Linkovi

Aktuelno

Rusija će recipročno odgovoriti na protjerivanje njenih diplomata širom svijeta. Protjeran jedan diplomata Republike Hrvatske.

Generalni konzulat SAD-a u St. Petersburgu 29. Mart 2018

Rusija je pozvala 30 ambasadora država iz kojih su protjerane ruske diplomate u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje su im uručili obavještenje o odgovoru Moskve.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov objavio je u četvrtak da će Moskva protjerati isti broj diplomata iz svake od država koje su donijele odluke o skraćenju broja ruskog diplomatskog osoblja.

Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov izjavio je u petak da je Moskva prisiljena na uzvratne mjere nakon što je više od 150 ruskih diplomata protjerano iz više od dvadeset država kao odgovor na trovanje nervnim agensom novičokom, bivšeg duplog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćeri Julije u engleskom gradu Salsburiju 4.marta.

Rusko ministarstvo je takođe objavilo danas da Britanija ima jedan mjesec da skrati svoje diplomatsko osoblje na istu mjeru na koju su Britanci skratili rusku misiju.

O kojem se broju radi nije još najasnije.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je navelo da su pozvali britanskog ambasadora danas da mu ulože protest zbog "provokativnih i neutemeljenih akcija Britanije" koja je za trovanje optužila Rusiju, a što je podstaklo novi diplomatski spor između Moskve i zapadnih zemalja.

Rusija je juče naredila i zatvaranje američkog konzulata u St. Petersburgu.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je danas " hrvatskom veleposlaniku u Moskvi Tončiju Staničiću priopćena odluka Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije o uskraćivanju gostoprimstva jednom hrvatskom diplomatu, bivšem djelatniku hrvatskog Veleposlanstva u Moskvi".

U priopćenju se podsjeća da se Hrvatska 26. ožujka "kao i većina država članica EU, solidarizirala s Velikom Britanijom povodom slučaja trovanja bivšeg ruskog obavještajca Skripalja i njegove kćeri u Salisburyju te je 26. ožujka uskratila gostoprimstvo jednom diplomatu ruskog veleposlanstva u Zagrebu."

Neslužbeno se doznaje da je Hrvatska uskratila gostoprimstvo jednom od četvorice trećih tajnika ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj.

Nije poznato koji je status hrvatskog diplomata kojem je Rusija uskratila gostoprimstvo.

Sukobi u Gazi, stradalo najmanje dvanaestero Palestinaca

Sukob izraelske vojske i Palestinaca u pojasu Gaze

Najmanje dvanaestero Palestinaca je ubijeno, a stotine su povrijeđene na jednim od najvećih demonstracija u Gazi na kojima su se Palestinci sukobili sa izraelskim snagama, saopštili su zvaničnici u Gazi.

Jedan od poginulih je imao 16 godina, a uglavnom su svi stradali u razmjeni vatre, rekli su palestinski ljekari. Tvrde da je izraelska vojska pucala na demonstrante i da su koristili gumene metke i suzavac.

U izraelskoj vojsci kažu da su trupe upotrebile sredstva za razbijanje demonstracija, a da su oni koji su protestovali bacali kamenje i palili gume.

I na Zapadnoj obali održani su manji protesti. Na onom najvećem, u Gazi, palestinska omladina je ignorisala upozorenja izraelske vojske da se skloni.

Palestinci su protestom obiljležili Dan zemlje – kada je 1976. izraelska vojska, tokom demonstracija, ubila šestoricu Arapa.

Tenzije su povišene na Veliki petak kada su izraelske vojne snage u stanju pripravnosti i Palestincima ograničavaju kretanje.

Kordić za RSE: Čistoća naroda i jezika ne postoji

Snježana Kordić, lingvistkinja

Dok je Deklaraciju o zajedničkom jeziku za četiri zemlje Balkana potpisao i Noam Chomsky, u ovim državama i dalje vlada nacionalistički pristup jeziku.

Prije godinu dana u Sarajevu je potpisana Deklaracija o zajedničkom jeziku u kojoj se navodi da narodi u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori govore jednim jezikom policentričnog tipa, različitim varijantama.

Do sada je svoj potpis na Deklaraciju stavilo više od 8.000 osoba iz regije i svijeta, a ovih dana se priključio i najpoznatiji svjetski lingvist Noam Chomsky (Čomski).

Deklaracija širi svijest da se narod i jezik ne podudaraju, što je za mnoge, prije svega nacionaliste neprihvatljivo, jer oni ne prihvataju bilo što, što bi moglo biti zajedničko s drugim narodom, poručila je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) poznata lingvistkinja iz Hrvatske Snježana Kordić, jedna od autorica Deklaracije o zajedničkom jeziku u četiri zemlje Zapadnog Balkana.

RSE: Navršava se godišnjica potpisivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Osim podrške i velikog broja potpisa, Deklaracija je dočekana "na nož", pojedinci i grupe su osudili stav da se u ovim zemljama govori zajedničkim, policentričnim, standardnim jezikom. Možete li izdvojiti neke tipične, pozitivne i negativne reakcije?

Kordić: Reakcije na Deklaraciju bile su raznovrsne, od brojnih pozitivnih do, kako se i očekivalo, negativno nastrojenih. S jedne strane, imamo činjenicu da je Deklaraciju ubrzo nakon objavljivanja potpisalo više od 8.000 ljudi. S druge strane, imamo pojavu da je širena odbojnost prema Deklaraciji već i prije njenog objavljivanja tako što se javno lagalo o njenom sadržaju. Prije nego što su uopće mogli pročitati što u Deklaraciji piše jer im nije bila dostupna, nego su samo znali njen naslov.

To je u Hrvatskoj dolazilo od strane čitavog državnog vrha, od strane lingvista, profesora kroatistike i raznih drugih. Njima je bila zazorna već i riječ "zajednički" u naslovu jer nacionalizam ne prihvaća da bi bilo što moglo biti zajedničko s drugim narodom, pa su onda izmišljali razne neistine o sadržaju Deklaracije. I nakon objavljivanja teksta Deklaracije, kad je svatko na internetu mogao provjeriti što u Deklaraciji piše, nastavilo se u Hrvatskoj s istom metodom govorenja neistina, a samo neki od njih, kad su vidjeli da u Deklaraciji ne piše ono što su tvrdili, shvatili su da su pogriješili što su pristali govoriti o nečemu što nisu ni pročitali, pa su zašutjeli.

U Bosni i Hercegovini se manje lagalo o sadržaju Deklaracije, nego je za širenje odbojnosti prema Deklaraciji dominirala tehnika da se kaže kako u Deklaraciji doduše nešto piše, ali da to nije iskreno, nego da su prave namjere sigurno druge.

I u Srbiji je pravljena odbojnost prema Deklaraciji, ali tako što su istinito prenosili njen sadržaj i ustajali protiv tvrdnje u Deklaraciji da su sve četiri standardne varijante ravnopravne i da se ne može jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika. Njihova teza je da varijante nisu ravnopravne i da ih nema četiri, nego je srpski nekakav pravi jezik, a drugo su varijante tog jezika.

Međutim, kad se pogledaju definicije policentričnog jezika u svjetskim lingvističkim leksikonima, vidimo da se u njima nabrajaju kao varijante austrijska, njemačka i švicarska, isto tako američka, britanska, australska, što znači da nema lingvističke osnove da se u našem slučaju primjenjuje nekakav drukčiji tretman.

Kritičari ne mogu naći niti jednu rečenicu u Deklaraciji kojoj bi argumentirano mogli nešto prigovoriti.

Sveukupno se o negativno intoniranim reakcijama u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori može reći da kritičari Deklaracije, na njihovu žalost, ne mogu naći niti jednu rečenicu u Deklaraciji kojoj bi argumentirano mogli nešto prigovoriti, a objavljeno je i mnoštvo pozitivno intoniranih tekstova.

Najčešće su to bili svojevrsni odgovori koji razotkrivaju neutemeljnost napada. Takvih tekstova u obranu Deklaracije je najviše bilo baš u Hrvatskoj. Kad govorimo o svemu ovome, još bih htjela istaknuti da svi koji su sudjelovali u izradi Deklaracije, u njenom sastavljanju, ili u njenoj obrani, činili su to bez ikakve financijske koristi, potpuno volonterski.

RSE: Najčešća zloupotreba jezika je u tvrdnji da se granice jednog naroda moraju podudarati sa granicama jednog jezika. Na koji način Deklaracija utiče da se jezično izražavanje odvoji od nacionalne pripadnosti? Kako se taj stav prihvata među "jezikoslovcima" četiri države?

Kordić: Deklaracija širi svijest da se narod i jezik ne podudaraju i da je mnoštvo takvih primjera u svijetu, naprimjer, Austrijanci, Švicarci, Nijemci, ili Amerikanci, Britanci, Kanađani. Vidimo da ti narodi sasvim dobro stoje i na kulturnom planu i na svakom drugom, i da zajednički jezik ustvari svima donosi prednosti. I nama je, naravno, prednost što imamo zajednički jezik.

A kad pitate za domaće jezikoslovce, među njima dominira nacionalistički pristup jeziku. Zašto u sve četiri sredine dominiraju jezikoslovci koji zastupaju nacionalizam umjesto znanosti, može se objasniti jednim ciljano kreiranim procesom koji je tekao tako što su nacionalistički političari na vlasti davali odriješene ruke najnacionalističkijim jezikoslovcima da zapošljavaju na fakultetima ljude slične sebi i da sankcioniraju one koji bi zastupali znanost. Rezultat tog procesa je da imamo jedno zabetonirano nacionalističko stanje na fakultetima. Profesori koji su nosioci tog stanja su potpuno u suprotnosti od lingvistike u svijetu.

Nacionalizam inzistira na navodnoj "čistoći jezika i naroda", iako tako nešto ne postoji i nikada nigdje nije postojalo.

RSE: Postoji li čvrsta veza između nacionalizma i odbijanja da se odnos prema jeziku promijeni?

Kordić: Da, zato što se nacionalizam u društvu održava i jača također i pomoću teme jezika. Nacionalizam želi uvjeriti sve članove grupe da su isti i ujedno da su potpuno različiti od druge grupe koja je proglašena neprijateljskom. Zato lansira tvrdnju da svaka grupa ima drugi jezik, iako je ta tvrdnja suprotna od stvarnosti, a kad netko ukaže na neistinitost te tvrdnje, onda ga se odmah proglasi neprijateljem. Nacionalizam također inzistira na navodnoj "čistoći jezika i naroda", iako tako nešto ne postoji i nikada nigdje nije postojalo.

RSE: Ovih dana Deklaraciju je potpisao američki lingvist, filozof i jedan od najistaknutijih društveno angažiranih autora današnjice, Noam Chomsky. U čemu posebno vidite značaj tog potpisa?

Kordić: Noam Chomsky je najpoznatiji i najugledniji lingvist na svijetu. Već i njegova prva knjiga objavljena 1957. godine smatra se revolucionarnom za lingvistiku jer ju je iz temelja promijenila. Generacije lingvista, stotine i stotine istraživača, njegovi su sljedbenici. Naziva ga se i ocem moderne lingvistike. A isto je i prvo ime analitičke filozofije i jedan od osnivača kognitivne znanosti.

Niz statističkih istraživanja već desetljećima pokazuje da je Chomsky najcitiraniji živući intelektualac na svijetu. I kad netko takav potpiše našu Deklaraciju o zajedničkom jeziku, kad joj pruži bezrezervnu podršku, to je fantastična stvar jer u najvećoj mogućoj mjeri ukazuje na važnost onoga što u Deklaraciji piše i time može bitno utjecati da se domaća sredina temeljito suoči sa sadržajem Deklaracije.

RSE: Kakav je inače odjek imala Deklaracija izvan prostora bivše Jugoslavije?

Kordić: Izvještavali su jako pozitivno o Deklaraciji mediji u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i u Americi. Pisali su o njoj svjetski ugledni sociolingvisti i dali joj snažnu podršku. Isticali su njenu znanstvenu utemeljenost i osuđivali su razdvajanje djece po nacionalnosti u našim školama u ime navodno drugog jezika i razne druge apsurdne prakse kod nas. Isticali su i da su lingvisti dobro zastupljeni među potpisnicima. Mogla bih sada, evo iz glave nabrojati više od 50 lingvista koji su je potpisali, ali nećemo sad ovdje oduzimati vrijeme za to.

RSE: Vaša osobna misija, ali i misija Deklaracije, je da jezik ne bude sredstvo ideološke propagande, o čemu ste nedavno govorili studentima u Sarajevu. Kako su mladi ljudi reagovali na Vaše teze?

Kordić: Ideologija je, po jednoj od osnovnih definicija, iskrivljeno prikazivanje stvarnosti. Ideologija se ne bazira na činjenicama i na dokazima. Studenti su upisali fakultet, a na fakultetu bi se trebala izučavati znanost. Znanost je suprotno od ideologije jer nastoji utvrditi istinu o stvarnosti i bazira se na činjenicama, na dokazima, na empirijskoj provjeri.

Tvrdnja da govorimo četiri standardna jezika ne može se dokazati, ona nije znanstvena, nego je proizvod ideologije i to nacionalističke.

Tvrdnja da govorimo četiri standardna jezika ne može se dokazati, ona pada na empirijskoj provjeri, što znači da nije znanstvena, nego je proizvod ideologije, i to nacionalističke ideologije. Nasuprot tome, tvrdnja da govorimo zajedničkim policentričnim standardnim jezikom raspolaže dokazima, nju potvrđuje svakodnevna empirijska provjera. Time je jedino ona znanstveno utemeljena i razumljivo je da je naišla na odobravanje studenata na predavanju.

RSE: Šta očekujete, kakva je budućnost Deklaracije o zajedničkom jeziku u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori?

Kordić: Deklaracija je klica koja postavlja stvari na svoje mjesto, naziva ih pravim imenom i time omogućava da se krene u rješavanje problema. Deklaracija je u skladu s činjenicom da govorimo jednim jezikom i u skladu je sa znanošću. Ona je protiv sadašnje vladajuće nacionalističke jezične politike.

Naravno da joj se ta politika opire svim sredstvima i svim polugama moći kojima raspolaže. Ali to je promjenjivo i Deklaracija djeluje baš u smjeru te promjene. Jer ona je javni čin velikog broja ljudi. A kao što je Noam Chomsky rekao u jednom svom intervjuu, svako javno djelovanje ostavlja trag i nasljeđe koje doprinosi da stvari idu naprijed jer utječe na mijenjanje svijesti i na razumijevanje stvarnosti. Postavlja temelj na koji se može oslanjati nastavak procesa promjene.

RSE: Želim Vas pitati, kako se nosite s reakcijama ili, konkretnije, uvredama zbog stavova koje iznosite?

Kordić: Kad se čovjek ide suprotstavljati nacionalizmu, onda zna da se nacionalizam čitav bazira na neistinama i na falsifikatima, koji su tolikih razmjera da su čak karikatura.

Nacionalizam je uvijek suprotno od istine, suprotno od činjenica jer ne može funkcionirati drugačije. Ljudi koji šire nacionalizam iznose neistine o jeziku, neistine o povijesti i jednako tako neistine o svakome tko se javno suprotstavlja nacionalizmu. To je sveprisutna metoda koju primjenjuju. Kad čovjek unaprijed zna da će oni primjenjivati tu metodu, onda nije iznenađen.

FIPA: Strane investicije u 2017. značajno porasle

grafički prikaz: TE Kamengrad, Sanski Most. Investicija vrijednosti 1.5 milijardi KM

Podaci Centralne banke BiH na koje se poziva Agencija za promociju stranih investicija (FIPA) govore o 758.4 miliona KM ulaganja u 2017. godini što, kako je navedeno, predstavlja značajan porast.

Ranijih godina uglavnom je bilježen pad priliva stranih ulaganja. U Agenciji, trend rasta investicija očekuju i u narednom periodu.

Kao ključna investicija realizirana u protekloj godini navodi se TE Kamengrad, vrijedna 1.5 milijardi, gdje su nakon višemjesečnog zastoja potpisani početni dokumenti o realizaciji investicije, navodi FIPA u saopštenju.

"Rast priliva stranih investicija indicira da su sprovedene mjere iz Reformske agende dovele do dinamiziranja ekonomskog rasta, uključujući i rast izvoza, te da su nadležne vlasti uložile velike napore kako bi se postigao ovaj rezultat.

Rast ekonomskih indikatora u zemlji, što podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta za bh. građane, dodatno ohrabruje i motivira da se nastavi raditi na sprovođenju ekonomskih reformi u zemlji, koje su neophodne ukoliko se želi nastaviti s rastom."

Uvođenje podsticaja na novootvoreno radno mjesto i realizacija reklamne kampanje mjere su koje, za budućnost investicija, FIPA preporučuje VIjeću ministara Bosne i Hercegovine.

CIN: Konkurs u BH Telecomu po mjeri stranačkih kandidata

Konkurs za izbor Uprave „BH Telecoma“ je poništen, a u novom su uvjeti bili prilagođeni dogovorenim kandidatima. (Foto: CIN)

Uprava „BH Telecoma“ je poništila konkurs i promijenila uvjete kako bi omogućila postavljanje kadrova vladajućih stranaka na ključne pozicije u ovom preduzeću.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Posljednji konkurs za izvršne direktore u „BH Telecomu“, jednoj od najprofitabilnijih državnih firmi, poništen je i ponovo raspisan kako bi bio prilagođen kandidatima koji su međustranačkim dogovorima određeni za te pozicije.

Ranije su kandidati koji konkurišu na rukovodeće mjesto trebali, između ostalog, imati petogodišnje iskustvo u rukovođenju. Međutim, nakon najmanje deset godina prakse, ovaj uvjet je promijenjen i smanjen na samo tri godine.

Između dvije konkursne procedure dogovorena je koalicija vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB). Izvršni direktori koji su primljeni na drugom konkursu bili su članovi ovih stranaka ili su to kasnije postali. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da su dvojica imala manje od pet godina iskustva na rukovodećim poslovima.

Sagovornici CIN-a kažu da se na pozicije u „BH Telecomu“ postavljaju ljudi po stranačkom dogovoru, a konkursi se oblikuju prema njima.

„Prvo se dogovore ljudi pa se onda raspiše konkurs“, kaže Enver Bijedić, bivši federalni ministar prometa i komunikacija.

Raspoređivanje na pozicije

U proljeće 2015. godine „BH Telecom“ je raspisao konkurse za generalnog direktora i šest izvršnih direktora. U roku od tri mjeseca za generalnog direktora je izabran dugogodišnji član SDA Mirsad Zaimović koji je potom trebao predložiti šestero svojih najbližih saradnika.

Uz generalnog direktora, to su najodgovornije osobe u firmi. Oni donose ključne odluke. Njihova prosječna plaća je oko 4.000 KM. Za ove pozicije je potrebno raspisati konkurs i dobiti saglasnost Nadzornog odbora i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), dok druge uposlenike Uprava može zapošljavati bez konkursa.

Zaimović je sredinom 2015. godine razgovarao sa 42 kandidata, ali konkurs nije uspješno završen. Umjesto stalnih, izabrani su vršioci dužnosti izvršnih direktora, dugogodišnji uposlenici „BH Telecoma“ Alma Čolo, Orhideja Junuzović, Tarik Čaršimamović, Adnan Huremović, Nihad Borovina i Sedin Kahriman. Zaimović kaže da se konkursna procedura, uz ostalo, odužila i zbog promjena u Vladi Federacije.

Generalni direktor „BH Telecoma“ Mirsad Zaimović kaže da je Statut promijenjen jer su, između ostalog, htjeli omogućiti Duljki Hasiću i Muameru Hadžoviću da se prijave na konkurs. (Foto: CIN)
Generalni direktor „BH Telecoma“ Mirsad Zaimović kaže da je Statut promijenjen jer su, između ostalog, htjeli omogućiti Duljki Hasiću i Muameru Hadžoviću da se prijave na konkurs. (Foto: CIN)

„BH Telecom“ je u većinskom vlasništvu Federacije BiH. Nakon općih izbora 2014. godine vlast u ovom entitetu su formirale: SDA, Demokratska fronta (DF) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH). DF je poslije istupio, a u oktobru 2015. godine je potpisana koalicija SDA i SBB-a.

Nakon toga se počela mijenjati i struktura Uprave „BH Telecoma“.

U januaru 2016. godine su među vršioce dužnosti izvršnih direktora ušli član SBB-a Muamer Hadžović i Duljko Hasić, koji se nakon izbora na rukovodeće mjesto učlanio u ovu stranku. Oni su zamijenili dotadašnje Huremovića i Borovinu koji nisu članovi nijedne političke stranke. Hadžović i Hasić nisu konkurisali za ove pozicije u martu 2015. godine.

Mirsad Zaimović kaže da je njihova imena dobio od Vlade Federacije BiH koja je poslala prethodnu saglasnost za imenovanje.

Međutim, premijer Fadil Novalić objašnjava da Vlada FBiH ne daje prijedloge kandidata. „Previše je to usmjereno na Vladu, vjerujte mi. Mi smo se najmanje bavili kadrovima“, kaže Novalić, dodavši da se u Vladi samo 'digne ruka' za ono što predloži nadležno ministarstvo.

U Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, pak, odgovornost vraćaju na Novalića.

„Vlada Federacije u konsultacijama sa Uredom premijera predlaže kandidate za imenovanje vršilaca dužnosti“, piše u objašnjenju iz Ministarstva.

Hadžović u „BH Telecomu“ radi od 2013. godine, a imenovan je za v.d. izvršnog direktora u Direkciji za investicije.

Hadžović je za CIN rekao da se nije prijavio na konkurs jer „nije imao aspiracija“ za to. Ipak, kada ga je nepunu godinu dana kasnije Vlada predložila za tu poziciju, prihvatio ju je, ali kaže da ne zna kako su baš njega predložili.

Vlada FBiH je predložila Muamera Hadžovića za izvršnog direktora „BH Telecoma“. Iako se na prvi konkurs za ovo mjesto nije javio jer „nije imao aspiracije“, poziciju je prihvatio „jer mu se ukazala prilika“. (Foto: CIN)
Vlada FBiH je predložila Muamera Hadžovića za izvršnog direktora „BH Telecoma“. Iako se na prvi konkurs za ovo mjesto nije javio jer „nije imao aspiracije“, poziciju je prihvatio „jer mu se ukazala prilika“. (Foto: CIN)

Objašnjava da se 2012. godine učlanio u SBB i predao im biografiju, ali tvrdi da ni s kim iz Stranke nije pričao o poziciji u „BH Telecomu“.

„Te koalicione dogovore koji se vrše, da budem iskren, nisam učestvovao niti znam detalje tih pregovora. Poslije tog koalicionog dogovora koji se desio, došao je prijedlog Vlade za imenovanje vršioca dužnosti“, kaže on.

Hasić je na mjesto v.d. izvršnog direktora u Direkciji za razvoj poslovanja došao iz Vanjskotrgovinske komore BiH gdje je bio direktor Instituta za edukaciju. I on tvrdi da je došao na prijedlog Vlade i da ga prije toga niko o tome nije obavijestio.

„Iskren da budem, nije mi bilo neobično. (...) Ja sebe smatram vrsnim ekonomistom u državi i šire, internacionalnog opsega“, rekao je Hasić i objasnio da se na prvi konkurs nije prijavio jer za njega nije ni znao.

Hasić je tokom 2016. godine tri puta dao donaciju za SBB, ukupno 3.200 KM, a kako sam kaže, u Stranku se učlanio godinu dana kasnije. To je uradio jer je čuo da ga je SBB predložio u Upravu „Telecoma“ pa je smatrao da ne bi bilo korektno „da ostane po strani“.

„Čuo sam i, da bih bio korektan i prema Stranci, onda sam se ja učlanio i, eto, onda donirao sam“, kaže Hasić.

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić je novinarima CIN-a rekao da ne zna da li su članovi njegove stranke u Upravi „BH Telecoma“: „Znam da je „Telecom“ depo kadrova Stranke demokratske akcije i da kompletno rukovodstvo, praktično, čine ljudi iz Stranke demokratske akcije“.

Direktorove kombinacije

Prema Hasićevim riječima, Direkcija za razvoj poslovanja predstavlja „ekonomiju 'BH Telecoma'“ i on je najodgovornija osoba za prihode firme. Godišnji prihodi „Telecoma“ kreću se oko 500 miliona KM. Dobit ovog preduzeća u 2016. godini je bila oko 76 miliona KM i manja je za skoro 20 miliona KM u odnosu na godinu prije.

Prije njegovog imenovanja na ovoj poziciji vršioca dužnosti direktora je sedam mjeseci bio Sedin Kahriman, član SDA i predsjednik Općinske organizacije ove stranke u Vogošći.

Generalni direktor Zaimović objašnjava kako je Kahriman prebačen na poziciju vršioca dužnosti izvršnog direktora za informacione tehnologije kada je iz Vlade došlo Hasićevo ime kao prijedlog. On kaže da Duljko Hasić kao ekonomista nije mogao voditi Direkciju za informacione tehnologije koja je ostala slobodna nakon premještaja Borovine na nižu poziciju.

„Tako da smo napravili tu kombinaciju da dobijemo obojicu u Upravi“, kaže Zaimović koji je potom predložio poništenje dijela konkursa kako bi se i oni mogli prijaviti.

„Ja sam shvatio da i njima treba dati priliku da konkurišu, na bazi onih iskustava koje sam imao u tom periodu u kojem smo surađivali.“ Period o kojem Zaimović govori trajao je deset radnih dana - toliko su vremena Hasić i Hadžović bili na funkcijama kada je poništen konkurs.

Uvjeti na novom konkursu su bili drugačiji - umjesto dotadašnjih pet godina iskustva na rukovodećim poslovima ili osam godina iskustva u struci, od kandidata se traže samo tri godine iskustva u rukovođenju. Do toga je došlo nakon izmjena Statuta „BH Telecoma“ koje je predložila izvršna direktorica za pravne poslove, upravljanje organizacijom i ljudskim resursima Alma Čolo.

Ona objašnjava da član uprave ne može biti neko ko nije bio rukovodilac pa je između dva ranija uvjeta našla sredinu.

„Pa, ako neko može biti ministar na državnom nivou, a da nema nikakvog iskustva, ja mislim da može i član uprave (...) da ima tri godine rukovodnog“, objašnjava Čolo, dugogodišnja članica SDA.

Izvršna direktorica „BH Telecoma“ Alma Čolo kaže da su tri godine rukovodnog iskustva dovoljne za najviše pozicije u ovoj kompaniji pa je u skladu sa tim i predložila promjenu Statuta. (Foto: CIN)
Izvršna direktorica „BH Telecoma“ Alma Čolo kaže da su tri godine rukovodnog iskustva dovoljne za najviše pozicije u ovoj kompaniji pa je u skladu sa tim i predložila promjenu Statuta. (Foto: CIN)

Promjenama, međutim, nisu obuhvaćene niže pozicije pa kandidati koji konkurišu za direktore regionalnih direkcija i dalje moraju imati pet godina iskustva u rukovođenju.

„Mi smo razmišljali da li da i to smanjimo, ali smo došli do zaključka da regionalni direktori imaju veoma širok spektar djelovanja“, kaže Čolo. „Po meni, ne bi valjalo da imaju manje od pet godina rukovodnog iskustva.“

Zaimović kaže da to nije logično te da se tu potkrala greška: „Ja ne znam da je takvo nešto napravljeno“.

Dvije sedmice nakon što su izmjene stupile na snagu, raspisan je novi konkurs za tri izvršna direktora. Izmjene su išle naruku prijavljenim kandidatima. Novoizabrani članovi Uprave Kahriman i Hadžović imali su manje od pet godina iskustva u rukovođenju.

Za potrebe konkursa je napravljena još jedna izmjena - do tada je za izvršnog direktora za informacione tehnologije mogla konkurisati samo osoba sa završenim elektrotehničkim fakultetom, a sada je to prošireno na fakultet za saobraćaj i komunikacije koji je završio Kahriman.

Kahriman nije želio komentarisati ove izmjene, utjecaj SDA na njegovo imenovanje, kao ni to kako mu je objašnjeno prebacivanje sa jedne pozicije na drugu:

„Nije meni im'o potrebu niko da objašnjava niti ja imam potrebu sad da nešto to posebno objašnjavam“. Naveo je da je bio najbolji kandidat na konkursu.

Na pitanje novinara CIN-a da li je Uprava „Telecoma“ namjestila pozicije kako bi odgovarale kandidatima, Zaimović je odgovorio:

„Mi pravimo tim, mi smo kreiranje tima morali uokviriti. Moramo poštovati zakonsku proceduru i propise unutar 'BH Telecoma'. Ja sam tako tim vidio.“

Članovi stranaka samo u upravu

Svi članovi Uprave „BH Telecoma“ negiraju vezu politike i njihovih imenovanja u javnim preduzećima.

„Mogla sam pripadati bilo kojoj partiji, mogla sam ne biti član političke partije, ali mislim da u tom trenutku nije bilo boljeg“, kaže Alma Čolo.

Novalić kaže da postoji utjecaj iz Vlade, odnosno „koalicioni utjecaj“ na izbor kadrova te da se teži postizanju nacionalne i koalicione ravnoteže. I drugi sagovornici CIN-a govore o podjelama pozicija u javnim preduzećima.

„Nažalost, to tako funkcioniše: uzmi ti direktora, ja ću izvršnog direktora, ovog, onog, hajmo podijelit pozicije“, kaže Željko Komšić, predsjednik DF-a, objašnjavajući da je njemu nuđen takav dogovor kada mu je predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao: „Uzmi Telecom!“

Izetbegović je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Enver Bijedić priznaje da se ovo dešavalo i kada je on bio federalni ministar prometa i komunikacija.

„To je princip svugdje u svijetu da rukovodne funkcije u javnim preduzećima dobijaju članovi stranaka koje supstituiraju u vlasti“, objašnjava ovaj član Socijaldemokratske partije.

Izvršna direktorica Čolo smatra ispravnim da političke partije koje dobiju vlast imaju mogućnost da utječu na izbor kandidata u javnim preduzećima.

„Ipak, te su partije osvojile vlast. Ovo je državna firma. Državna - nije privatna. U privatnoj nek' bude direktor ko god hoće“.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG