Linkovi

Aktuelno

Senator John McCain sahranjen uz velike počasti

Pogrebna povorka na putu ka groblju Pomorske akademije SAD u Annapolisu, 2. septembar 2018.

Američki senator John McCaib, koji je preminuo prošle subote u 82. godini, sahranjen je u nedelju na groblju Pomorske akademije SAD, u Annapolis, u Marylandu.

McCain je sahranjen pored svog dugogodišnjeg prijatelja i kolege na akademiji, admirala Chucka Larsona koji je preminuo 2014. godine.

Republikanski senator i predsjednički kandidat, koji je više od pet godina proveo u zarobljeništvu tokom rata u Vijetnamu, posljednji put je govorio na akademiji u oktobru prošle godine, kada je kadetima poručio da ga je škola pripremila za izazove s kojima se kasnije suočio.

"Osjećaj časti koji mi je uliven ovdje, vraćao mi se u najmračnijim satima. Zbog toga sam se iznova vraćao na mjesto gdje sam naučio da strepim od beščašća", govorio je tada McCain.

Na privatnoj memorijalnoj službi za senatora, u subotu u Nacionalnoj katedrali u Washingtonu, bivši demokratski predsjednik SAD Barack Obama pozdravio je McCaina, svog prijatelja i političkog rivala, kao inspiraciju svim Amerikancama "da budu bolji, da rade bolje, da zavrijede veliko naslijeđe koje su ostavili osnivači".

Barack Obama
Barack Obama

Bivši demokratski predsjednik Barack Obama kritikovao je aktuelnu američku političku scenu kao "podmuklu i uskogrudu", u govoru na memorijalnoj službi za senatora Johna McCaina u Nacionalnoj katedrali u Washingtonu.

"Veliki dio naše politike, javnog života, debate, može da izgleda tako beznačajno, podmuklo i uskogrudo, zbog razmjene uvreda, lažnih kontroverzi i isfabrikovanog besa", ocijenio je Obama u oproštajnom govoru za svog prijatelja i povremenog političkog rivala.

Obama nije pomenuo svog nasljednika, predsjednika Donalda Trumpa, po imenu, ali je poručio da je "riječ o politici koja se pretvara da je hrabra i čvrsta, ali je u suštini, rođena iz straha".

"John nas je pozvao da se izdignemo iznad toga, da budemo bolji", naglasio je bivši predsjednik.

George Bush
George Bush

Oproštajni govor održao je i bivši republikanski predsednik George Bush mlađi koji je za McCaina rekao da je "bio častan i da je uvijek prepoznavao da su njegovi rivali i dalje patriote i ljudska bića".

Bush je takođe odbacio status quo politike u Washingtonu za koju je ocijenio da je suprotna McCainovim ličnim uvjerenjima.

“Poštovao je dostojanstvo svojstveno svima, dostojanstvo koje se ne zaustavlja na granicama i koje diktatori ne mogu da izbrišu. Možda, iznad svega, John je prezirao zloupotrebu vlasti", istakao je Bush.

Bush i Obama govorili su na memorijalnoj službi na zahtjev senatora McCaina, koji je isplanirao ceremoniju dok je bolovao od tumora na mozgu.

Bivši predsjednici bili su među stotinama članova porodice, prijatelja, bivših kolega u Kongresu koji su se okupili u Nacionalnoj katedrali u kojoj je bio izložen kovčeg sa McCainovim posmrtnim ostacima.

Cindy McCain, supruga Johna McCaina, 1. septembar 2018.
Cindy McCain, supruga Johna McCaina, 1. septembar 2018.

Službi su prisustvovale i desetine aktuelnih i bivših američkih zvaničnika, članova Kongresa i stranih diplomata.

McCainovina kćerka, Meghan, takođe je odala poštu svom ocu, a osvrnula se i na Trumpa i glavni moto njegove predizborne kampanje "Učinićemo Ameriku ponovo velikom".

“Amerika se ne razmeće, zato što to ne mora da radi. Amerika Johna McCaina ne mora ponovo da bude velika zato što je Amerika uvijek bila velika", istakla je Meghan.

McCainova kćerka Meghan govori na memorijalnoj službi u Nacionalnoj katedrali
McCainova kćerka Meghan govori na memorijalnoj službi u Nacionalnoj katedrali

"Živimo u dobu u kojem ne cijenimo stare američke heroje zato što nisu savršeni, dok ni jedan lider ne želi da prizna grešku ili neuspjeh", naglasila je kćerka senatora McCaina.

McCainov kovčeg, između ostalih, su nosili glumac Warren Beatty, bivši potpredsjednik SAD Joe Biden, bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg i ruski disident Vladimir Kara Murza.

Posmrtni ostaci senatora Johna McCaina ceremonijalno su bili položeni u zgradi Kongresa u petak, a prije memorijalne službe u subotu u Nacionalnoj katedrali, pogrebna povorka zaustavila se kod spomenika žrtvama rata u Vijetnamu.

Predsjednik Donald Trump nije bio pozvan na ceremoniju u petak, niti na McCainovu sahranu u subotu, što je odluka koju mnogi vide kao prijekor upućen Trumpu.

Gorko neprijateljstvo između Trumpa i dvostrukog predsjedničkog kandidata vuče korijen od Trumpove kampanje 2016., kada je je ismijavao McCaina zato što je bio zarobljen tokom rata u Vijetnamu i kada je govorio da McCain nije ratni heroj.​ McCain je preminuo prošle subote u 82. godini.

Mornarički oficir John S. McCain po povratku iz vijetnamskog zarobljeništva, 24. april 1973.
Mornarički oficir John S. McCain po povratku iz vijetnamskog zarobljeništva, 24. april 1973.

MOGHERINI: EU neće podržati etničke države. Dogovor Srbije i Kosova mora biti u skladu sa međunarodnim pravom

Federica Mogherini

“Dogovor koji će biti postignut kao rezultat zajedničkog sporazuma, imaće našu podršku, ali pod uslovom da je to u skladu sa međunarodnim pravom i pravnim načelima EU.

Znate dobro, da je istorija EU zasnovana na prevazilaženju i spriječavanju bilo kakve ideje o etnički čistim državama. Nadam se da će ovo uvjeriti sve one koji postaju nervozni oko ideja koje se pojavljuju okolo”, izjavila je Federica Mogherini nakon sastanka.

Upitana da li konačni dogovor između Srbije I Kosova treba da podrazumjeva I priznanje kosovske nezavisnosti od strane zvaničnog Beograda, šefica evropske diplomatije je istakla da legalno obaavezujući sporazum bi trebao da “riješi sva otvorena pitanja”.

Ministri inostranih poslova Njemačke i Finske su, uoči sastanka u Beču, upozorili da bi izmjena granice između Srbije i Kosova podstakla etničke tenzije.

"Smatramo da razgovori o razmjeni teritorije između Kosova i Srbije ne doprinose postizanju cilja. To će otvoriti mnogo starih rana među stanovništvom i zato smo skeptični", rekao je nemački šef diplomatije Hajko Mas.

Ministar spoljnih poslova Luksembruga Žan Aselborn rekao je da strahuje od "veoma negativnih posljedica", dok je njegov finski kolega Timo Soini ocijenio je da bi razmjena teritorija mogla da bude riskantna i da bi trebalo biti oprezan da se ne izazovu novi problemi.

Britanija je takođe upozorila da bi ta ideja mogla da bude destabilizujuća, dok je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao da je Beograd posvećen postizanju kompromisnog rješenja sa Prištinom, ali je rano govoriti kada će to biti i da li će doći do takvog rješenja jer, kako je istakao, nije siguran da i druga strana to želi.

Prozirne glasačke kutije na oktobarskim izborima

Prozirne glasačke kutije na oktobarskim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:34 0:00

Ashdown za RSE: Korekcija granica vodila bi razbijanju Bosne i Hercegovine

Paddy Ashdown

"Put ka korekciji granica između Srbije i Kosova je popločan opasnošću i daje samopouzdanje i podršku onima koji žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu", smatra Paddy Ashdown, jedan od bivših visokih predstavnika u BiH.

On je sa dvojicom drugih bivših evropskih izaslanika, Carlom Bildtom i Christianom Schwarz-Schillingom, potpisnik otvorenog pisma upućenog visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federici Mogherini, povodom prijedloga o promjeni granice između Srbije i Kosova.

Ashdown je uvjeren da se rješenje za odnose Srbije i Kosova ne može tražiti na rušenju temeljnih principa EU o multietničkim zajednicama, a ne, kako ih naziva, "monoetničkim džepovima" koji bi se stvorili na Balkanu.

"Mogherini je ta koja unutar EU podržava ovu ideju", kaže Ashdown, "a od njene realizacije najzadovoljnije bi trljao ruke ruski predsjednik Vladimir Putin, i potom primijenio na ukrajinsku krizu".

RSE: Možemo li Vaše pismo upućeno evropskim zvaničnicima nazvati dramatičnim apelom?

Ashdown: Možete upotrijebiti riječ koju želite. To je važna izjava –upozorenje određenim ljudima na Balkanu i u Evropskoj uniji koji su skupa izabrali ovaj put da znaju da je on popločan opasnošću.

RSE: Možete li mi reći šta Vas najviše brine kada je riječ o Bosni i Hercegovini?

Ashdown: Mislim da je sve u pismu. Ovdje se navodno ne radi o uspostavljanju presedana, već teritorijalnoj razmjeni, ali ko god zna Balkan, kao što mislim da ga mi znamo, zna savršeno dobro da će ovo dati samopouzdanje i podršku onima koji žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu.

EU ima na raspolaganju više instrumenata u BiH nego u bilo kojoj drugoj državi ali ih ne koristi.

RSE: Bili ste visoki predstavnik u BiH od 2002. do 2006. Uspjeli ste da ujedinite Oružane snage i da neke od državnih institucija učinite mnogo snažnijim. Još od tada nema napretka u jačanju državnih institucija - već prije regresije. Zašto?

Ashdown: Mislim iz više razloga. Prije svega "evropski bazen" je u haosu. Drugo, Evropska unija i Brisel vode politike tako da ne koriste prednost uticaja koji imaju. Niko ne sugeriše da treba da se vratimo na vrijeme iz prošlosti, ali Evropska unija ima na raspolaganju prednost i više instrumenata u BiH nego u bilo kojoj drugoj državi na svijetu. Ali odlučili su da ih ne koriste, iz meni nepoznatih razloga.

Tako da je Evropska unija odabrala manje aktivan pristup tamo, što je ostavilo prazan prostor za druge. Gospodin Putin, na jednoj, i gospodin Erdogan (Recep Tayyip, turski predsjednik), na drugoj strani, koriste priliku da demonstriraju ono što mislim da će imati štetan ishod po Bosnu i Hercegovinu. Takođe će poslužiti procesu onih koji žele da vide destabilizaciju BiH.

Ali na kraju, iako je Evropska unija spremna da upre prstom u političare u BiH i rado ih naziva nemoćnima, te nema dileme da su neki od bosanskohercegovačkih političara čak i mnogo manje nego od pomoći u ovim pitanjima, Evropska unija je ipak ta koja nije uspjela da slijedi konzistentnu i efikasnu politiku i da osigura primjenu reformi neophodnih na putu punopravnog članstva ka EU.

RSE: Pomenuli ste bh. političare. Možete li napraviti poređenje između gospodina Dodika (Milorad, predsjednik Republike Srpske) prije i sada?

Ashdown: Nikada sebe ne uvlačim u komentarisanje pojedinih ličnosti u politici. Oprostite mi. Ljudi u Bosni i Hercegovini znaju odlično čija je krivica i to ne želim da koristim ovdje.

RSE: Šta mislite, odakle je stigla ideja o takozvanoj korekciji granice Srbije i Kosova?

Ashdown: Mislim da su ovo opasne okolnosti. Mislim da će pokrenuti seriju sličnih zahtjeva za korekcijom granica, te da će pokrenuti migraciju manjina i destabilizovati pojedine države, uključujući BiH.

Takođe, može dovesti u pitanje pojedine sporazume. Na primjer, Makedoniji uskoro predstoji veoma važan referendum o njenoj budućnosti i mogućnosti priključenja Evropskoj uniji. Međutim, nemam dilemu da, ako se Preševo priključi Kosovu, onda Albanci u Tetovu i Gostivaru mogu da kažu da i oni žele da se priključe Kosovu. Sve bi to podrilo dosadašnje napore u integraciji Zapadnog Balkana.

RSE: U pismu ste naveli da izgleda da je Evropska unija spremna da podrži sporazum Srbije i Kosova koji bi uključivao i razmjenu teritorija. Ko se zalaže za tu ideju u evropskim krugovima? Njemačka kancelarka Angela Merkel je svakako zauzela čvrst stav da ne može biti promjene granica na Balkanu, mada je u utorak djelimično ublažila taj stav. Vaša zemlja, Velika Britanija, takođe je protiv promjene granica.

Ashdown: Mogu da Vam kažem samo ono što sam čuo. Shvatio sam da je visoka evropska predstavnica Mogherini spremna da podrži tu ideju. Mislim da je evropski komesar za proširenje (Johannes Hahn) manje entuzijastičan prema toj opciji, ali je ona svakako spremna da to učini.

Međutim, kao što ste ispravno ukazali, postavlja se pitanje da li Mogherini ima mandat za to, ako su najvažnije evropske zemlje, naročito njemačka kancelarka Merkel, protiv takvog rešenja. Uprkos tome, Moghereni je nagovijestila da je EU spremna da prihvati pomenutu opciju. Veoma se nadam da to nije tačno.

RSE: Šta je sa pozicijom SAD? Nagovještaj gospodina Boltona (John, savjetnik američkog predsjednika Donalda Trump za nacionalnu bezbjednost) od prošle sedmice, da su oni spremni da prihvate svako rješenje između Srbije i Kosova, je bilo pomalo iznenađenje ili ne?

Ashdown: Ne previše iznenađujuće iz dva razloga. Oni ne misle da je teško precrtavati granice sa daljine. Oni ne razumiju koje su posljedice toga na terenu i ne razumiju kompleksnost. Da su Sjedinjene Države sa ovom novom administracijom više sklone da to učine a manje sklone da znaju šta se dešava na terenu, me ne iznenađuje.

Drugo, pretpostavljam da gospodin Trump, kao veliki zagovornik postizanja sporazuma po svaku cijenu, vidi to kao šansu da kaže "ovo je sporazum". I ako na to gledate samo kao na sporazum, umjesto da razmislite o veoma opasnim posljedicama, vjerovatno mislite da je to zavodljiva ideja, ali biće velika greška ako se saglase.

Govorio sam prijateljima u Skupštini RS da, ukoliko žele da budu sa Srbima u Beogradu, najbolji način da to učine je da se priključe EU, a onda granica između njih neće biti važnija nego granica Francuske i Njemačke.

RSE: Vi takođe vjerujete, kako ste rekli u pismu sa druga dva bivša visoka predstavnika, da promjena granica na ovaj način neće razriješiti podjele, već da će ih produbiti. Međutim, takođe je činjenica da je već veoma dugo postojeći dijalog između Beograda i Prištine u ćorsokaku i nikako da se pomjeri naprijed, a neophodno je da se nešto učini. Pitanje je kako?

Ashdown: Da, pitanje je kako. Jedna stvar koju Evropska unija ne može da uradi je da ide dalje na bazi podrivanja cijelog principa Evropske unije. Princip Unije je, mi ne mijenjamo granice, mi stvaramo bazu u kojoj su ljudi spremni da žive u multietničkim zajednicama, umjesto da formiraju monoetničke. Sam život unutar Evropske unije čini granice nevažnim.

Ja sam nekada govorio mojim prijateljima u Skupštini Republike Srpske da, ukoliko zaista žele da budu sa Srbima u Beogradu, najbolji način da to učine je da se priključe EU, a onda granica između njih neće biti važnija nego granica između Francuske i Njemačke. To je evropski princip. Naravno da je potrebno pokrenuti stvari naprijed, ali ne možemo pokrenuti stvari naprijed na bazi onoga što negira i dovodi u kontradikciju temelje EU.

RSE: Da li je tačna procjena da ste zabrinuti za posljedice, ne samo po BiH već isto tako za druge i ne samo na Balkanu?

Ashdown: Apsolutno. Jedna od osoba koja bi zadovoljno trljala dlanove ako se ovo dogodi je predsjednik Vladimir Putin u Moskvi, jer je ovo tačno ono što bi on želio da vidi u Ukrajini – hajde da riješimo ukrajinski problem tako što ćemo predati dio Ukrajine Rusiji. To je tačno ono što on želi da vidi – presedan koji će se uspostaviti i koji će mu pomoći da to učini. Vi ste u pravu kada kažete da se ovo ne odnosi samo na BiH. Ako krenemo da mijenjamo granice ovo će voditi dalje.

Ako želite da formirate monoetničke džepove na Balkanu, onda ćete morati da precrtavate mnogo granica.

Hoćemo li onda da mijenjamo granice Makedonije, da razmijenimo albansku populaciju na zapadu Makedonije, sa Kosovom takođe? Hoćete li da precrtavate mađarsko-srpske granice u oblasti Vojvodine, hoćete li da govorite o Sandžaku? Ako želite da idete i formirate monoetničke džepove na Balkanu, onda ćete morati da precrtavate mnogo granica i na kraju ćete završiti sa etnički čistim državama, koje ne mogu ništa drugo, nego biti u konfliktu sa svojim susjedima

RSE: Kao što ste pomenuli, Rusija je jedan od ključnih igrača na Balkanu posljednjih godina. Međutim, prilično je tiha u ovim raspravama o promjeni granica. Da li je njena ćutnja indikativna?

Ashdown: Naravno da jeste. Ako bi se uključila i rekla da je za to rješenje, onda ne bi bilo ništa od njega. Ali, svakako bi bili oduševljeni da se to realizuje.

CIN: Protraćen novac za zapošljavanje boraca

Boračkoj zadruzi „Prva Boračka Plodovi Bosne“ dato je najmanje 65.000 KM budžetskog novca za poticaj zapošljavanju bivših boraca. Novac je potrošen, a ciljevi nisu ispunjeni.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Prazan poslovni prostor u Humskoj 14 u sarajevskom naselju Pofalići ne odaje utisak sjedišta Boračke zadruge „Prva Boračka Plodovi Bosne“.

Ova zadruga je dobila najmanje 65.000 KM iz budžeta kao poticaj za zapošljavanje boračke populacije, ali novac nije u potpunosti opravdan, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Policiji i nadležnom tužilaštvu je upućena krivična prijava zbog nezakonitosti u radu Zadruge.

Zadruga zbog toga nije dobila poticaje u 2017. godini, ali jesu njeni zadrugari. Oni su na ime članstva u Zadruzi od Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata dobili ukupno 114.000 KM za različite projekte.

Suosnivač i direktor Zadruge je Zlatan Kovačić zvani Foks, nekadašnji predsjednik Upravnog odbora Udruženja boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 – Organizacije demobilisanih boraca Općine Centar u Sarajevu.

Kantonalno tužilaštvo iz Sarajeva provjerava kako je u ovoj organizaciji potrošen budžetski novac koji je dobijala od 2006. do 2008. godine. Uz ostalo, tada joj je dato najmanje 165.000 KM za rekonstrukciju i obnovu vrtića „Razigrani dani“ iz Sarajeva koju su trebali raditi demobilisani borci. Vrtić nije obnovljen. Srušen je prošle godine i na njegovom mjestu bit će izgrađen novi za dva miliona KM.

Zadruga „Prva Boračka Plodovi Bosne“ je osnovana prema ideji Zlatana Kovačića Foksa s ciljem da se na taj način pomogne zapošljavanje bivših boraca. On sada razmišlja da je likvidira jer je u velikim obavezama. (Foto: CIN)
Zadruga „Prva Boračka Plodovi Bosne“ je osnovana prema ideji Zlatana Kovačića Foksa s ciljem da se na taj način pomogne zapošljavanje bivših boraca. On sada razmišlja da je likvidira jer je u velikim obavezama. (Foto: CIN)

Budžetski novac za egzotične goji bobice

Zlatan Kovačić ima 47 godina, pripadnik je bivše specijalne jedinice „Crni labudovi“ Armije Bosne i Hercegovine (BiH), a od 1990. je i član Stranke demokratske akcije. Za CIN kaže da se ne veže za stranku jer ako „padnu oni, padnem ja“, da ima prijatelje na važnim pozicijama i da je dobro informisan. Tvrdi da je začetnik ideje o boračkim zadrugama u Bosni i Hercegovini.

Boračku zadrugu „Prva Boračka Plodovi Bosne“ osnovao je 2014. godine sa još četiri osobe. Uplatili su 250 KM osnivačkog kapitala i registrovali je za uzgoj, preradu i trgovinu poljoprivrednih i drugih proizvoda.

Zadrugu može osnovati najmanje pet osoba ili pravnih lica. Osim njih mogu se upisati i drugi članovi – zadrugari – koji na osnovu svojih uloga imaju ista prava i obaveze kao i osnivači. Njen rad kontrolišu entitetski zadružni savezi. Prema njihovim podacima, u posljednjih nekoliko godina osnovano je više od 70 boračkih zadruga, što je potaknuto podjelom budžetskih poticaja za zapošljavanje bivših boraca.

Čim je osnovana, „Prva Boračka Plodovi Bosne“ se prijavila za poticaj projektu razvoja ruralnog turizma koji je dijelilo Federalno ministarstvo za okoliš i turizam. Imali su ideju da sade goji bobice, egzotično voće sa Tibeta, a uzgoj je, između ostalog, trebao potaknuti zapošljavanje demobilisanih boraca.

Za to su dobili 15.000 KM. U ugovoru, koji je sa tadašnjom ministricom Brankom Đurić krajem 2014. godine potpisao tadašnji direktor i jedan od osnivača zadruge Muhamed Alagić, piše da novac mora biti namjenski potrošen i poslat izvještaj o utrošku sredstava.

Međutim, izvještaj nikada nije stigao u Ministarstvo, iako je aktuelna ministrica Edita Đapo od Zadruge tražila hitno dostavljanje izvještaja ili povrat novca. Kovačić tvrdi da dopis nije dobio.

On kaže da je Alagić, koji mu je rođak, samoinicijativno konkurisao za projekat kod Ministarstva za okoliš i turizam i na svom imanju sadio goji bobice. Alagić, međutim, za CIN kaže da goji bobice nisu ni zasađene jer se kupac sa kojim su imali dogovor predomislio u vezi sa otkupom. Umjesto njih zasađene su sadnice ruske šljive.

Alagić je smijenjen s pozicije direktora u proljeće 2016. godine, a zamijenio ga je Adnan Mehinović.

Bivši direktor Zadruge „Prva Boračka Plodovi Bosne“ Adnan Mehinović je pokazao novinarima poslovni prostor u kojem je zadruga prijavljena, ali u koji nikada nije uselila. (Foto: CIN)
Bivši direktor Zadruge „Prva Boračka Plodovi Bosne“ Adnan Mehinović je pokazao novinarima poslovni prostor u kojem je zadruga prijavljena, ali u koji nikada nije uselila. (Foto: CIN)

Nedugo nakon toga Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Zadruzi je dalo 50.000 KM kao poticaj za zapošljavanje boračkih kategorija putem zadruga. Ured za reviziju institucija u FBiH je kasnije zaključio da je komisija subjektivno ocjenjivala ove projekte jer kriteriji za dodjelu novca nisu bili jasni. Revizori su naveli i da se ne može potvrditi da su sredstva data ovim projektima potrošena namjenski za ono za šta su izdvojena.

Da bi opravdala novac, „Prva Boračka Plodovi Bosne“ je trebala izgraditi otkupni centar za voće i povrće, kupiti opremu i zaposliti 12 bivših boraca. Cilj je trebao biti da od svojih zadrugara i kooperanata otkupljuju voće i povrće kako bi im osigurali prodaju.

Zadruga je u izvještaju iz januara 2017. godine priznala da nije uradila sve na šta se obavezala. Objasnili su da im je nedostajalo novca jer su od Ministarstva dobili oko 10.000 KM manje nego što su tražili. Naveli su da je najveći dio novca potrošen na građevinski materijal, radove i opremu. Trećina novca je potrošena na administrativne troškove i pakirnicu koja im nije isporučena jer nije u cijelosti plaćena. Mehinović kaže da izvještaj nije potpuno tačan: „Ma, mi smo to sve frizirali“.

On za CIN priča kako su zbog publiciteta Zadruge slikali i objavljivali slike njiva i proizvoda sa kojima nisu imali veze. „Da dođe institucija za kontrolu, može proći naše knjigovodstvo i vidjet će da nema nijedne ulazne i izlazne fakture.“

Novcem dobijenim od Ministarstva Zadruga nikoga nije zastalno zaposlila. „Zato što smo već bili prije toga dužni pa de prebaci tamo, pa de ovo (…) više nisam znao ni šta radim, ni gdje sam više dužan, ni gdje trebam pare“, priča Mehinović.

On objašnjava i zašto se Kovačiću nije suprotstavljao: „Ako se suprostavim tome, odmah je svađa, odmah je nered“.

S druge strane, Kovačić, koji za sebe kaže da je najzaslužniji za osnivanje Zadruge, za neuspjeh projekta optužuje Mehinovića koji je bio direktor. „Vidi, paša moj, nemoj mene zivkati – treba ovo, treba ono. Direktor si, piči, radi. Ja mogu iz sjene nazvati gdje treba, ako treba. Ono što je ispravno pogurati, zamoliti da nas se podrži“, priča Kovačić.

On kaže da je svoju kuću u Hadžićima besplatno ustupio Zadruzi za sabirni centar za voće i povrće. Prema izvještaju, uz nju je izgrađena hladnjača. Novinari CIN-a su pored kuće vidjeli objekat, ali nisu imali priliku utvrditi šta se u njemu nalazi. Kovačić nije udovoljio molbi novinara CIN-a da obiđu sabirni centar.

Mehinović i Kovačić su se prošle godine posvađali i taj sukob je doveo do podjele unutar Zadruge. Kovačić je okupio nove zadrugare i sa njima formirao skupštinu. Smijenjen je Mehinović, a za direktora je postavljen Kovačić.

Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata odobrilo je Boračkoj zadruzi „Prva Boračka Plodovi Bosne“ 50.000 KM za izgradnju sabirnog centra za otkup i preradu voće i povrća u Hadžićima, kupovinu opreme i zapošljavanje 12 bivših boraca. Otkup nikada nije pokrenut. (Foto: CIN)
Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata odobrilo je Boračkoj zadruzi „Prva Boračka Plodovi Bosne“ 50.000 KM za izgradnju sabirnog centra za otkup i preradu voće i povrća u Hadžićima, kupovinu opreme i zapošljavanje 12 bivših boraca. Otkup nikada nije pokrenut. (Foto: CIN)

A onda je Mehinović povukao svoj potez. Otišao je u policiju i sredinom prošle godine prijavio sebe i Kovačića za zloupotrebe budžetskog novca. Policiji Kantona Sarajevo je prijavio da su u Zadruzi pravili „razne malverzacije da bi izvukli nepovratna sredstva od raznih institucija“. Prijava je proslijeđena i Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS), a Mehinović je o svemu obavijestio Ministarstvo za boračka pitanja KS i Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata. Ove dvije institucije su u 2017. godini odobrile da se Zadruzi isplati ukupno 50.000 KM poticaja za nastavak projekta, ali je isplata zaustavljena nakon prijave. Kantonalni ministar Muharem Fišo je za CIN rekao da su to učinili jer se pojavila sumnja u njihovo poslovanje, a nije bilo ni jasno ko predstavlja Zadrugu.

Iz Federalnog ministarstva su novom direktoru Kovačiću preporučili da zatraži reviziju rada, ali zadružni revizori to nisu uradili jer se Zadrugom sada bavi pravosuđe.

Federalni ministar Salko Bukvarević kaže da se komisija zadužena za raspodjelu novca i kontrolu utroška sredstava uvjerila na terenu da je „sabirni centar definisan“.

Iako Zadruga nije nikoga zaposlila zastalno, ministar Bukvarević ne vidi ništa sporno u tome. On kaže da se kroz projekt poticaja zapošljavanja ne insistira odmah na upošljavanju bivših boraca. Ako je neko nabavio opremu za voće ili povrće, zaposlit će i ljude, smatra Bukvarević: „Neko mora raditi pored tih mašina i dalje transportovati tu robu”.

Iako se to do sada nije desilo, a Zadruga „Prva Boračka Plodovi Bosne“ praktično i ne radi, Bukvarevićevo ministarstvo je nastavilo prošle godine kroz isti javni poziv isplaćivati poticaje njenim zadrugarima. Zahvaljujući članstvu u Zadruzi, najmanje 14 osoba je dobilo 114.000 KM poticaja za različite poljoprivredne projekte.

Među njima je i Emir Demir koji se u Vogošći bavi poljoprivredom. Kaže da mu nije poznato poslovanje Zadruge iako je platio 50 KM da bi postao zadrugar. To je uradio jer, kako kaže, za poticaje ne može aplicirati ako nije član zadruge. Inače, Zadrugu ne koristi za plasiranje svojih proizvoda.

Bukvarević smatra da su zadrugari ispunili uvjete i u tome ne vidi ništa sporno: „Imaju pravo da kao zadrugari apliciraju na naš poziv“. On tvrdi da je to bila jedna od najaktivnijih zadruga sa najvećim brojem zadrugara i, prema njegovom mišljenju, oni ne bi trebali da trpe zbog sukoba među osnivačima.

Kovačić priznaje da Zadruga posluje samo na papiru, ali misli da zadrugari imaju pravo na poticaje: „Zašto bi mi ljude sada onemogućavali da ostvare to pravo?!“

Za obnovu vrtića „Razigrani dani“ Udruženje boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 – Organizacija demobilisanih boraca Općine Centar u Sarajevu dobila je najmanje 165.000 KM budžetskog novca. Vrtić nije obnovljen i prošle je godine srušen, a novi će koštati oko dva miliona KM. (Foto: CIN)
Za obnovu vrtića „Razigrani dani“ Udruženje boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 – Organizacija demobilisanih boraca Općine Centar u Sarajevu dobila je najmanje 165.000 KM budžetskog novca. Vrtić nije obnovljen i prošle je godine srušen, a novi će koštati oko dva miliona KM. (Foto: CIN)

Nikad obnovljeni Razigrani dani

Kovačić je prije ulaska u zadrugarstvo bio na čelu Organizacije demobilisanih boraca Općine Centar Sarajevo. Ova je organizacija od 2006. do 2008. godine dobila nekoliko grantova među kojima je bilo i 30.000 KM od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, 45.000 KM iz Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo i 90.000 KM od Općine Centar za sanaciju i adaptaciju sarajevskog vrtića „Razigrani dani“. Obaveza je bila da preko preduzeća „Uzrab“na njemu rade demobilisani borci. Vrtić je bio u vlasništvu Javne ustanove „Djeca Sarajeva“, ali je uništen u ratu.

Nakon što Udruženje nije dostavilo izvještaj o potrošenom novcu, Federalno ministarstvo je poslalo u nadzor komisiju koja je utvrdila da radovi na objektu nisu ni blizu vrijedni iznosu dodijeljenih sredstava.

Nakon ovoga Ministarstvo je tužilo Udruženje, a Općinski sud u Sarajevu je u oktobru 2010. godine odlučio da treba vratiti 30.000 KM. Međutim, to se do sada nije desilo jer je račun na koji je novac uplaćen prazan i blokiran.

Iako je tada bio odgovorna osoba u Udruženju, Kovačić ne smatra da on treba vratiti novac jer danas više nije tamo. Tvrdi da se na vrtiću radilo i da je bilo zaposlenih radnika, ali i radova na koje nisu računali te administrativnih problema.

U Kantonalnom ministarstvu ne posjeduju informacije kako je potrošeno 45.000 KM, kao ni u Općini Centar za utrošak 90.000 KM, jer su izvještaji izgorjeli tokom protesta 2014. godine.

Tužilaštvo provjerava i ovaj potrošeni javni novac. Finansijska policija je 2011. godine u izvještaju osumnjičila Zlatana Kovačića za podizanje gotovine koju nije pravdao ni evidentirao u poslovnim knjigama. Utvrdila je da je Udruženje oštećeno za skoro 160.000 KM.

Kovačić kaže da ta istraga nema osnov i da optužnica nikada nije podignuta. “Da je bilo osnova, vjerujte da bi to bilo dignuto za 24 sata”, kaže on.

Uprkos istrazi, Općina Centar je nastavila finansirati ovu organizaciju. Od 2012. do 2018. godine dodijelila im je skoro 200 hiljada KM za nabavku ogrjevnog drveta, banjsko-klimatske rehabilitacije i rekreacije, školovanje porodica demobilisanih boraca i sl.

Općina odlučuje o grantovima preko Komisije za boračka pitanja koja pregledava prijave i predlaže načelniku najuspješnije a potom kontroliše i utrošak novca. Komisiju čini sedam pripadnika boračke populacije, ali su ih za ovaj angažman delegirale stranke.

Ni novo rukovodstvo Udruženja ne dostavlja potpuno sređene i kompletne izvještaje o potrošnji budžetskog novca. Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić je za CIN objasnio da su u Udruženju sada drugi ljudi. „Organizacija je nastavila dalje da se finansira, ali, naravno, ne onu rukovodeću strukturu koja je bila prije, koja je, reklo bi se, napravila tu vrstu faula i prema tome, prethodni saziv treba svakako da odgovara“.

U međuvremenu, vrtić „Razigrani dani“ je srušen. To je Općinu koštalo 87.373 KM. Na istom mjestu bit će izgrađen novi vrtić i to će koštati građane dva miliona maraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG