je upravo izbjegao recesiju, a očekuje se da će njegova ekonomija ostati slaba, dok podaci govore da je Brazil u drugom kvartalu skliznuo u recesiju.

Nema pobjednika u trgovinskim ratovima

Ukoliko Njemačka, kao evropska industrijska sila - s kompanijama poput Volkswagen, Siemensa i BASF-a - uđe u recesiju, to bi moglo imati posljedice na ostatak eurozone i Sjedinjene Države, ističe agencija Associated Press.

Izvještaj Bundesbanke u skladu je s konsenzusom ekonomista koji tvrde da je "rizik još jednog kvartala koji koketira sa recesijom visok“, izjavio je glavni ekonomist ING banke u Njemačkoj, Carsten Brzeski koji upozorava da će nastavak stagnacije njemačke ekonomije osjetiti ostatak svijeta.

"Pomislite samo na slabiju njemačku potražnju za stranom robom ili na njemačko usporavanje koje povlači ostatak eurozone - to bi moglo imati pomalo bumerang efekat za SAD, pokazujući da niko stvarno ne pobjeđuje u trgovinskim ratovima."

Iako je tržište rada u Njemačkoj i dalje snažno, s nezaposlenošću koja je historijski niska, ekonomska zabrinutost može potaknuti potrošače da prestanu kupovati – ili da barem odlože kupovinu - što bi moglo usporiti rast u zemljama koje računaju na Njemačku kao tržište za njihov izvoz, pojašnjava AP.

Osim problema oko izvoza, koji je otežan trgovinskim sukobom Vašingtona i Pekinga te zbog neizvjesnosti oko Brexita, njemačka autoindustrija s gigantima poput Volkswagena, Daimlera i BMW-a suočava se s izazovima prilagođavanja strožijim standardima emisija u Evropi i Kini i tehnološkim promjenama s obzirom na sve veću potražnju za električnim vozilima.

Opsesija javnim dugom

Evropska ekonomska politika i posebno njemačka nanosi štetu cijelom svijetu, ali je problem što Evropljani, naročito Nijemci, prije svega štete sami sebi destruktivnom opsesijom javnim dugom i onda se troškovi te opsesije prelivaju na ostatak svijeta, piše kolumnista New York Times Paul Krugman

Negdje oko 2010. političare i komentatore s obje strane Atlantika zahvatila je snažna groznica štednje, ističe dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije, ukazujući da je Njemačka tražila od prezaduženih država na jugu Evrope kazneno smanjene troškova, ali i da je sama sebi nametnula štednju. Iako ekonomski udžbenici kažu da vlada treba da prihvati deficit u vrijeme visoke nezaposlenosti, Njemačka je praktično eliminisala svoj deficit 2012. kada je nezaposlenost u eurozoni bila na više od 11 odsto i do tada je imala sve veće i veće budžetske viškove.

Problem je što Evropa pati od hroničnog manjka u privatnoj potražnji, protiv čega je Evropska centralna banka pokušala da se bori niskim kamatnim stopama - gurajući ih ispod nule, ukazuje Krugman i dodaje da investitori očekuju da će takve ekstremne mjere dugo trajati imajući u vidu da u Njemačkoj čak i dugoročne obveznice od 30 godina imaju negativne kamate.

Dok neki analitičari misle da negativne stope štete funkcionisanju finansijskog sektora, jasno je, ističe Krugman, da s takvom monetarnom politikom sada, Evropa nema odgovor kada se stvari pogoršaju - zapravo, većina Evrope je već možda u recesiji i centralna banka ne može puno toga uraditi.

Krugman ocjenjuje da postoji očigledno rješenje – da evropske vlade, a posebno Njemačka, podstiču svoje privrede pozajmljivanjem i povećanjem potrošnje, u čemu ih praktično preklinje tržište obveznica pozajmljivanjem novca s negativnom kamatom.

Kako riješiti problem Njemačke

S druge strane, Wall Street Jorunal ocjenjuje bi umjesto kejnzijanskih podsticaja privredi, smanjenje poreza u nametima opterećenoj privedi bio mnogi brži i efikasniji podsticaj.

Glavni podsticaj koji je potreban Njemačkoj je deregulacija, ocjenjuje konzervativni njujorški list u uredničkom komentaru. Prema Doing Businessu listi Svjetske banke, Njemačka je iza Francuske po vremenu u troškovima početka posla, kao i u zaštiti investitora ili olakšavanju povrata poreza.

Njemački ministar finansija je najavio paket podsticaja zbog moguće recesije, ali je, kako ocjenjuje Wall Street Journal, veći problem što sada svi misle da je kejnzijanska potrošnja nešto što će spasiti najveću privredu eurozone, čija vlada - jedina u tom regionu - živi odgovorno od onoga što privređuje.

Ipak, Njemačka ima lošu istoriju brzog izvođenja projekata a premalo je projekata koji bi brzo mogli biti ostvareni, zbog čega bi smanjenje poreza bilo bolje rješenje, ukazuje list.

Wall Sreet Journal navodi i da energetska politika kancelarke Angele Merkel također zaslužuje da se spomene u negativnom kontekstu, pošto ona podiže cijenu poslovanja zajedno s trgovinskim ratom, porezima i regulacijama. Dok je dobra vijest za fiskalne jastrebe u Njemačkoj što rješavanje problema neće zahtijevati 50 milijardi eura koje je spominjao ministar finansija, loša stvar za sve je da će Berlin vjerovatno htjeti brzo da riješi problem imaginarnim rješenjem i protraći 50 milijardi eura, piše Wall Street Journal.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG