Linkovi

Aktuelno

Evropski zvaničnici saslušali stavove tročlanog Predsjedništva BiH o Izbornom zakonu

Evropski zvaničnici saslušali stavove tročlanog Predsjedništva BiH o Izbornom zakonu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

Naseru Kelmendiju šest godina zatvora. Oslobođen odgovornosti za ubistvo Ramiza Delalića u Sarajevu.

Naser Kelmendi

Naser Kelmendi osuđen je u Osnovnom sudu u Prištini na šest godina zatvora zbog stavljanja u promet 25 kilograma heroina .

Balkanska istraživačka mreža BIRN prenosi da je istom presudom Kelmendi oslobođen krivnje za ubistvo Ramiza Delalića Ćele, organizovani kriminal i ostala djela koja su mu optužnicom Specijalnog tužilaštva Kosova stavljena na teret.

Proglašen je krivim po tački optužnice koja ga je teretila da je stavio u promet oko 25 kilograma heroina.

Kelmendiju će u kaznu biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 2013. do 2017., kada mu je ukinuta ova mjera.

Pored ubistva Delalića, optužnica u više tačaka je Kelmendiju na teret stavila da je rukovodio grupom koja je proizvodila, dopremala, rasturala i posjedovala drogu, ali kosovski sud nije našao da su ova djela dokazana.

Optužnica je podignuta 2014., a suđenje Kelmendiju je počelo sredinom januara naredne godine, te je u startu postupka izjavio kako mu je “proces montiran u BiH”.

Za Kelmendijem je Sud BiH raspisao potjernicu nakon što nije pronađen u državi u septembru 2012. godine, kada su policijske agencije započele s realizacijom akcije kodnog naziva “Lutka”, usmjerene na borbu protiv organizovanog kriminala i rješavanje teških djela, poput ubistava.

Po toj potjernici je uhapšen u Prištini u maju 2013., ali s obzirom na to da Kosovo i BiH nemaju ugovor o izručenju, Kelmendiju se sudi u Prištini.

Tokom postupka u Osnovnom sudu u Prištini, saslušan je i određeni broj svjedoka iz BiH, među kojima i delegat Doma naroda Državnog parlamenta Fahrudin Radončić, koji je iskaz u ovom postupku dao na nekoliko ročišta.

Protiv Radončića se u Sudu BiH vodi postupak za ometanje rada pravosuđa, po optužnici da je naredio izvršenje pritiska na Azru Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Kelmendija na Kosovu, dok su izvršioci bili Bilsena Šahman i Bakir Dautbašić.

Na presudu Kelmendiju postoji mogućnost žalbe.

HOROWITZ: Procesuiranjem visokih zvaničnika poručiti da niko nije iznad zakona

Paul Horowitz, Deputy Chief of Mission the United States Embassy in Bosnia

Zamjenik ambasadorice SAD u BiH Paul Horowitz je u svom govoru na konferenciji "Pravosuđe - trenutno stanje i perspektiva s akcentom na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala", ukazao da je broj predmeta s visokopozicionim zvaničnicima, koji su uspješno procesuirani u BiH, razočaravajuće nizak.

"Taj broj će nastaviti da pada, ukoliko se političarima dozvoli da ovladaju ili vrše uticaj na pravosuđe", rekao je Horowitz i naglasio da su hitno potrebni uspješni primjeri procesuiranja predmeta korupcije, organiziranog i privrednog kriminala.

Ponovio je da se takvim djelovanjem i procesuiranjem visokopozicionih službenika mora da poruči da – niko nije iznad zakona.

Horowitz je ukazao i da su ključ za borbu protiv korupcije sudije i tužioci, odnosno njihova stručnost, profesionalizam i integritet.

Evropska unija očekuje konkretna djela kada je u pitanju vladavina zakona u Bosni i Hercegovini istaknula je danas u Banjoj Luci Michaella Matuella, šefica Odjela za BiH i Albaniju pri Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Evropske komisije.

Naglasila je da sve nadležne institucije treba da rade na tom pitanju.

"Vladavina prava je u središtu procesa pristupanja neke zemlje Evropskoj uniji i zbog toga je uloga sudija i tužilaca velika u smislu rezultata i odgovornosti koje treba da postignu kako za dobrobit građana BiH, tako i kontekstu pristupanja zemlje Uniji", rekla je Matuella novinarima.

Poljski senat odobrio kontroverzni zakon o holokaustu

Preživjeli i gosti prolaze pored natpisa "Rad oslobađa" na kapiji bivšeg nacističkog logora smrti Aušvic, tokom ceremonije povodom 73. godišnjice oslobođenja logora i Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u Osvijenćimu, Poljska, 28. januara 2018.

Poljski senat odobrio je zakon koji predviđa kažnjavanje pominjanja poljske krivice za nacističke zločine počinjene unutar zemlje tokom holokausta.

Zakonodavci su usvojili mjeru u četvrtak sa 57 glasova "za" i 23 "protiv". Poljski donji dom parlamenta odobrio je zakon prošle sedmice. Da bi stupio na snagu, potreban je još samo potpis predsjednika Adžeja Dude.

Zakon će učiniti krivičnim djelom nazivanje nacističkog genocida počinjenog nad Jevrejima poljskim zločinom, ili nazivanje nacističkih logora smrti poljskim logorima smrti, iako su neki od najbrutalnijih nacističkih zločina počinjeni na poljskom tlu.

"Čini se da poljska vlada pokušava da opere sliku prema kojoj je Poljska bila na neki način u saučesništvu sa nacistima i u koncentracionim logorima koji su postojali na poljskom tlu, koje su okupirali Nijemci tokom Drugog svetskog rata", kaže Rasel Stoun, profesor emeritus na Američkom univerzitetskom centru za izraelske studije.

Sjedinjene Države izrazile su zabrinutost zbog toga kako će se mjera odraziti na slobodu govora i poljske odnose sa SAD i Izraelom.

"Razumijemo da fraza poput 'poljski logori smrti' jeste neprikladna, pogrešna i povređujuća", rekla je u izjavi od srede portparolka Stejt dipartmenta Heder Nauret. "Svi moramo biti pažljivi kako ne bismo spriječavali diskusije i komentare o holokaustu. Vjerujemo da je otvorena debata, učenost i obrazovanje najbolji način za suprotstavljanje neprikladnom i štetnom govoru".

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da Izrael neće tolerisati "izobličavanje istorije, revidiranje istorije i negiranje holokausta".

Neki eksperti strahuju da bi novi poljski zakon mogao takođe da znači zatvorsku kaznu za preživjele iz holokausta, kada budu govorili o svojim iskušenjima. Mjera izuzima umetnički i istraživački rad.

Arhiva - Predsednik Poljske, Andžej Duda govori tokom konferencije za novinare u Varšavi, Poljska, 20. decembra 2017.
Arhiva - Predsednik Poljske, Andžej Duda govori tokom konferencije za novinare u Varšavi, Poljska, 20. decembra 2017.

Duda, poljski predsjednik, rekao je ove nedelje da nije postojalo institucionalno učešće Poljske u holokaustu, ali je i priznao kriminalne aktivnosti nekih pojedinaca Poljaka prema Jevrejima.

"To su bili zli ljudi koji su prodavali svoje komšije za novac. Ali, to nije bila poljska nacija, to nije bila organizovana akcija", rekao je Duda.

On je rekao da su neki Poljaci žrtvovali sopstvene živote kako bi sačuvali Jevreje od nacista i da su se poljski pokret otpora i vlada u egzilu suprotstavljali naporima da se zbrišu evropski Jevreji.

Poljska je bila domovina jedne od najuspješnijih zajednica jevrejske populacije prije njemačke invazije 1939. Međutim, neki istoričari tvrde da su mnogi Poljaci sarađivali sa nacistima u progonu Jevreja.

Preživjeli iz holokausta, koji su se vratili u Poljsku nakon rata, našli su se u poziciji žrtava nastavljenog antisemitizma.

Odnos prema žrtvama, zalog za budućnost

A man walks by graffiti that in Cyrillic reads "Ratko Mladic," in Belgrade, Serbia, Nov. 28, 2017

Odnos prema žrtvama, ubijenima, poniženima i obespravljenima stvar je ljudskosti i odgovornosti za budućnost.

Politizacija žrtava i negiranje genocida, ali i drugih zločina štetna je i vodi u dalje podjele, ocijenio je specijalni savjetnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Adam Dieng.

Nakon susreta s ministricom za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihom Borovac složili su se da je ključno bazirati se na mlade ljude, spriječiti njihovu indoktrinaciju, te raditi na tome da se regionalno spozna da politika nekažnjivosti mora prestati.

Odnos prema žrtvama, ubijenima, poniženima i obespravljenima stvar je ljudskosti i odgovornosti za budućnost, zajednički je stav specijalnog savjetnika generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, Adama Dienga i ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac.

Pijetet prema nekoj žrtvi ne može se iskazivati negitranjem ili minimiziranjem drugih žrtava, navela je Borovac kao jedan od zajedničkih stavova.

„Od presudnog značaja je pravljenje otklona od onih koji javno poriču zločine ili slave zločince kao heroje, ma ko god oni bili. Naš zajednički stav je da otvoreni i iskreni dijalog, suočavanje sa istinom i spremnost da odamo počast i suosjećamo sa žrtvama koje ne pripadaju samo našem etničkom korpusu, jedini put ka pomirenju i ponovnoj izgradnji međusobnog pomirenja, koje su preduslov trajnog mira i stabilnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i cijelom našem regionu“, istakla je Borovac.

Odnos prema žrtvama - stvar ljudskosti: Semiha Borovac i Adam Dieng
Odnos prema žrtvama - stvar ljudskosti: Semiha Borovac i Adam Dieng

Dieng je podsjetio kako je Generalni sekretar UN regiju zapadnog Balkana ocijenio prioritetom koji treba međunarodni angažman za prevenciju genocida. Društvo se polarizira, žrtvama manipulira, a zločini negiraju, te je neophodno da se svi ljudi ujedine kao građani i prihvate patnju drugog.

„Zabrinut sam zbog prakse komemoracije događaja iz prošlosti na načine koji članovima drugih zajednica mogu naštetiti. Sada je ključno učiniti napore da se revidira interpretacija zločina iz prošlosti koja bi stavila individualne patnje u centar i odvojila odavanje počasti žrtvama od politizacije njihovih patnji. Nema ništa gore od manipulacije i eksploatacije patnje žrtava u političke svrhe“, rekao je Dieng.

Još jedan od problema, kako je istakao, je i to što se mlade generacije uče mržnji:

„Prihvatanje i zajedništvo počinju u ranoj mladosti. Zabrinut sam zbog oduzimanja takvih prava mladima i rizika koji nosi dalje radikalizacija koja iz toga proizilazi. Zato podsjećam uvijek da u zemljama koje su prošle kroz konflikte, esencijalno je da javne vlasti promovišu saradnju među zajednicama. Stoga pozivam da vjerski lideri podstiču takve veze.“

Ukazano je i na potrebu usvajanja zakona o zaštiti žrtava torture, ali i na regionalnu saradnju, koja podrazumijeva uključenost i pravosudnih organa svih zemalja regije, kako bi politika nekažnjivosti zaista i zaživjela, te kako ne bi bilo utočišta za zločince.

Kao primjer uspješne saradnje u društvu je naveo Ruandu. Država u kojoj se dogodio stravičan genocid, danas cvjeta, a ljudi prihvataju prošlost i žive u skladu s ljudskim vrijednostima, ocijenio je Dieng.

BiH je posljednja stanica u Diengovom obilasku zemalja regije. Posjetu je primoran prekinuti, ali se već iduće sedmice vraća kako bi posjetio Memorijalni centar u Srebrenici, te Donju Gradinu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG