Linkovi

Aktuelno

Zašto građani BiH sve manje žele u EU?

Građani BiH više ne čekaju, nego pakuju kofere i idu u EU: Zgrada Delegacije EU u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Čini se da su se građani BiH zamorili od evropskog puta.

Podrška građana Bosne i Hercegovine ulasku zemlje u Evropsku uniju sve je manja. Posljednje istraživanje „Stavova građana o članstvu u EU i procesu integrisanja“ kojeg je provela Direkcija za evropske integracije (DEI) pokazalo je da bi 56,5 posto građana BiH na referendumu o članstvu, glasalo za ulazak BiH u Evropsku uniju. Analitičari smatraju da dugotrajan proces, lažna politička obećanja, ali i globalna kretanja sve više udaljavaju građane BiH od EU.

Podrška građana BiH članstvu u EU u 2018. godini, prema istraživanjima Direkcije ze evropske integracije, je 56,5 posto što je u odnosu na prethodnu godinu manje za oko 12,5 posto. Iz godine u godinu podrška evrointegracijama je sve manja, pa se čini da su se građani BiH zamorili od evropskog puta, kome se ne nazire kraj.

Razlog sve manjoj podršci bh. građana evropskim integracijama, analitičarka njemačke fondacije Fridrih Ebert Tanja Topić vidi u činjenici da ovaj proces predugo traje.

„Za sve veći broj građana BiH Evropska unija postaje daleka i apstraktna perspektiva zbog čega oni pakuju kofere i odlaze u EU“, kaže Topić.

Proces pridruživanja predugo traje, građani su se zamorili: Tanja Topić
Proces pridruživanja predugo traje, građani su se zamorili: Tanja Topić

Glavni krivci za ovakvo stanje, prema mišljenju Topić, su političke elite u Bosni i Hercegovini koje se samo deklarativno zalažu za evropske integracije.

„A u stvarnom životu od strane tih političkih elita čini se sve da BiH ne postane članicom EU. Mi ćemo takođe vidjeti u toku ove izborne kampanje da pristupanje EU, reforme koje su neophodne na tom putu , a koje su bolne teške i zahtjevne, neće biti jedna od tema kojom će se baviti politički akteri“, dodaje Topić.

Profesor socioloških znanosti na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić smatra da postoje unutarnji i vanjski faktori koji su proizveli ovakav pad oduševljenja Evropskim integracijama

Kada je riječ u unutarnjim faktorima u Bosni i Hercegovini na političkoj sceni imamo sve snažnije lobiranje za neku drugu vrstu udruživanja izvan Evropske unije, objašnjava Kukić

„Nije sporno da je za okretanje prema Moskvi i Putinu, priča koju otvoreno zagovara Milorad Dodik , a to je priča u kojoj mu je kao partner u sve otvorenijoj formi i Dragan Čović. Naravno istu tu vrstu priče u nešto drugačijoj formi pretvaranja Turaka u braću, zagovara Bakir Izetbegović. Dakako da se te priče moraju prelamati i u svijesti građana kada je u pitanju njihova i bosanskohercegovačka evropska orijentacija", ističe Kukić.

Druga grupa faktora, prema riječima Kukića, je vezana za Evropsku uniju i za sve ono što se dešava u njoj zadnjih godina.

Najveću podršku članstvu u EU dali su građani Brčko Distriktu 75,5 posto dok je ta podrška u entitetima manja, u Federaciji BiH 70 posto, a u RS tek 30 posto

„To nije da tako kažem projekt nade ili je sve manje projekt nade. To je sve više prostor u kojem su veoma otvorene trzavice, sve manja razina saglasnosti i u kojem imate najmanje dvije grupe ideja. Na jednoj strani su zemlje Višegradske skupine, pa i neke druge, a na drugoj strani vodeće zemlje Evropske unije, ali naprosto postoji jedna vrsta disharmonije. Onda je pad oduševljenja, pa i potpore EU bosanskohercegovačkom putu kao putu budućnosti nešto što se podrazumijeva", mišljenja je Kukić.

Najveću podršku članstvu u EU, prema istraživanju DEI, dali su građani Brčko Distriktu 75,5 posto dok je ta podrška u entitetima manja, u Federaciji BiH 70 posto, a u Republici Srpskoj tek 30 posto.

Problem u vlasti u RS: Srđan Puhalo
Problem u vlasti u RS: Srđan Puhalo

Ovi podaci prema mišljenju socijalnog psihologa Srđana Puhala pokazuje da je puno veći problem u Republici Srpskoj i njenim političarima kada su u pitanju evrointegracije.

„Domaća politička elita je stalno deklarativno za EU, a s druge strane nikako da zajedno sa hrvatskim i bošnjačkim političarima urade bilo šta da ubrzaju taj proces. S druge strane, srpski političari i te kako koketiraju s Rusijom, odnosno sa evroazijskom idejom, jer to je negdje i politička agenda koja se između redova može pročitati kod političkih partija na vlast, i to se svakako ogleda i u javnom mnijenju", kaže Puhalo.

Iako je Bosna i Hercegovina prije svih svojih susjeda (Srbije, Hrvatske i Crne Gore ) počela proces pridruživanja Evropskoj uniji sada se nalazi na začelju, a čini se da i građani sve više gube nadu da će u skorijoj budućnosti BiH postati dio Evropske unije. Optimisti se prema istraživanju nadaju da bi BiH mogla postati dio Evropske unije za 10 do 15 . godina.

RSE: Lideri EU se dogovorili o migracijama, razlike ostale

Njemački humantarni brod Lifeline stiže sa 234 migranta na palubi u luku Valletta, Malta, Juni 27, 2018.

Lideri Evropske unije postigli sporazum o migracijama kojim se predviđa otvaranje dobrovoljnih “kontrolnih centara” u kojima će se registrovati i preraspoređivati migranti spašeni u moru.

Nakon više od 12 sati razgovora, saopšteno je da će se razmotriti formiranje takvih centara i izvan Evrope, najvjerovatnije u sjevernoj Africi i na Balkanu, sporazumima sa tamošnjim državama.

To je zasada neizvjestan poduhvat s obzirom na to da se Maroko protivi prihvatu migranata. Takođe, migranti i izbjeglice kojima se odobri međunarodna zaštita biće raspoređeni među članice EU na dobrovoljnoj bazi, dok će ostali biti vraćeni u zemlje iz kojih su došli.

Dogovor je svakako pobjeda za novog italijanskog premijera Gusepe Contea, koji je zaprijetio vetom, ukoliko EU ne pokaže veću solidarnost.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je opisala migracije kao najteže i najvažnije pitanje za EU, dodajući da ima još mnogo toga da se uradi kako bi se premostile razlike.

Conte: Italija nije sama

Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini rekao je da želi da EU preuzme konkretne obaveze kada je riječ o migracijama, nakon što su lideri EU postigli dogovor o jačanju spoljnih granica bloka i razgovorima o novim centrima za prihvatanje migranata.

"Hajde da vidimo konkretno preuzimanje obaveza", rekao je u radijskom intervjuu Salvini, lider političke stranke Liga, koja je orjentisana protiv imigracija.

Italijanski premijer Guzepe Conte, koji je tokom jučerašnjih razgovora blokirao usvajanje zaključaka, bio je u petak izjutra optimističniji.

"Nakon današnjeg sastanka Evropskog vijeća imamo odgovorniju i jedinstveniju Evropu. Italija više nije sama”.

Conte je u četvrtak, 28. juna, stavio do znanja da neće pristati na bilo kakvo zajedničko saopštenje dok ne dobije šta želi vezano za migracije, rekavši da "želi djela".

On je tražio da sve članice Unije "solidarno otvore svoje luke", raspodijele i da svi prihvate imigrante koji dospiju u teritorijalne vode.

Conte je rekao da će staviti veto i na dogovore o evropskoj odbrani i drugim usaglašenim temama, ako se sve okrene rejšenju za ranije pristigle migrante koje odbijaju da solidarno prihvate partneri u EU, što je izazvalo sukob i prijetnju raskola u nemačkoj vladi.

Italija je godinama glavna tačka preko koje afrički migranti, rizikujući putovanje preko Sredozemnog mora, nastoje da se domognu boljeg života u EU. Doduše, prema podacima BBC-a, ove godine je više migranata stiglo preko Španije – 17.045, Italije 16,326, a Grčke 13.120.

Vlada u Rimu je nedavno prekinula prihvat brodova sa migrantima koji plove ka italijanskim lukama.

Macron: Pobijedila evropska saradnja

Detalji dogovora nisu saopšteni, ali je francuski predsjednik Emanuel Macron novinarima rekao da je "evropska saradnja pobijedila" umjesto blokade ili odluka na nivou nacionalnih država koje ne bi bile ni efikasne niti dugoročne, te da je "iskazana solidarnost sa zemljama prvog ulaska".

"Ovaj sporazum nam omogućava dosljedan pristup fenomenu migracija, da sarađujemo sa trećim zemljama, prije svega u Africi, ali i na Bliskom istoku. Postoji i veća spremnost da se zaštite naše granice jačanjem obaveza koje ćemo u tom smislu preuzeti. To takođe uključuje i osnaživanje naših pravila za prijem migranata te organizavanje centara na evropskoj teritoriji za hjihov prihvat”.

Lideri EU dogovorili su se da uspostave zajedničke lokacije za obradu zahtjeva za dobijanje azila i da se migrantima ograniči kretanje unutar evropskog bloka, jer se time ugrožava bezgranični šengenski režim. Međutim, BBC ocjenjuje da je sporazum prepun “začkoljica”, zagrada i zareza, tako da se postavlja pitanje kako će biti primjenjen.

Zvaničnici iz Francuske i drugih zemalja nisu iskazali preveliku volju da se "otvore granice", ali su spremni da raspodijele dio pristiglih i budućih izbjeglica i migranata.

To jedino oštro odbijaju zemlje Višegradske grupe koje naglašavaju da je ključno spriječiti dolazak brodova koji krijumčare imigrante preko granica Unije.

U prepunjenim kampovima u Grčkoj i Italiji nalazi se oko 160 hiljada izbjeglica i migranata.

Poljski premijer Mateuš Moravjecki je zadovoljan dogovorom

“To je u stvari veoma dobar kompromis. Saopštenje o dobrovoljnom prihvatu migranata takođe počiva na dogovoru. Zbog toga smo veoma zadovoljni”.

Merkel: Optimista sam, mada su razlike ostale

Njemačka kancelarka Angela Merkel je navela da je migrantsko pitanje "izazov koji može odlučiti sudbinu EU".

„Sve u svemu, nakon intenzivne debate o najizazovnijoj temi za Evropsku uniju – tačnije o migracijama – dobar je znak da smo se mogli dogovoriti o završnom tekstu. Austrijsko predsjedništvo Evropskom Unijom imaće mnogo toga da uradi. Dogovorili smo se o pet smjernica, ali za dvije još uvijek nedostaje zajednički, evroski sistem azila. Međutim, optimista sam nakon današnjeg samita da zaista možemo da nastavimo rad iako ima još mnogo toga da se učini da se premoste razlike“.

Ona se suočava sa ultimatumom koji joj je do nedelje dao njen ključni koalicioni partner Horst Zehofer za zaustavljanje imigranata na njemačkim granicama. U suprotnom, Vladi u Berlinu prijjeti pad.

Da bi se smanjio maksimalni broj brodova koji dolaze u evropske vode, Tusk je predložio da se stvore "platforme za iskrcavanje van Evrope" za migrante spasene na moru, što bi "dovelo do kraja ekonomski model krijumčara ljudi", što je pozdravio austrijski kancelar Sebastian Kurtz, čija zemlja od 1. jula preuzima predsedavanje EU.

“Drago nam je da smo da ćemo po prvi put uspostaviti centre za migrante izvan Evropske unije. Kao što znate, odranije smo tražili stvaranje zaštićenih zona ili takozvanih ‘platformi za iskrcavanje’ izvan Evrope. Ova ideja je dobila podršku i sada se nalazi u završnom tekstu”.

Bilo je predviđeno da se na samitu deblokira reforma evropskog prava azila, ali je to napušteno kao cilj zbog prevelikih razlika. Jedna od ideja je i promjena takozvane “Dablinske regulative” tako da bi se mogao razmotriti zahtjev migranata za azilom u prvoj bezbjednoj zemlji u koju stignu.

Spriječiti krijumčare

Evropsko vijeće smatra da preduslov za funkcionisanje politike EU leži u razumnom pristupu migraciji i efikasnijoj kontroli spoljnih granica Unije, navodi se u tekstu zaključaka.

Vijeće EU odlučno je u namjeri da spriječi ponavljanje nekontrolisanog priliva migranata, kakav se dogodio pre tri godine, kako bi se ograničila protivzakonita migracija na svim postojećim rutama.

Broj migranata koji ilegalno ulaze u EU pao je za 96 odsto u odnosu na 2015, kada je migrantska kriza dostigla vrhunac.

Kada se radi o centralnoj Sredozemnoj ruti, neophodno je pojačati napore sa ciljem zaustavljanja krijumčara koji djeluju u blizini Libije i u drugim dijelovima te rute, navodi se u tekstu.​

Lideri EU navode da su dodatni napori neophodni i na istočnoj Sredozemnoj ruti, kako bi se u potpunosti sprovelo zajedničko saopštenje EU i Turske i spriječili novi dolasci migranata iz Turske.

Tokom samita u Briselu, lideri su istakli da je neophodno definitivno obustaviti rad krijumčara i spriječiti tragične gubitke eliminisanjem motiva za polazak na opasna putovanja preko Sredozemnog mora.

Evropski savjet se saglasio oko pokretanja druge tranše sredstava za smještaj migranata u Turskoj i oko uplate u Fondu povjerenja u Africi u vrijednosti od 500 miliona eura iz rezervi Evropskog fonda za razvoj (EDF).

Dugoročno se planiraju veće investicije u Afriku kako bi se pomoglo ovom kontinentu da sprovede “značajnu društveno-ekonomsku transformaciju” tako da tamošnje stanovništvo ne mora da odlazi u inostranstvo za boljim životom.

BULC: Dvije godine uspješne saradnje sa BiH

BULC: Dvije godine uspješne saradnje sa BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Osigurano 600 miliona Eura transportnih investicija za BiH

Violeta Bulc, Komesarka EU za transport i Ismir Jusko, Ministar za promet BiH

Komesarka za promet Evropske komisije Violeta Bulc izjavila je danas u Sarajevu, nakon sastanka s ministrom komunikacija i prometa BiH Ismirom Juskom, da je optimist kada je riječ o budućnosti BiH u ovoj oblasti.

– Vi ste jedan od najznačajnijih transportnih čvorova u regionu i pokušajte da iskoristite takvu poziciju. S njim neizbježno ide ekonomski rast, povezivanje s regionom, a u konačnici transport je taj koji povezuje ljude – poručila je komesarka Bulc.

Ocijenila je da je njena današnja posjeta našoj zemlji jedan od najprikladnijih načina da se obilježe izuzetno uspješne dvije godine zajedničkog rada. Kaže da su u te dvije godine uspjeli ostvariti značajne rezultate zahvaljujući saradnji sa svim političkim akterima.

– Projekti koji su smatrani gotovo nemogućim su sada u toku i to zahvaljujući energiji, političkoj mudrosti i sposobnosti ljudi da vide mnogo šire, mnogo dalje od nekih uskih političkih ili nacionalnih interesa i da interese BiH stave kao jedan prioritet u svom djelovanju – istaknula je komesarka Bulc.

Zahvalila je ministru Juski na, kako je kazala, njegovoj iznimnoj predanosti na realizaciji projekata u BiH koji će osigurati povezivanje BiH na širem planu.

Navela je da su se u protekle dvije godine fokusirali na dva osnovna rezultata – jedan je bilo usvajanje Transportne strategije, a drugo je bilo potpisivanje izuzetno važnog regionalnog dokumenta kojim je BiH postala dio Transportne zajednice.

– Značaj ova dva elementa ogleda se u tome što je njihova realizacija nama omogućila da pokrenemo dalje, konkretnije aktivnosti, bilo da je riječ o pripremi samih projekata u smislu dokumentacije, sufinansiranja itd. – navela je komesarka Bulc.

Po njenim riječima, u ovom trenutku imaju više od 600 miliona eura investicija koji su osigurani, izdvojeni za potrebe u BiH.

– Sada je pitanje spremnosti samih projekata i njihove konkretne realizacije – kazala je Bulc, te izrazila uvjerenje da će se ova dostupna sredstva i iskoristiti.

Pozvala je sve domaće aktere da „istu onu političku snagu koju su imali kada su se usvajala dva važna okvira – Strategija i Ugovor o pristupanju transportnoj zajednici, ponovo iskoriste i da bude prisutna u smislu konkretne realizacije projekata“.

Komesarka Bulc je napomenula da je tokom sastanka s ministrom Juskom razgovarano primarno o dva najznačajnija koridora u BiH, koji ovoj zemlji omogućavaju da bude dio šire transportne mreže. Prvi je Koridor 5-C, a drugi je Jadransko-jonska magistrala.

Također je navela da je ministra Juska i njegove saradnike zamolila da razmotre i mogućnosti iskorištenja željezničkog saobraćaja kao jedne osovine, ne samo u teretnom saobraćaju nego i u prevozu putnika. Napomenula je da više od 70 posto njihovih investicija ide za željeznice.

Kao jednu od važnijih tema o kojima je razgovarno, komesarka Bulc je spomenula sigurnost na cestama, izrazivši zadovoljstvo da su zemlje zapadnog Balkana nedavno u Ljubljani potpisale pristupanje takozvanoj ‘viziji ziro’.

Istaknula je da je svaki život važan, te da je neprihvatljivo u modernom svijetu današnjice, sa svim tehnološkim uslovima koji su na raspolaganju, da i dalje dolazi do žrtava i stradanja u saboraćaju.

Navela je da još uvijek svake godine u EU 26 hiljada je žrtava smrtno stradalih u saobraćaju, 137 hiljada ima teške povrede, „ i to je nešto što je potpuno neprihvatljivo“. Dodala je da joj je zbog toga zadovoljstvo da je BiH pristupila ovoj takozvanoj ‘viziji zero’, ili ‘nultoj viziji’.

Ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko je kazao da „ime komesarke Bulc treba biti ispisano zlatnim slovima kada je u pitanju transportna infrastruktura“.

Posebno je istaknuo njeno razumijevanje prilikom usvajanja okvirne transportne strategije, te dodao da je zahvaljujući tome u ovom momentu na raspolaganju imamo dvije milijarde i 300 miliona KM za Koridor Vc.

Naveo je da je tokom današnjeg sastanka razgovarano o Okvirnoj transportnoj strategiji, benefitima koje je BiH dobila s njom, kao i benefitima koje je dobila ulaskom u Transportnu zajednicu.

Kazao je da je razgovarano i o mostu Gradiška, s posebnim akcentom na to da je, koliko god je bitan most, bitan i pristupni put prema mostu Gradiška.

– Razgovarano je i o Svilaj, sa problemima koje smo imali na Svilaju. Sada, u ovom momentu, Svilaj radimo u punom kapacitetu. Pedeset posto mosta je već gotovo, sav čelik je obezbijeđen za Svilaj i nemamo nikakvih problema niti krize kad je u pitanju taj projekt – kazao je ministar Jusko.

Dodao je da je razgovarano i o Unsko-sanskoj pruzi, njenom strateškom značaju, te šta imaju namjeru raditi u narednom periodu.

– Govorili smo o Jadransko-jonskoj magistrali i administrativnim koracima koji su neophodni za nas da bi i ta dionica zvanično ušla u mapu ruta koje su ispred Evropske komisije, da bismo mogli aplicirati za tu dionicu od evropskih fondova. Razgovarali smo o sigurnosti u transportu, o tome kakvi su pomaci napravljeni od 2015. do sada, koliko smo smanjili broj fatalnih nesreća, odnosno ishoda u proteklih godinu dana – kazao je ministar Jusko.

Najavio je da će tim iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH otići u Brisel i konkretno dogovoriti sljedeće korake koje će to ministarsvo raditi sa Evropskom komisijom u narednom periodu.

GALIĆ: Pojačaćemo istočnu granicu. Imamo pravo odvraćati migrante od ulaska u BiH

GALIĆ: Pojačaćemo istočnu granicu. Imamo pravo odvraćati migrante od ulaska u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:06 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG