Linkovi

Aktuelno

Parlament FBiH dao saglasnost za kineski kredit za izgradnju Bloka 7

BOSNIA-HERZEGOVINA -- A general view of emissions rising from chimneys of a coal fired thermal power plant in Tuzla, December 12, 2018

Kineski kredit sporan je od same najave izgradnje Bloka 7, jer finansira izgradnju još jedne termoelektrane na ugalj, dok zemlje EU najavljuju masovno zatvaranje takvih elektrana, a vraćat će ga generacije.

Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izjasnili su se za davanje saglasnosti za kreditno zaduženje preduzeća Elektroprivreda BiH kod Izvozno-uvozne banke Kine radi izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Ranije su to učinili i poslanici u Predstavničkom domu.

No, projekat vrijedan više od 600 miliona eura, koji će biti finansiran kreditom Izvozno-uvozne banke Kine nije samo stvar Bosne i Hercegovine, već i Evropske unije (EU). Energetska zajednica već je pokrenula postupak protiv BiH, ali to nije spriječilo bh. političare da daju garancije.

Odluka većine parlamentaraca u Federaciji BiH da daju garancije za podizanje kredita kineske banke i podrže izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli izazvala je mnoštvo oprečnih reakcija.

Ovaj kineski kredit sporan je od same najave izgradnje Bloka 7, jer finansira izgradnju još jedne termoelektrane na ugalj, dok zemlje EU najavljuju masovno zatvaranje takvih elektrana, a vraćat će ga generacije.

Osim osporavanja što je Vlada FBiH vlada garant kredita za Elektroprivredu Bosne i Hercegovine, argument kritičara je štetnost novog bloka termoelektrane po okoliš.

Energetska zajednica tri puta je upozoravala bh. vlasti da je ta odluka štetna, no na ova upozorenja su se oglušili. Zbog toga je reagovao i Sekretarijat Energetske zajednice i 26. marta službeno pokrenuo postupak protiv BiH za rješavanje spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona eura od kineske ''Eksimbank'' za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

Bez obzira na to, Savjet za državnu pomoć BiH 27. marta zaključio je da je pomenuta garancija za kredit u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH.

I komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han, prilikom nedavne posjete BiH, upozorio je bh. vlasti da ne odobravaju ovu garanciju, jer je u suprotnosti sa pravilima EU.

No, domaći političari se oglušuju o ova upozorenja.

Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i energiju Tuzla, podsjeća da je Tuzla u prošloj godini u nekoliko navrata proglašavana za najzagađeniji grad u Evropi, da se novim blokom neće riješiti problem zagađenja, te da je jedino interes političara u ovoj zemlji ispred interesa građana, zdravlja i ostavštine budućim generacijama.

''Ja u potpunosti razumijem euforiju gospode koja je donijela tu odluku zato što će oni sasvim sigurno imati velike koristi u slijedećih pet-šest godina u periodu investiranja jer će to iskoristiti i finansijski, a i politički govoreći kako su spasili radna mjesta, otvorili nova i ponavljaće priču koju mi slušamo već decenijama'', zaključuje Žiško.

Argumenti političara koji zagovaraju izgradnju Bloka 7, osim da je ovo najveća poslijeratna investicija i da će biti pokretač ekonomskog razvoja, su i da će to oporaviti rudnike uglja koji su ili na izdisaju zbog nedostatka rude ili zbog finansijskih malverzacija rukovodstava u post ratnim godinama. (Samo rudnik uglja Kreka u dugovima je većim od 150 miliona eura.)

Takođe, u akademskoj zajednici neki profesori smatraju da bi novi blok termoelektrane zagađivao vazduh manje od dosadašnjih, te da bi s aspekta opskrbe stanovništva energijom bilo opravdano graditi ga.

Profesor Suad Halilčević s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Tuzla takvog je mišljenja.

''Ja bih to posmatrao kao prelaznu fazu. Energija nam treba. Mi bismo sada mogli recimo na 100.000 krovova kuća ugraditi po 10 KW fotonaponske elektrane, to bi dalo instaliranu snagu od jednog gigavata. No za tu investiciju nam treba tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) Sve i da nađemo taj novac dok bi ugradili te objekte za to nam treba 100 godina'', kaže profesor Halilčević.

Profesor okolinske sigurnosti i autor studije ''Utjecaj na okoliš Bloka 7 Termoelektrane Tuzla'' Zvjezdan Karadžin kaže da je to sada jedino u ponudi.

''Sve ovisi od potrebe za energijom. Ukoliko se ne dođe do stadija gdje će obnovljivi izvori energije zaista u punoj mjeri moći to da zamijene neće se moći zamijeniti taj plan, jer i Francuska je prije deset godina obećala da će zatvoriti sve nuklearne elektrane pa nije, jer još nije dostigla uslove za prelazak na obnovljive energetske izvore'', ističe Karadžin.

Stručnjaci kažu da je dobro da će Blok 7 Termoelektrane Tuzla umjesto dosadašnjih dotrajalih blokova, biti efikasniji za 15 posto, što podrazumijeva i manje zagađenje.

Žiško podsjeća da je i Svjetska zdravstvena organizacija izrazila zabrinutost zbog zagađenja vazduha u BiH upotrebom elektrana na ugalj.

''Za građane BiH Blok 7 je osuda na sljedećih 40-50 godina trovanja. Sad je pitanje šta je bolje ili da nas prestanu trovati ovim sadašnjim blokovima u narednih deset godina ili da nas polako truju navodnim manjim zagađenjem narednih 50 godina. To je igranje ruskog ruleta, e sad koga će pogoditi taj jedan metak - pitanje je'', navodi Žiško.

No, još uvijek izostaju odgovori na mnoga pitanja - koja lokacija će biti izabrana za odlaganje šljake, pepela i otpada, kao i da li je Bosna i Hercegovina spremna žrtvovati dobre odnose sa EU zarad saradnje s Kinom i da li će Tuzlaci svojim zdravljem platiti cijenu ekonomskog razvoja BiH.

Washington spreman za obilježavanje 70. godišnjice NATO

Zastave zemalja članica NATO-a ispred sjedišta u Briselu (Foto: Reuters /Christian Hartmann)

Washington se priprema da ove nedjelje obilježi 70. godišnjicu osnivanja NATO-a, u trenutku kada se alijansa i dalje suočava sa kritikama lidera najveće i najuticajnije članice -  Sjedinjenih Država.

Međutim, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je uoči puta u američku prijestonicu poručio da je Amerika i dalje čvrsto posvećena Sjevernoatlantskom savezu koji je, kako je ocijenio, najjači savez u istoriji.

NATO je osnovan 4. aprila 1949. godine u Washintonu, a potpisnice Sjevernoatlantskog ugovora bile su Sjedinjene Države, Kanada i 10 evropskih država - Velika Britanija, Francuska, Italija, Belgija, Luksemburg, Holandija, Norveška, Danska, Portugal i Island.

Ako je išta sigurno danas, ako je išto neminovno u budućnosti, to je težnja naroda širom svijeta za slobodom i mirom“, poručio je tadašnji američki predsjednik Harry Truman.

Sedamdeset godina kasnije, ministri inostranih poslova sada već 29 članica, u američkoj prijestonici će obilježiti osnivanje Alijanse, na sastanku 3. i 4. aprila.

„To će biti prilika da proslavimo sedam decenija mira i prosperiteta za naše zemlje i da se zajedno okrenemo budućnosti“, rekao je u Briselu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Za bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u Nicholasa Burnsa, NATO je najuspješniji vojni savez u istoriji.

“Riječ je o organizaciji koja je sprječila sovjetsku invaziju Evrope 1940-tih, 50-tih I 60-tih I koja je pomogla da se odnese pobjeda tokom Hladnog rata. To je organizacija koje se uz Evropsku uniju proširila na istočnu Evropu u posledinjih 20 godina i više od 100 miliona ljudi je slobodnoi bezbjedno zato što ne moraju da brinu zbog Rusije i njene dominacije i zastrašivanja”, kaže on.

Na sedamdesetu godišnjicu, Sjevernoatlantski savez ipak se suočava sa brojnim izazovima. Najveći je, ističe Burns, izostanak američkog liderstva.

“Najvažnija kriza s kojom se NATO suočava je to što prvi put u istoriji nemate snažnog, principijelnog američkog predsjednika koji vjeruje u NATO. Donald Trump je najveći kritičar NATO-a”, smatra on.

Generalni sekretar NATO-a, koji će se u utorak u Bijeloj kući sastati sa američkim liderom, odbacuje primjedbe u pogledu odnosa Alijanse i Sjedinjenih Država.

“Apsolutno sam uvjeren da su Sjedinjene Države sada snažno posvećene NATO-u i to kažem dijelom i zbog onog što je predsjednik rekao više puta. U govoru o stanju nacije, rekao je da je posvećen NATO-u. To je rekao i na samitu u Briselu. Alijansa ima i snažnu dvostrančku podršku u Kongresu. Povećano je i prisustvo američkih snaga u Evropi i za mene nema snažnijeg primjera američke posvećenosti bezbjednosti Evrope od slanja većeg broja američkih vojnika u Evropu", navodi Stoltenberg.

Da bi pokazala koliko ja podrška na Capitol Hillu, ali i odbacila Trumpove kritike na račun Alijanse, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi pozvala je Stoltenberga da u ime 29 članica govori u srijedu u Kongresu.

“NATO nam je potreban sada više nego ikada, zato što su izazovi danas složeniji od odnosa sa Sovjetskom unijom”, ocijenila je nedavno Pelosi.

“Rijetka je čast za bilo kog stranog lidera da bude pozvan da govori pred oba doma Kongresa. Mislim da je takav poziv prvi put upućen lideru NATO-a i to nije slučajnost”, ističe Burns.

Posljednji strani lider koji se obratio članovima Kongresa bio je Emmanuel Macron u aprilu 2018. godine.

SAD: Demokrate će sudskim nalozima tražiti kompletan Muellerov izvještaj

Pismo sekretara za pravosuđe Williama Barra u kojem je sumirao izvještaj specijalnog tužioca Roberta Muellera.

Sekretar za pravosuđe William Barr je u pismu kojeg je u petak uputio pravosudnim odborima Zastupničkog doma i Senata izjavio da će redigirana verzija izvještaja, koji sadrži 300 strana, biti objavljena polovinom aprila, „ako ne i ranije“.

Pravosudni odbor Zastupničkog doma američkog Kongresa će ove sedmice pripremiti sudske naloge za svjedočenje kojima će biti zatražen kompletan izvještaj o Rusiji specijalnog istražitelja Roberta Muellera, jer se čini da će Ministarstvo pravde vjerovatno propustiti rok od 2. aprila kojeg su demokrate postavile za objavljivanje izvještaja.

Ovaj odbor planira glasati o sudskim nalozima za svjedočenje u srijedu, dan nakon postavljenog roka. Predsjednici nekoliko komiteta Zastupničkog doma su zatražili kompletan izvještaj prošle sedmice nakon što je ministar pravde William Bar objavio sažetak izvještaja od četiri strane, sa „glavnim zaključcima“ izvještaja.

William Barr
William Barr

Barr je u pismu kojeg je u petak uputio pravosudnim odborima Zastupničkog doma i Senata izjavio da će redigirana verzija izvještaja, koji sadrži 300 strana, biti objavljena polovinom aprila, „ako ne i ranije“.

Planirano glasanje komiteta, koje je najavljeno u ponedjeljak ujutro, neće značiti automatsko izdavanje sudskih naloga za svjedočenje, nego će dati ovlaštenje predsjedavajućem Pravosudnog odbora Zastupničkog doma, Jerroldu Nadleru, da ih pošalje.

Ovaj će komitet također glasati da autorizira sudske naloge za svjedočenje vezane za najviše bivše savjetnike predsjednika Donalda Trumpa, uključujući stratega Stevena Bannona, direktoricu komunikacija Hope Hicks, šefa osoblja Reincea Priebusa, savjetnika Bijele kuće Donalda McGahna i savjetnicu Ann Donaldson.

Njih pet su vjerovatno bili ključni svjedoci u Muellerovoj istrazi mogućeg ometanja pravde. Obavijest o sastanku pominje da su „možda primili dokumente od Bijele kuće, relevantne za istragu specijalnog istražitelja, ili su te dokumente primili nezavisni savjetnici, čime se odriču primjenjivih privilegija prema zakonu“. Sudski nalozi za svjedočenje će biti vezani za dokumente na koje se izvršne povlastice ne odnose „i na stvari u vezi s tim“, piše u obavještenju.

Bivši savjetnici Bijele kuće bili su uključeni u zahtjev za dokumente koji je komitet izdao prošlog mjeseca. Nadler je poslao zahtjeve 81 osobi koja je povezana sa Trumpovim političkim i ličnim poslovima dok je lansirao širu istragu o mogućim ometanjima pravde, korupciji i zloupotrebi moći.

Demokrati su izjavili da neće prihvatiti redigiranu verziju izvještaja, koju priprema Barr. On je u svome pismu od petka rekao da prerađuje izvještaj kako se ne bi otkrili bilo kakvi podaci o istražnoj poroti ili povjerljivi podaci, kao i dijelovi izvještaja koji zahtijevaju dalju istragu ili koji bi „neopravdano prekršili privatnost i reputaciju trećih strana“.

Mueller Report
Mueller Report

Demokrati žele sve te informacije, čak i ako neke od njih ne trebaju biti javno objavljene. Oni se pozivaju na presedane iz prethodnih istraga koje su se ticale predsjednika, kao i na informacije o istrazi o Rusiji koje su prošle godine otkrivene republikancima u periodu kada su imali većinu u Zastupničkom domu.

Barr je u svom sažetku napisao da specijalni istražitelj nije pronašao da je Trumpova kampanja „bila u dosluhu ili bila koordinirana“ sa ruskom vladom kako bi se utjecalo na predsjedničke izbore iz 2016. godine. Rekao je da Mueller nije došao do zaključka da je Trump opstruirao federalnu istragu.

Sam Barr je otišao korak dalje od Muellera u svom sažetku, objavljujući da Muellerovi dokazi nisu dovoljni da na sudu dokažu da je Trump počinio ometanje pravde kako bi ometao istragu.

Demokrate kažu da žele saznati više o oba zaključka i žele vidjeti dokaze koje Barr nije već filtrirao.

Izetbegovićeva odbrana 'napada na kameru'

Izetbegović: Huso Ćesir napao kameru

U novinarskim udruženjima ocjenjuju opasnim komentar predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) BiH Bakira Izetbegovića nakon fizičkog napada zvaničnika te stranke na fotoreportera portala Žurnal.info, a komentar je izazvao ismijavanje na društvenim mrežama.

Dva dana nakon što je predsjednik Općinskog odbora SDA Novi Grad (Sarajevo) Huso Ćesir fizički napao fotoreportera Adija Kebu, Izetbegović je stao u odbranu, kako je rekao, časnog SDA-ovca Huse Ćesira.

Izetbegović: Huso Ćesir je napao kameru, nije, dakle, napao čovjeka
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:23 0:00

"Huso Ćesir je napao kamermana, ustvari, on je napao kameru. Nije dakle napao čovjeka, ali mu je otimao kameru, udarao po kameri i tako to", objasnio je Izetbegović bh. javnosti ponašanje svog stranačkog kolege.

Dva dana na društvenim mrežama se polemiše, ali i ismijava, ovakva izjava nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Novinar Slobodne Bosne Almir Panjeta u svom postu osvrnuo se na 2018. godinu:

Politička analitičarka Ivana Marić napisala je ironično:

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković kaže kako na prvu Izetbegovićeva rečenica zvuči smiješno, ali iza nje se krije ogromna opasnost.

"Možete li zamisliti, recimo, da su tokom rata granate same ubijale ljude, ispalili ih vanzemaljci. Da li to gospodin Izetbegović inauguriše pravo svakog građanina da ide ulicom, napadne policajca i da se brani kako nije napao policajca već uniformu ili policijski automobil", pita se Divković.

Fotoreporter Adi Kebo fotografisao je ulaz u firmu Bosnaplast, o čijem poslovanju je portal žurnal.info izvještavao. U trenutku kada mu prilazi predsjednik Općinskog odbora SDA Novi Grad, Huso Ćesir, inače vlasnik firme, Kebo se nalazio na trotoaru preko puta firme, na javnoj površini. Kebo nije gasio kameru i zabilježio je napad, koji je potom i objavljen.

"Sve je prijavljeno policiji, podnešena je tužba. Displej kamere je oštećen. Dobio sam informaciju da je tužilaštvo podiglo optužnice protiv dvoje lica zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda i oštećenja opreme", kaže Kebo.

Napadi na novinare i medijske djelatnike sve su češći u posljednjih nekoliko godina. Prije nekoliko mjeseci, tokom protesta demobilisanih boraca u Sarajevu napadnut je fotoreporter portala Klix.ba Kemal Softić. Izrevoltiranoj masi tada se suprotstavio snimatelj Al Jazeere Balkans Mirsad Bukvić, kojeg su također borci udarali. Bukvić kaže kako ga je izjava prvog čovjeka SDA, te donedavno člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, o napadu na kameru, a ne snimatelja šokirala:

Bukvić kaže da ne može da vjeruje da je čovjek društvenog statusa kakav ima Izetbegović sebi dopustio da izjavi tako nešto. "Moja kamera sa kojom sam snimao proteste i dalje radi, ali povrede koje sam zadobio tada još uvijek me bole", kaže Bukvić.

Društvo novinara BiH traži od organa za provođenje zakona da poduzmu zakonom predviđene mjere za ovakav napad.

"Kada neko vidi da su desetine napada na novinare u posljednjih šest mjeseci prošle nekažnjeno, onda čovjek može reći "zašto i ja isto to ne bi uradio"?. Svako ko mi smeta, ko me snima, ko mi stavi mikrofon ili postavi neko neugodno pitanje, imam pravo da ga udarim, da mu razbijem opremu", objašnjava Fedžad Forto, generalni sekretar Društva novinara.

Udruženja novinara, ali i predstavnici stranih ambasada osudili su napad i tražili sankcionisanje pojedinaca koji su odgovorni za napade. Međutim, sankcije, bar one unutar stranke, će u ovom slučaju izostati, jer Izetbegović ima svoje uslove:

"Kada novinari naprave sankcije i isključe iz udruženja novinara samo jednog takvog, koji je u ovoj državi haosa napravio itekako u glavama ljudi, kojima istina nije sveta. Svi mi znamo kako to funkcioniše, kakvog su nam jada nanijeli. Kada jednog takvog isključe, onda ćemo i mi isključiti Husu Ćesira", uslovljava Izetbegović.

Izetbegović umjesto da radi na unaprijeđenu svoje stranke, miješa se u posao udruženja, što je nedopustivo ocjenjuje Marko Divković iz Udruženja BH novinari.

"Mene u čitavoj toj priči zaprepašćuje činjenica da kolege koje su prisustvovale dok je on davao tu izjavu, da niko nije ustao da mu kaže: 'Gospodine Izetbegoviću, kako vas nije sramota'", kaže Divković.

Napadač na fotoreportera Huso Ćesir predsjednik je Općinskog odbora SDA Novi Grad, te vlasnik dvije firme, koje su prema pisanju portala žurnal.info od 2016. godine dobile poslove vrijedne više od 1,3 miliona maraka od javnih preduzeća i institucija. Na čelu tih javnih preduzeća i institucija su kadrovi SDA.

"Onog momenta kada se nađe neko ko želi da razotkrije, da prikaže javnosti tu njihovu bahatost i kriminal u koji su uključeni, onda budete meta fizičkih napada. Ovo nije ništa novo, tako se kadrovi SDA inače ponašaju", navodi Karić.

Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara zabilježila je dva fizička napada i 12 prijetnji novinarima od početka 2019.

U posljednje dvije godine Linija za pomoć novinarima je registrovala 118 slučajeva ugrožavanja sigurnosti, života i prava novinara u BiH, među kojima je bio jedan pokušaj ubistva, 11 fizičkih napada, 13 eksplicitnih prijetnji smrću i desetine drugih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja.

Ni jedan od počinitelja ovih krivičnih djela nije kažnjen niti proceseuiran na adekvatan i brz način, koji bi pokazao kako bh. institucije postupaju u skladu sa međunarodnim strandardima zaštite života i sigurnosti novinara na efikasan i odgovoran način.

Prva povorka ponosa u Sarajevu najavljena za septembar

Arhiv - LGBT osobe protestuju u Sarajevu

Prva povorka ponosa u Bosni i Hercegovini bit će održana 8. septembra 2019. u Sarajevu, saopštili su članovi organizacionog odbora tokom današnje novinarske konferencije.

Povorka ponosa bit će organizovana pod sloganom 'Ima izać'.

“BiH konačno dobija Povorku ponosa koja je protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbejki, gej, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba. Ona predstavlja borbu protiv nasilja i zahtijeva jednak pristup javnom prostoru, kao što ga imaju i drugi građani/ke koji/e imaju mogućnost da izađu na proteste”, rekao je Branko Ćulibrk, aktivista i član Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, navodi se na zvaničnom sajtu Povorkaponosa.ba.

Na press konferenciji se obratila i aktvistkinja i članica Organizacionog odbora Lejla Huremović, koja je rekla da se povorkom ponosa LGBTIQ osobe iz BiH ne bore samo za svoje slobode, već i za sve osobe i grupe koje trpe nasilje, diskriminaciju i koje su na bilo koji način isključene iz društva. Naglasila je da su LGBTIQ osobe svakodnevno izložene diskriminaciji i nasilju u porodici, u školama, javnim institucijama i na ulici.

“Jutros smo predali najavu Povorke ponosa Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo. Podsjećamo da osnovna ljudska prava nisu ekskluzivno pravo jednog segmenta bh. društva. Pozivamo institucije da odgovorno rade svoj posao, a sve građane/ke na solidarnost u održavanju prve Bh. povorke ponosa”, kazala je Dajana Bakić, aktivistkinja i članica Organizacionog odbora prve Bh. povorke ponosa, stoji u saopštenju na zvaničnom sajtu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG