Linkovi

Aktuelno

Zbog opšteg stanja, političke i lične nesigurnosti RS napuštaju čitave porodice

Ambasada Slovenije

Nezaposlenost, politička i lična nesigurnost, siromaštvo, neuređen obrazovni i zdravstveni sistem razlozi su odlaska značajnog broja stanovnika RS. U sistemske promjene više ne vjeruju, iako, Vlada RS najavljuje nacionalni program demografske obnove.

BiH mogla bi u bliskoj budućnosti postati zemlja staraca, jer odlazi mlado, stručno i radno sposobno stanovništvo, koje sa sobom odvodi i djecu. Najčešći razlozi zbog kojih ovi ljudi napuštaju BiH, prema istraživanjima, su neadekvatan obrazovni i zdravstveni sistem, prisustvo korupcije i nepotizma, dok je nezaposlenost tek na šestoj poziciji. Na pitanje zašto odlaze u evropske zemlje najčešći odgovori su - zbog sigurnosti i uređenog sistema.

RS trenutno ima oko 964.000 stanovnika, od kojih je zaposleno 334.000, a 69.000 se vode kao nezaposleni, podaci su Agencije za statistiku BiH. 2013. godine RS je imala 114.000 nezaposlenih, a 2018. godine 69.000. Broj zaposlenih je porastao sa 308.000 u 2013. godini na 334.000 u 2018. godini. Stručnjaci pretpostavljaju da se broj nezaposlenih nije smanjio u ovih pet godina, već da je većina ljudi, sa spiska nezaposlenih, posao i bolje uslove života potražila u inostranstvu.

Osuncani banjalucki trg
Osuncani banjalucki trg

U ovom periodu vidljiv je i drastičan pad populacije mlađe od 15 godina – i to sa 142.000 na 100.000, što ukazuje na to da zemlju napušta radno sposobno stanovništvo koje sa sobom odvodi i djecu.

Oni koji su otišli ističu da im najviše smeta opšte stanje u kojem ne vide vlastitu perspektivu, među njima je i Srđan Jakovljević, anestetičar iz Banja Luke koji nije otišao zbog nedostatka posla. Kako kaže, godinu i po dana radio je u banjalučkom Kliničkom centru, i četiri godine u Zavodu Zotović.

“Odlučio sam da odem iz BiH zato što sam želeo bolju budućnost za sebe i porodicu i da imam veći izbor i mogućnost napredovanja, kao i veća primanja sa kojim mogu pristojno da živim”, kaže Jakovljević za Glas Amerike. Kao medicinski radnik u Njemačku je došao u junu 2018. godine i nakon 8 mjeseci ističe da je prezadovoljan i da ne planira da se vrati u BiH.

“Ovde je najbitnije da si vredan i tačan, odnos poslodavca prema radniku je nemerljivo bolji nego u BiH, slobodno vreme radnika se poštuje, poslodavac gleda da izađe u susret sto je više moguće, a i sa finansijske strane je, takođe, bolje. Ovde se osećam kao čovek. Naši medicinski radnici su cenjeni i stručni u Nemačkoj i tako se i odnose prema njima, što za BiH ne bih mogao reći”, objašnjava Jakovljević, koji ističe da u narednih 15-20 godina nema namjeru da se vrati u BiH, a da bi o tome uopšte počeo da razmišlja puno faktora treba da se promijeni, što je prema njegovom mišljenju trenutno nemoguće.

Srdjan Jakovljevic u Njemackoj
Srdjan Jakovljevic u Njemackoj

Za razliku od Jakovljevića mnogo više je onih koji po završetku školovanja u BiH ne mogu da nađu posao, a ukoliko i uspiju da se zaposle obično su u pitanju poslovi za koje se nisu školovali ili koji nisu dovoljno plaćeni. Da je situacija alarmanta pokazuje i aktuelna reakcija predsjednice RS, Željke Cvijanović koja je izjavila da je u saradnji sa Vladom počeo rad na jednom od najvažnijih projekata – nacionalnom programu demografske obnove, kako bi kroz podsticaje bio ublažen problem odlaska stanovništva. Ona naglašava da se jedan segment odnosi na natalitet, uspostavljanje boljih uslova za život, podršku mladim bračnim parovima i svima koji žele da osnuju porodicu.

Red pred slovenaškim predstavništvom
Red pred slovenaškim predstavništvom

"Drugi problem su pojačane migracije, odnosno odlazak značajnog broja stanovnika RS. Želimo da vidimo kako da se borimo sa ovim problemima, a pokrenuću i veliki program koji se zove - 'Srpska društva u pokretu' za šta je neophodna podrška institucija", rekla je Cvijanovićeva.

Da je sistemski potrebno riješiti probleme koji se tiču demografskog razvoja istakao je i član Savjeta za demografsku politiku RS, Draško Marinković.

On je naglasio da je u RS u posljednjih 20 godina upisano za 30 posto manje osnovaca, za 20 odsto manje srednjoškolaca, što utiče i na broj upisanih studenata, ali da je u tom periodu i za 30 odsto manje rođenih. Ovakva situacija, prema njegovom mišljenju, zahtijeva sistemsku analizu da bi se vidjelo koje su socijalne i pronatalitetne mjere.

"Demografski problemi uvijek su aktuelni, ali još nemamo odgovore na nastale procese. Brza rješenja u ovoj oblasti nisu moguća, nego sistemski rad. Sagledaćemo šta će biti preporuke i

koja su rješenja u zemljama u okruženju, zato što su demografski pokazatelji i procesi u RS kompleksni", rekao je Marinković nakon konstitutivne sjednice Savjeta za demografsku politiku.

Ovom problematikom zvanične institucije trebale su da se bave mnogo ranije, jer je značajan broj mladih i školovanih ljudi već trajno napustio zemlju zbog siromaštva, nezaposlenosti, političke i lične nesigurnosti.

Mladi na ulicama Banja Luke
Mladi na ulicama Banja Luke

Ocjena Direkcije za ekonomsko planiranje u izvještaju o socijalnoj uključenosti je da nijedna vlada u BiH još nije usvojila, pa čak ni pripremila strategiju za sprečavanje odlaska stručnih i školovanih kadrova, kao najznačajnijeg resursa svake zemlje.

Oni nadalje upozoravaju da mladi ljudi zbog svega toga zapadaju u stanje očaja i beznađa, pa planiraju iseljavanje kao jedinu mogućnost da sebi osiguraju dostojniju budućnost.

Saša Stjepanović iz Banjaluke u tom pogledu više nema dilemu, nakon brojnih odlazaka i vraćanja u BiH definitivno je odlučio da spakuje kofere i preseli se u Češku Republiku.

Predstavništvo Slovenije u Banja Luci
Predstavništvo Slovenije u Banja Luci

“Imam EU pasoš, nije nikada bio problem otići. I uvijek sam se vraćao ovdje nakon nekog vremena. Zašto? Ni sam ne znam. Prijateljima, porodici, poznanicima nisam uspio da odgovorim zašto sam se, eto, opet vratio, ili nisu mogli da razumiju moje razloge. Socijalna sigurnost, utvrđena pravila ponašanja koja uveliko olakšavaju život, pravna država, sigurna egzistencija i sijaset drugih razloga nisu prevagnuli nad uvijek istom nadom da se, u međuvremenu, nešto promijenilo na bolje, da ću vidjeti bar jedan korak naprijed po povratku“, kaže za Glas Amerike, Saša Stjepanović. On ističe da ne može sebe opravdati time da je bio naivan vjerujući u sve to.

„Ne u mojim godinama, ne sa mojim životnim iskustvom, ne sa mojim znanjem i obrazovanjem. Nemam opravdanje. Pogriješio sam. Mnogo. Ova zemlja je postala mjesto u kome ni jedan čovjek, ni jedan stari, ni novi društveni sloj nije na svom pravom mjestu. Studenti služe kao kelneri, penzionisani činovnici prodaju đinđuve i vuku kolica, ljudi koji svoje ime ne umiju valjano potpisati dižu palate, gomilaju se kapitali i imanja za koja niko ne zna odgovore na pitanje: 'Otkud i kako?'. U isto vrijeme naučnik, profesor, zanatlija pita se poslije petog u mjesecu šta će jesti sutra“, priča Stjepanović.

Sasa Stjepanovic u Ceskoj
Sasa Stjepanovic u Ceskoj

On ističe da je sve 'u zadihanoj jagmi i jurnjavi da bi se zahvatilo što više sa što manje truda' i savjetuje svima da bježe iz BiH, jer kako kaže 'sunce tuđeg neba grijaće vas bolje no što ovo grije'.

„Neobrazovani i nesposobni otimaju mjesto kadrima i učenima, čitavo društvo izdjeljeno je u grupe koje se uzajamno podržavaju rodbinskim, kumovskim, plemenskim, partijskim vezama, a sve drugo što nije u tom orijentalnom klupčetu - ti meni ja tebi, bezobzirno se gura u stranu“, kaže Stjepanović.

Njegovo razmišljanje očito dijele mnogi u BiH, a to pokazuju i podaci istraživanje Instituta za razvoj mladih “Kult” prema kojima je od završetka rata do sada BiH napustilo 150.000 mladih ljudi. Najviše odlaze doktori, medicinsko osoblje, programeri, inženjeri i visokokvalifikovana radna snaga. Pored opšteg stanja, finansijska situacija je jedan od glavnih razloga zbog kojeg BiH ostaje bez radnika. Poražavajući je i statistički podatak da 426.000 zaposlenih u BiH prima platu u iznosu od oko 600 KM, dok su plate poslanika u entitetskim, kantonalnim i državnom parlamentu i do pet puta veće.

Za to vrijeme mnoge evropske zemlje otvaraju svoje tržište rada za građane BiH, u čemu prednjače Njemačka i Slovenija.

Cafe u BL
Cafe u BL

“Svi podaci kojima raspolažemo odnose samo na posredovanje koje mi radimo. Tako trenutno provodimo Sprazum o zapošljavanju u Sloveniji koji se odnosi na sva zanimanja, te Dogovor o zapošljavanju radnika u SR Njemačkoj koji se odnosi samo na osobe sa srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera“, kaže za Glas Amerike Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema njegovim riječima na osnovu analize strukture radnika koji odlaze na rad u inostranstvo evidentno je da je odlazak u Sloveniju uslovljen nedostatkom posla u BiH, te boljim platama - to su dva osnovna razloga koje kandidati navode.

„Što se tiče Njemačke tu odlaze uglavnom mladi radnici, između 18 i 30 godina starosti i stiče se dojam da oni već prilikom upisivanja srednje medicinske škole imaju namjeru da idu u Njemačku i da rade kao njegovatelji. Liberalizacija tržišta rada u Njemačkoj, mnogo bolje plate i uslovi života stvorili su trend koji je vezan za radne migracije, pa čak i za radnike koji nemaju iskustva sa domaćim tržištem rada, odnosno za radnike koji nisu bili zaposleni na domaćem tržištu rada“, objašnjava Pupić.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u protekloj godini u Sloveniji je izdato 16.090 radnih dozvola ili 35.999 od početka realizacije sporazuma u 2013. godini, dok je u Njemačkoj izdato 1.000 radnih dozvola ili 4.552 od početka realizacije sporazuma u 2013. godini.

Banja Luka, kasno poslijepodne
Banja Luka, kasno poslijepodne

“Ono što moram naglasiti jeste da Njemačka od ove godine ne nudi nikakve posebne uslove različite od ranijih godina. To je više splet krivih informacija iz medija. Novi zakon koji je trebao olakšati zapošljavanje još nije usvojen i procjene su da neće biti implementiran prije 2020. godine. Međutim, i kada se to desi i dalje će biti potrebna identična procedra u zapošljavanju kao i do sada, tako da ne vjerujem da će tu bitnije utjecati na odlaske. Ono što bi trebala biti novina jeste da više građani Njemačke i drugih država EU neće imati prioritet u zapošljavanju u odnosu na građane trećih zemalja. Međutim, ni sada to nije bila velika prepreka da se građani trećih zemalja zapošljavaju, jer je jednostavno ponuda radnih mjesta prevelika”, kaže Pupić.

Preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH u Njemačkoj se najviše zapošljavaju osobe SSS medicinskog smjera, dok je u Sloveniji oko 23% oglasa za vozače, isto toliko za varioce, oko 10% za zidare, tesare, pa zatim i druga zanimanja u građevinskom sektoru.

Znak za uzbunu je i činjenica da se mladi u BiH već u srednjoj školi odlučuju na odlazak u inostranstvo, bilo da je u pitanju rad ili nastavak školovanja.

„U Austriji postoji program Crveno-bijelo-crvena karta koji je ustvari program namijenjen radnim migrantima u Austriji i jedan od kriterija, za traženje i dobijanje posla u Austriji, jeste i završetak visokog obrazovanja u Austriji. Budući da u ovoj državi studira veći broj studenata iz BiH sigurno je da jedan broj njih i ostaje tamo nakon završetka studija, ali tačnih informacija o tim brojevima nemamo. Postoji i program Ferijalnog rada studenata u SR Njemačkoj koji se implementira putem naše Agencije, ali uslov za program je da studenti nisu završne godine, te se svi moraju vratiti u BiH nakon ferijalnog rada“, objašnjava Pupić.

Banja Luka , red za vize
Banja Luka , red za vize

Stručnjaci upozoravaju da bi se ‘egzodus’ mogao zaustaviti samo povećanjem plata, otvaranjem radnih mjesta, zapošljavanjem sposobnih, a ne podobnih. Većina naših sagovornika sigurna je da se to neće dogoditi u skorije vrijeme, a ni da će demografsku sliku u RS promijeniti pomenuti nacionalni program demografske obnove. Smatraju da se vladajuće institucije ovom problematikom bave sporadično i da njihova rješenja obično ostaju ‘mrtvo slovo na papiru’.

Na kraju se samo od sebe nameće pitanje, ukoliko država nije u stanju da zaustavi odlazak stručnih, radno sposobnih ljudi, koji su odlučujući faktor za gradnju jednog zdravog ekonomski stabilnog društva, kakva budućnost čeka BiH i njene građane.

Hrvatska i Crna Gora odobrile pristupanje Sjeverne Makedonije NATO savezu

Macedonian soldiers salute as the NATO flag raising in front of the government building during a ceremony in Skopje, Feb. 12, 2019.

Parlamenti dvije zemlje članice NATO saveza dali su zeleno svijetlo za pristupanje Sjeverne Makedonije alijansi.

Skupština Crne Gore je podržala Zakon o potvrđivanju Protokola o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije NATO-u. Sjednici crnogorskog parlamenta je prisustvovao predsjednik Sobranja Sjeverne Makedonije Talal Džaferi.

Za ratifikaciju protikola glasali su poslanici vladajuće koalicije na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i nekoliko poslanika opozicionih stranaka, dok su protivnici NATO alijanse napustili sjednicu prije glasanja.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović je saopštio da je Sjeverna Makedonija radila posvećeno na ispunjavanju svih procedura i stvaranju povoljog ambijenta za ulazak u novu fazu razvoja i napretka članstvom u NATO.

Darmanović je saopštio da će članstvo Sjeverne Makedonije u NATO uticati na ukupne prilike na Balkanu.

I hrvatski sabor je sa 116 glasova za i dva glasa protiv također potvrdio protokol pristupanja Sjeverne Makedonije NATO savezu.

Predsjednik Sabora Goran Jandroković čestitao je Sjevernoj Makedoniji i najavio dalju podršku Hrvatske na putu ka Evropskoj Uniji.

Krivične prijave za izborne krađe u Brčkom

Priprema za brojanje glasova na glasačkom mjestu u Sarajevu 07.10.2018.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) podnijela je Tužilaštvu BiH devet prijava zbog krivičnih djela počinjenih tokom Općih izbora održanih u oktobru 2018. godine na području Brčkog, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Istražioci SIPA-e su za tri vezane istrage (“Izbori 2018. – Brčko 1”, “Izbori 2018. – Brčko 2” i “Izbori 2018. – Brčko 3”) dostavili Državnom tužilaštvu devet krivičnih prijava zbog krivičnih djela “prevara pri glasanju” i “izborna prevara”, odnosno sprovođenja postupka takozvanog “fiktivnog glasanja”.

Prema krivičnim prijavama, u koje je BIRN BiH imao uvid, Tužilaštvu BiH su prijavljeni Dejan M., Jovan K., Miljan V., Biljana P., Nebojša R., Aleksandar S., Đuka V., Slobodan L. i Bojan K.

“Imenovani od strane Izborne komisije Brčko Distrikta BiH, provodili su postupak takozvanog ‘fiktivnog’ glasanja, na način da su u biračkom spisku, na mjestima predviđenim za potpis glasača, vršili potpisivanje u ime glasača koji su se nalazili na navedenim biračkim spiskovima ali nisu iskoristili svoje aktivno biračko pravo, nakon čega su zaduživali glasačke listiće za sve nivoe vlasti i iste popunjavali, odnosno glasali umjesto drugog, te u konačnici krivotvorili rezultate izbora na biračkim mjestima za koja su bili ovlašteni”, stoji u krivičnim prijavama.

Aleksandra Pandurević, bivša poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i članica Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), rekla je da je njena stranka prijavila neregularnosti tokom izbora u Brčkom.

“U Brčkom je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) to radio, a SDS je prijavio izborne neregularnosti”, kazala je Pandurević.

Iz Gradskog odbora SNSD-a u Brčkom nisu htjeli potvrditi da li su osobe iz prijave njihovi članovi, a BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi ovu informaciju.

Prema službenim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK), u Brčkom je tokom oktobarskih izbora 2018. godine glasalo ukupno 63.771 osoba, od toga 26.452 pod opcijom “Republika Srpska”. U Brčkom glasači imaju mogućnost da se opredijele za koju entitetsku opciju žele glasati za više nivoe vlasti. Najveći broj glasova za Predsjedništvo BiH i predsjednika Republike Srpske dobili su kandidati SNSD-a.

Fantomski glas “Amerikanaca”
SIPA je utvrdila, kako stoji u prijavama dostavljenim Tužilaštvu BiH, da je fiktivnim glasanjem u Brčkom svoj glas, iako 7. oktobra 2018. nisu bili u BiH, dalo više birača. Tako je, prema podacima iz istrage, svjedok T.S. potvrdio da je njegova kćerka B.T., iako već dvije godine živi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a isto toliko nije dolazila u BiH, 7. oktobra “glasala” u Brčkom.

Isto je rekao i drugi svjedok, koji je inspektorima SIPA-e potvrdio da su njegovi sinovi i kćerka na dan Općih izbora bili u inostranstvu a prijavljeni su da su glasali.

SIPA je istragom u Brčkom utvrdila i jedan slučaj da je umrla osoba “glasala” na Općim izborima. Provjerama je utvrđeno da je D.M., rođen 1943. godine, umro prije dana održavanja izbora, a i pored toga prijavljen je kao aktivni učesnik na izborima.

Izmjena volje birača jedno je od najtežih krivičnih djela u našoj zemlji, za koje su kazne preblage, a najveću odgovornost snosi CIK, smatra Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije nevladinih organizacija “Pod lupom”.

“CIK jeste kažnjavao biračke odbore, ali su te kazne minorne. Za takva krivična djela pristalica sam da budu kazne zatvora. CIK, kao i druge institucije uključene u izborni proces, mora jače reagovati. Treba drastično povećati novčane kazne, jer kazna od 200 maraka ne može postići ni individualnu prevenciju, a da ne govorim o kolektivnoj”, kazao je Šehić.

Glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić smatra da institucija u kojoj radi ima odgovornost samo za “provođenje izbornog postupka”, dok su za izborne prevare zaduženi istražni organi.

“Posmatrači na biralištima rade svoj posao. Treba da budu sve vrijeme na svom biračkom mjestu. Na prošlim izborima imali smo više od 50.000 posmatrača, a samo dvojica, da budu konstantno na biračkom mjestu, mogu spriječiti sve malverzacije. Procedure brojanja su propisane zakonom, a sve ostale nezakonitosti stvar su istražnih organa, a ne CIK-a BiH”, rekla je Pirić za BIRN BiH.

Njeno mišljenje ne dijeli Aleksandra Pandurević, koja tvrdi da je CIK dužan postupati po službenoj dužnosti kada ima indicija da se dešava krivično djelo.

“Dovoljno je otvoriti biračke kutije i prebrojati u CIK-u. Oni su to znali u jako mnogo slučajeva i bili su dužni postupiti po službenoj dužnosti ako ima indicija da se negdje dešava krivično djelo. Dovoljno je da otvore i ponovo prebroje glasove, i sve bi im bilo jasno”, kazala je Pandurević.

Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je, osim odgovornosti za provođenje izbornog procesa, zadužen i za izmjene nepravilnosti u sistemu kakav trenutno imamo tokom svakih izbora, istakao je Šehić.

“Naravno da je odgovornost na CIK-u ako ne preduzima radnje prema onima koji krše Izborni zakon BiH. Oni, kao i druge institucije uključene u izborni proces, moraju rješavati ove probleme. CIK mora predlagati izmjene Izbornog zakona, kojem očito nešto fali, jer upravo je CIK odgovoran za sprovođenje izbornog procesa”, smatra Šehić.

Obesmišljen izborni proces
Izborne krađe, u mjeri u kojoj su prisutne u BiH, obesmišljavaju čitav birački proces, smatra Aleksandra Pandurević, koja je nedavno saslušana u SIPA-i kao svjedokinja u još jednom predmetu, koji se tiče izbora u Zvorniku.

“Nikada nijedan kandidat mimo Zvornika ne može proći, jer se pokaže poslije da ti kandidati osvoje sve svoje glasove u Zvorniku i potpuno promijene izbornu volju građana. Tu se lako može ustanoviti kriminal, jer oni na nekim biračkim mjestima dopisuju preferencije. Isto je i u Doboju – identičan scenario kao Zvornik. To vam je već, uz Brčko, 30 posto biračkog tijela u Republici Srpskoj. Kad na takav način promijenite volju birača, u potpunosti su obesmišljeni rezultati izbora. Besmisleno je izlaziti na izbore kada već 30 posto glasova imate isprojektovano”, rekla je Pandurević.

Prema pažljivoj analizi biračkih mjesta, od 88 njih, na više od 60 se vrše krađe glasova, tvrdi Pandurević.

“Na onim mjestima gdje se to ne dešava, sasvim drugačiji je trend glasanja. Tamo gdje se izbroje glasovi po zakonu, naprimjer gdje je urbano biračko tijelo, imate pet biračkih mjesta. Na tri mjesta lokalni kandidati imaju 100 posto glasova liste, a onda vidite dva na kojima dobiju po 20 posto glasova liste. Nemoguće je da su tako različiti trendovi u jednoj zgradi, u dva ulaza”, kazala je Pandurević.

Nakon izbora održanih u oktobru prošle godine, mediji u BiH su objavili priču Srebreničanina Abida Dudića, koji je rekao da je prije izbora utvrdio da je prijavljen da glasa iz Srbije.

“Neko je iskoristio i prijavio me u Zvorniku Malom. Uoči izbora ja sam izgubio vozačku dozvolu u Zvorniku, u Karakaju, i moguće je da su iskoristili to pa me prijavili. Ne mogu da glasam ovdje, gdje sam proveo 64 godine. Nema me na spisku, provjerio sam”, kazao je Dudić za Radio Slobodna Evropa.

Pandurević je priznala da “sve političke stranke dijele odbore u Zvorniku”.

“To je tako i ne miješaju se jedni drugima”, rekla je ona.

SAD razmatraju i povlačenje trupa sa Kosova zbog taksi Srbiji i BiH

US/KOSOVO

Povlačenje američkih NATO trupa sa Kosova može biti jedna od posljedica za Kosovo ukoliko se taksa od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH ne povuče.

O tome je bilo riječi na sastanku zvaničnika Nacionalnog saveza za sigurnost SAD-a Johna Eratha i Brada Berkleyja sa kosovskim rukovodiocima, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz kosovskih krugova.

Na Kosovu je oko 600 američkih vojnika od ukupno 4.000 trupa.

Zvaničnici Nacionalnog saveta za sigurnost SAD-a, direktor za Evropska pitanja John Erath i direktor za Balkan Brad Berkley, dva dana su održavali sastanke sa kosovskim rukovodiocima, opozicijom i civilnim društvom.

Međutim, onaj koji odlučuje o taksi, premijer Kosova Ramuš Haradinaj, još uvijek nije ubijeđen. On smatra da je Kosovo spremno da plati i cijenu zbog toga, kako bi se izbjegao eventualni štetni sporazum po Kosovo, budući da se govori o granicama i bolnim kompromisima.

Međutim, u saopštenju Ambasade SAD-a se navodi da je američki zahtjev o suspenziji takse ponovljen kako bi se dijalog sa Srbijom nastavio te da takse podrivaju partnerstvo SAD-a i Kosova.

"Posjetioci su došli kako bi učvrstili poruku predsjednika da se uzdrže od poteza koji bi otežali ovaj sporazum", navodi se.

U oba glavna grada oni su "ukazali na zabrinutost Bijele kuće da se dijalog treba vratiti na pravi put i obje strane moraju da prekinu provokativne akcije i preduzmu konstruktivne korake kako bi se vratili za pregovarački sto", dodaje se.

Poslanik opozicione "Alternative" Iljir Deda prisustvovao je jednom od sastanaka sa američkim zvaničnicima.

Deda je u izjavi za RSE kazao da je posjeta zvaničnika Nacionalnog savjeta za sigurnost SAD-a razjasnila to da će Kosovo u budućem dijalogu sa Srbijom očuvati svoje granice i da neće biti podjele, ali da Kosovo mora da ispoštuje američki savjet o suspenziji takse. U suprotnom, dodaje Deda, mogu uslijediti evidentne posljedice.

"Mislim da smo svi jasno shvatili posljedice koje se mogu desiti državi i narodu Kosova ukoliko se ne suspenduje taksa", kazao je Deda.

Iljir Deda je dodao da je postignuta saglasnost da se u javnosti ne govori o detaljima sa sastanka, ali navodi da bi "miniranje odnosa sa SAD-om imalo tragične posljedice po Kosovo".

"Kosovo je na raskrsnici gdje treba da odluči - da li želi da ide u pravcu velikog napretka ili želi da rasturi sve ono što je postignuto u posljednjih 20 godina", kazao je Deda.

On je kazao da Kosovo mora da donese odluku u skladu sa zahtjevima SAD-a, bez obzira da li će to biti sa ovom ili nekom privremenom vladom.

I Avdulah Hoti, šef opozicionog poslaničkog kluba Demokratskog saveza Kosova, je na konferenciji za novinare u petak rekao da u posljednjih 11 godina Kosovo nikad nije bilo u slabijoj poziciji, kako u unutrašnjem planu, tako i u međunarodnim odnosima.

"Ovakvom vrstom politike dovodi se u pitanje podrška našeg glavnog partnera SAD-a, naspram Kosova. Po prvi put u posljednjih 30 godina desilo se da se jednom zvaničniku uskrati pravo da otputuje u SAD. S druge strane, predsjednik zemlje snažno lobira na korekciji granice", kazao je Hoti.

Ova partija smatra da su novi izbori jedino rješenje za izlazak iz situacije.

Predsjednik Skupštine Kosova, istovremeno i vladajuće Demokratske partije Kosova, Kadri Veselji, kazao je da će američka baza Bondstil ostati na Kosovu. On je rekao da se situacija ne treba dramatizovati, bilo da se radi o dijalogu ili o carini, a za unutrašnje upotrebe.

Veselji je da će partnerstvo sa SAD-om biti doživotno i da će Kosovo usklađivati svoja djelovanja sa SAD-om.

"Republika Srbija do sada je pokazivala agresivnost prema Kosovu i to je razlog zašto smo uveli administrativne mjere prema njoj. Budite ubijeđeni da ćemo i nastaviti sa time jer, kako se Srbija ponaša prema nama, tako ćemo se i mi ponašati. Ali, u dijalogu moramo biti ozbiljni, u odnosima sa našim partnerima trebamo biti pametni i pragmatični", kazao je Veselji nakon sastanka Predsjedništva Skupštine.

Iz Predsjedništva Kosova nisu htjeli da komentarišu zahtjeve američkih zvaničnika, ali je ta institucija nakon sastanaka sa američkim zvaničnicima saopštila da je ponovo iznijet savjet američkih zvaničnika o suspenziji takse, ali da je i zajednička konstatacija bila da konačni sporazum treba doprinijeti recipročnom priznanju.

Premijer Haradinaj, međutim, smatra da je predstojeći proces dijaloga sa Srbijom nejasan a s obzirom da se govori o "bolnim kompromisima, o granicama, o 'Dodikovoj republici' (Milorad Dodik, bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska - RS, prim. nov.)".

"Ako nam se pruži jedan ugovor o tome o čemu će se dogovoriti Kosovo i Srbija, a koji bi podrazumijevao priznanje postojećih granica, i koji ne podrazumijeva nekakvu 'Dodikovu republiku' na Kosovu, odnosno Zajednicu opština sa izvršnim ovlaštenjima, odmah ćemo suspendovati taksu", kazao je Haradinaj.

Osim mogućnosti o povlačenju američkih trupa, neizdavanje američkih viza kosovskim zvaničnicima i prekid pomoći u oblasti bezbjednosti je nešto što se već dešava. Primjera radi, premijer Kosova nije dobio odgovor na zahtjev o američkoj vizi kada je trebao da otputuje za SAD na Molitvenom doručku, a isto tako, potvrdili su kosovski zvaničnici domaćim medijima, da se vize nisu dobili ni ostali kosovski zvaničnici koji su trebali da prisustvuju različitim konferencijama u SAD-u.

Pored toga, američko-njemački Evropski centar za bezbjednosne studije George C. Marshall sa sjedištem u Njemačkoj otkazao je pozivnice za 14 učesnika sa Kosova, koji su trebali od marta do septembra da pohađaju osam programa u oblasti bezbjednosti.

Američka vlada je prošlog mjeseca odlučila da otkaže i posjetu generala majora Nacionalne garde američke države Ajova Timothyja Orra Kosovu, zbog carine koju je Vlada Kosova uvela Srbiji i BiH.

Zbog nedostavljanja informacija Transparency International tužio MUP RS

BANJA LUKA: Trenutak hapšenja jednog mladića na Trgu Krajine
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:28 0:00

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio je tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) zbog nedostavljanja izvještaja o upotrebi policijske sile krajem prošle godine na skupovima u Banjaluci na kojima su građani davali podršku porodici Davida Dragičevića.

"Krajem prošle godine u javnost su dospjeli mnogobrojni snimci iz kojih se vidi kako policijski službenici primjenjuju silu prema građanima Banjaluke, zbog čega je TI BiH već podnio krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci", saopšteno je iz TI BiH.

MUP RS, u svojoj odluci, kojom odbija pristup informacijama, tvrdi da ne postoji javni interes kojim se može opravdati da "javnost ima uvid u policijske izvještaje o upotrebi sile", iako su, kako se navodi, o kritičnim događajima, kada je primjenjena sila, izvještavali brojni domaći, regionalni i svjetski mediji.

TI BiH je u svojoj tužbi istakao da od izvještaja o upotrebi sile zavisi eventualno pokretanje disciplinskih postupaka protiv policijskih službenika i da je u okolnostima pojačanih kritika na rad policije i MUPRS u interesu samog Ministarstva da se objave svi izvještaji.

U tužbi je posebno istaknuto da su izvještaji o upotrebi sile u vezi sa brojnim tvrdnjama građana i aktivista koji su javno svjedočili da je prema njima upotrebljena prekomjerna sila i da je pred Ombudsmanom pokrenuto više predmeta koji se tiču rada Policije RS.

"Protesti u Banjaluci su bili praćeni širom zemlje, pa su se u više gradova u zemlji i regionu održali skupovi podrške građanima Banjaluke. TI BiH ističe da se decembarski događaji u Banjaluci moraju istražiti kako bi se sankcionisali svi službenici koji su prekoračili ovlaštenja, a javnost ima pravo uvida u rad policije, jer je i u zakonu prepoznata kao jedan od neposrednih kontrolora", saopšteno je iz TI BiH.

Policija RS, uključujući i pripadnike Jedinice za podršku, 25. decembra i 30. decembra prošle godine je silom rastjerala građane sa Trga Krajine u Banjaluci, gde su se od 26. marta 2018. godine održavali skupovi "Pravda za Davida".

Među tada uhapšenim građanima su i otac i majka mladića, Davor Dragičević i Suzana Radanović, kao i nekoliko opozicionih poslanika u parlamentu RS.

Građanima je od kraja prošle godine zabranjeno okupljanje na Trgu Krajine, pa se oni od tada svako veče okupljaju u crkvenom dvorištu u centru Banjaluke, gdje pale svijeće za stradalog mladića.

David Dragičević nestao je 18. marta prošle godine, a njegovo tijelo pronađeno je 24. marta na ušću rječice Crkvena u Vrbas u Banjaluci.

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka otvorilo je istragu o tom slučaju, a roditelji mladića tvrde da je njegovo ubistvo organizovano i da su u njemu učestvovali i pripadnici MUP RS.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG