Linkovi

Aktuelno

Trump za Glas Amerike: Ekonomija SAD-a nikad nije bila bolja

Predsjednik SAD Donald Trump razgovara sa Gretom Van Susteren, saradnicom Glasa Amerike.

Predsjednik SAD-a Donald Trump razgovarao je sa saradnicom Glasa Amerike Gretom van Susteren u Buenos Airesu, u Argentini, gdje učestvuje na samitu G-20. Intervju sa predsjednikom Trumpom prenosimo u cijelosti.

Glas Amerike: Gospodine predsjedniče, ovdje smo u Argentini, a SAD, Kanada i Meksiko su potpisali novi trgovinski ugovor, nasljednika NAFTA-e.

Trump: "Tako je."

Glas Amerike: Senatorka Elizabeth Warren, u SAD, koja će možda biti vaš protivkandidat 2020. godine, kaže da taj sporazum ne ide dovoljno daleko. Šta vi kažete na to?

Trump: "Pa, pretpostavljam da je lako tako nekome da kritikuje jer, znate šta, možda će se kandidovati, a možda neće. Mislio sam da će do sada biti diskvalifikovana poslije svega što je uradila u vezi sa indijanskim naslijeđem. Zaista sam pretpostavio da će biti diskvalifikovana, ali ja mogu da kritikujem svaki sporazum. Za svaki sporazum mogu da kažem ‘Hej, nisu otišli dovoljno daleko'. Ovaj sporazum je mnogo bolji nego NAFTA. To je odličan sporazum za SAD. Sporazum koji nam se zaista dopada. Dobili smo izvanredne komentare na njega i mogu da kažem da bukvalno, nisam čuo nijednu osobu da ga napada. Svima se dopada. E sad, druge zemlje, one su malo pogođene sporazumom, malo, ali mislim da su takođe dobile dobar sporazum. Odličan je za sve tri zemlje."

Glas Amerike: Jedan dio sporazuma tiče se automobilskih radnika, auto djelova. Da li će se na neki način specifično pozabaviti jednim od važnih pitanja za SAD, zatvaranjem fabrika "General Motorsa" i gubitka 14.000 radnih mjesta?

Trump: "Da, i ne samo to. Zadržaće autokompanije, da se ne sele. Jedna od stvari koju sam zaista želio jesu da fabrike i autokompanije, uopšte mislim na radna mjesta, fabrike, ne želim da odlaze iz SAD. To mi je bilo veoma važno i ne napuštamo SAD. Mislim da je jedan od najsnažnijih elemenata novog sporazuma - ja ga zovem USMCA - jedna od zaista najvažnijih stvari jeste da nećete vidjeti kompanije kako odlaze kad se to potpiše. Treba da prođe kroz Kongres, i ukoliko prođe, što mislim da će se desiti, to će biti sjajno. Ako ne prođe, zadovoljni smo i ovim što imamo sad."

Glas Amerike: Poenta G20 je globalna ekonomija. Kada zastanete i pogledate svijet, šta vidite kao neku vrstu najveće prijetnje, realne prijetnje po globalnu ekonomiju u bliskoj budućnosti?

Trump: "Imate mnogo prijetnji, ali su SAD stvarno opljačkane od strane mnogih zemalja. Ne odajem vam nikakve tajne kada vam kažem za Kinu, brojke koje Kina ima u odnosu na nas svih ovih godina, 25 godina...''

Glas Amerike: O čemu ste pričali godinama, čak i prije nego što ste se kandidovali za predsjednika.

Trump: "Govorim to već dugo. Kada sam bio mladi biznismen, to sam govorio i vama i svima ostalima. Hoću da kažem, govorim o tome veoma dugo. Ranije sam pominjao Japan, sada malo manje pričam o Japanu, ali i Japan je i dalje veoma aktivan. Međutim, sada su to skoro svi. Skoro kao da uopšte nismo imali nikoga ko je znao šta se radi u pregovorima, trgovini… Imamo trgovinski deficit od skoro 800 milijardi i ja to mijenjam. Počinjemo sa USMCA, koji će zamijeniti NAFTA-u. Upravo smo napravili dobar dogovor sa Južnom Korejom, odličan dogovor i mislim da ćete vidjeti velike promjene vrlo brzo. Razgovaramo i sa Evropskom unijom. To je bilo brutalno za SAD, a kao što znate imamo večeru sa predsjednikom Kine Xi Jinpingom iz čega bi moglo da izađe nešto."

Glas Amerike: Dok Kinu nazivate jednom od zemalja koja pljačka SAD, njen globalni uticaj se širi. Već su u Sjevernoj Africi, grade ogromnu luku u Pakistanu, imaju dobre dogovore - investicije u Panami i Latinskoj Americi. Na neki način, veoma se približavaju SAD, geografski. Vjerujete li strateškim ciljevima Kine? Da li ste malo zabrinuti?

Donald Trump odgovara na pitanja saradnice Glasa Amerike Grete Van Susteren
Donald Trump odgovara na pitanja saradnice Glasa Amerike Grete Van Susteren

Trump: "Pa, mislim da će imati manje novca nego sada zbog dogovora koje sam ja napravio. Pogledajte, imamo 250 milijardi kineskog izvoza, sa tarifama od 25 odsto. To znači da ćemo zaraditi milijarde i milijarde dolara, plus mogu to da udvostručim, pa opet udvostručim, a oni ne mogu nikada ponovo da urade ono što su uradili sa prethodnim predsjednicima, jer vidite šta se dešava s Kinom. Ne želim ovo da radim, ali oni ne stoje najbolje u odnosu na ono što su radili ranije, a mislim da mi stojimo dobro. Bogatiji smo za 11.700 milijardi (11,7 biliona) od kad sam postao predsjednik, a Kina je izgubila mnogo na vrijednosti i mi smo sada mnogo veća ekonomija od Kine. To mnogo ljudi ne zna, ali mi smo mnogo veća, i zaista mnogo snažnija ekonomija od Kine."

Glas Amerike: Ali, kada je riječ o nacionalnoj bezbjednosti, kad pogledate njihove investicije u Latinskoj Americi i drugim zemljama, čini se da imaju sve veći uticaj širom svijeta.

Trump: "Znam, ali imaju problem s dugom, a taj dug moraju da otplate. Troše ogroman novac. Da li mi se to sviđa? Vjerovatno ne, ali isto tako znam da je za njih sve to veoma skupo i da mnoga od tih mjesta neće uspjeti."

Glas Amerike: Planirali ste, ili bar razmišljali o sastanku sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a na kraju ste odbili. Da ste se sastali, kakav vam je bio dnevni red?

Trump: "Upravo sam rekao, znate, iskreno, u svjetlu onog što se dogodilo sa Ukrajinom, sa brodovima i mornarima, jednostvano ne bi bilo pravo vrijeme. Ali sastaću se sa njim. Mislim da imamo veoma dobre odnose i imaćemo veoma dobre odnose sa Rusijom, i Kinom i svima ostalima. Mislim da je to važno. Stoga, sastaću se sa njim u odgovarajuće vrijeme."

Glas Amerike: Šta mislite, kako razmišlja u vezi sa Ukrajinom? Zašto je zaplijenio brodove i zadržao mornare?

Trump: ''Ne mogu da čitam njegove misli, niko ne može. On zna šta želi da uradi, ali mi ne možemo da dozvolimo da se neke stvari dogode. Ovo se dogodilo i ja jednostavno ne mogu da budem dio toga."

Glas Amerike: Jedno od pitanja u vezi sa globalnom ekonomijom su i klimatske promjene. Diskutuje se o njima. Koja je vaša pozicija u vezi sa tim pitanjem i kako utiču na ekonomiju na globalnom nivou?

Trump: "Vrlo prosto. Želim najčistiji vazduh i vodu na planeti. Želim kristalno čistu vodu i to je ono što imamo. Veoma dobro stojimo kada je riječ o životnoj sredini i to je ono što želim. Ali neću da dodvedem zemlju u situaciju da ostane bez posla kako bih pokušao da održim određene standarde, koji vjerovatno nisu ni važni. Kad pogledate Kinu i druge zemlje koje imaju problem sa lošim kvalitetom vazduha, one ne šalju čist vazduh ka SAD. Ljudi ne žele da pričaju o tome, ali on dolazi. Dakle, mi ćemo biti čisti, a oni neće, a sve to košta mnogo novca. Zapravo, činjenica je da smo mi apsolutno čisti, ali nećemo potrošiti hiljade milijardi dolara da bi učinili dobro drugima, a ne za nas. Znate, imam veoma jednostavnu politiku koja se zove 'Amerika na prvom mjestu'. U isto vrijeme bićemo sjajni susjedi ostatku svijeta. Ali moramo da da budemo fer prema sebi, i to je tako".

Glas Amerike: Da li ćete predsjedniku Kine da pomenete klimatske promjene?

Trump: "Razgovaraćemo o tome. Razgovaramo o mnogim stvarima. Velika stvar o kojoj razgovaramo je trgovina. O tome ljudi žele da čuju i, znate, on mora da uraditi nešto u vezi sa svojom klimom, malo. Ali, siguran sam da hoće. Mislim da je on moj prijatelj i dobar čovjek, ali imamo mali spor. I da ponovim, naša zemlja je iskorištavana mnogo godina i to se više neće dešavati."

Glas Amerike: Očekuje nas važno glasanje u donjem domu britanskog parlamenta. Premijerka Theresa May je u Argentini. Brexit je trgovinsko pitanje - kako se ona nosi s tim? I kakav će biti uticaj na SAD?

Trump: "To je veoma teška stvar. Rekao sam joj da bih ja to uradio donekle drugačije, u stvari prilično drugačije, ali mislim da je ona dobra žena i da zaista naporno radi. To kroz šta prolazi je veoma teška situacija za nju. Ja bih to uradio drugačije, imao bih mnogo drugačiji stav. Mislim da je koncept na kojem rade, znate, odvajanja je dobro. To je dobra stvar. Žele sopstveni identitet, sopstvene imigracione zakone, ne žele da im se govori koga žele, a koga ne žele. Međutim, ona baš naporno radi, to moram da priznam."

Glas Amerike: U smislu uticaja na SAD, da li su SAD na neki način posmatrač onoga što se dešava u Britaniji, ili to utiče direkno i na njih?

Trump:"Pa, rekli smo joj, da, jesmo - mi smo posmatrač do određene mjere."

Glas Amerike: Nema nikakav uticaj na SAD?

Trump: "To je njihova zemlja. Mislim, moraju da urade ono što moraju da urade. Vidjećemo da li će proći parlament. Biće interesantno vidjeti hoće li ili neće. Evropska unija je teška grupa, skoro su grubi kao Kina u trgovini sa nama, i oni će biti sljedeći. Biće sljedeći, jer je činjenica da su veoma loši u trgovini s nama. Imaju ogromne prepreke, ogromne. Imaju i necarinske trgovinske barijere i druge tarife – s njima smo izgubili u posljednjih nekoliko godina 151 milijardu dolara godišnje. To je Evropska unije, znate? Razmislite. Zvuči baš lijepo, ali su jako teški u trgovini, tako da su bili takvi i prema njoj. Ali mi ćemo se pobrinuti za naš dio, to mogu da vam kažem."

Američka zastava vijori se na zgradi Kongresa u Washingtonu.
Američka zastava vijori se na zgradi Kongresa u Washingtonu.

Glas Amerike: A sada domaća ekonomija. Iduće nedjelje glasa se o mogućem zatvarnju vlade. Prije svega da li mislite da će rada biti zatvorena i da li to ima bilo kakav globalni uticaj?

Trump: "Ne mogu da vam odgovorm na to pitanje, jer to niko ne zna, ali mogu da vam kažem da ćemo imati bezbjedne granice. Imaćemo mnogo dobro obezbjeđenje granica – vidjeli ste šta smo uradili sa svim karavanima koji su nam stizali, sada se polako vraćaju nazad. Ali mi ćemo imati bezbjednost. Nećemo dozvoliti da ljudi ulaze u ovu zemlju ilegalno. Ljudi će dolaziti prema zaslugama. Potrebni su nam ljudi, znate. Imamo najnižu stopu nezaposlenosti u posljednjih 51 godinu. Potrebni su nam ljudi u ovoj zemlji. Kompanije dolaze. Štaviše, premijer Japana Abe mi je baš rekao da preseljavaju dvije velike auto kompanije. Otvoriće dvije ogromne fabrike. Ne čujete to često, ali mnogo toga se dešava. Čujete za 'General Motors', ali ja ne znam šta se desilo sa njima, ali trend je potpuno suprotan. I reći ću još ovo, naša ekonomija nikad nije bila bolja. Imamo nevjerovatne brojke, to vidite. Mnogo dobrih stvari se događa."

Glas Amerike: Pet milijardi dolara je ono što želite za zid, to bi bilo dovoljno. Za sada Kongres odbija. Šta će se dogoditi?

Trump: "Vidjećemo šta će se desiti."

Glas Amerike: Da li ste spremni da pregovarate?

Trump: "Pazite, reći ću vam samo ovo. Imaćemo bezbjedne granice. Ako ih ne budemo imali, neke vrlo nezgodne stvari će se dogoditi. Ali, imaćemo obezbjeđene granice. Ne možemo dozvoliti da ljudi nagrnu u našu zemlju kao što se to dešavalo posljednjih deset godina. Vidite šta se dešava kada imate bande kao što su MS-13 i drugi, a pogledajte i karavan. Sada imaju preko 650 ljudi, koji su hladnokrvni kriminalci. Ne želim ih u našoj zemlji. Neću to dozvoliti. Ako nemaš granice, nemaš zemlju, Greta. I ja to neću dozvoliti."

Glas Amerike: Još samo jedno pitanje, a daću vam i priliku da nas prosvijetlite - recite nešto o američkim medijima. Šta je to što američki mediji kolektivno ne razumiju o ekonomiji? Kada vidite neke stvari, čujete naše izvještaje, kakav je vaš utisak o našem izvještavanju?

Trump: "Pa, mislim da razumiju ekonomiju. Znaju kako dobro stojimo. Samo ne vole to da ponavljaju, jer to meni ide u prilog, pa ne žele da to kažu. Slušajte, ja to zovem lažnim vijestima, ne kažem mediji, kažem da imaju mnogo lažnih izvještaja. Ali, imamo fenomenalnu ekonomiju, oni to znaju. Imamo najbolje brojke kada je riječ o nezaposlenosti ikada. Pogledajte nezaposlenost afroamerikanaca, azijaca ili hispano amerikanaca. Pogledajte ih u cjelini, to su najbolje brojke u istoriji, najbolje. Mislim, to su istorijski niske brojke. Tako da, mediji znaju kako nam dobro ide. Imaju sklonost da to ne pominju."

Glas Amerike: Da li volite da o ekonomiji razgovarate sa ovim svjetskim liderima?

Trump: "Volim. Mislim, imamo najbolju ekonomiju na svijetu. Štaviše, svaki lider mi je prišao, bukvalno, i čestitali su mi na snažnoj ekonomiji".

Glas Amerike: Gospodine predsjedniče, bilo mi je drago da vas vidim.

Trump: "Hvala, Greta. Drago mi je da smo se vidjeli, hvala mnogo".

Amerikanci odaju počast bivšem predsjedniku

A U.S. flag flies at half-staff in front of the U.S. Capitol in tribute to former U.S. President George H. W. Bush, early on Dec. 2, 2018, in Washington.

Kovčeg sa posmrtnim ostacima bivšeg američkog predsjednika George H.W. Busha od ponedjeljka uvečer će biti izložen u zgradi američkog Kongresa. Očekuje se da Amerikanci odaju poštu 41. predsjedniku.

Zgrada Kongresa će do srijede ujutro biti otvorena za zvaničnike i građane, koji žele da odaju počast Bushu.

Memorijalna služba biće održana u Nacionalnoj katedrali u Vašingtonu, dok će Buš biti sahranjen u četvrtak u svojoj predsjedničkoj biblioteci u Teksasu.

George H.W. Bush, čovjek rođen bez partijskog pedigrea, ali sa osjećanjem za čast, obaveze i službu svojoj zemlji koju je vršio tokom posljednjih 60 godina XX vijeka, preminuo je u petak u 94. godini.

Bijela kuća je saopštila da će predsjednik Donald Trump prisustvovati sahrani.

Portparolka Bijele kuće Sara Sanders napisala je u izjavi da će srijeda biti dan žalosti u SAD i da su zastave na Bijeloj kući već spuštene na pola koplja.

George H.W. Bush, 41. predsjednik Sjedinjenih Država, čovjek rođen bez partijskog pedigrea, ali sa osjećanjem za čast, obaveze i službu svojoj zemlji koju je vršio tokom posljednjih 60 godina XX vijeka, preminuo je u petak u 94. godini.

Obit George H.W. Bush
Obit George H.W. Bush

Tokom života na svjetskoj sceni i najvišim nivoima američke političke pozornice, Bush je gubio i dobijao izbore prije nego što je postao lider Amerike 1989. A tada, kada je SAD opadala a nezaposlenost rasla, napustio je kancelariju nakon četiri godine, ne uspijevši da osvoji reizbor 1992.

On je obilježio početak svog predsjednikovanja inaoguracionim govorom u kome je rekao da "novi vjetrovi pušu" i da se "čini da je svijet osvježen slobodom izgleda ponovo rođen; u čovjekovom srcu, ukoliko ne u stvarnosti, dan diktatora je gotov. Totaliratna era prolazi, njene stare ideje otpuhane su poput lišća sa prastarog, beživotnog drveta".

Njegov proglas uskoro se pokazao proročkim, padom Berlinskog zida i kolapsom Sovjetskog Saveta koji se dogodio pri početku njegovog predsjednikovanja. Bush se sastao sa sovjetskim liderom Mihajlom Gorbačovom malo nakon pada Berlinskog zida. Njihovi razgovori na Malti viđeni su kao važan korak ka potpisivanju Sporazuma o smanjenju strategijskog naoružanja 1991.

Sovjetski predsjednik Mihajl Gorbačov, levo, i predsjednik George Bush stariji rukuju se nakon potpisivanja sporazuma u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. juna 1990.
Sovjetski predsjednik Mihajl Gorbačov, levo, i predsjednik George Bush stariji rukuju se nakon potpisivanja sporazuma u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. juna 1990.

Tokom svoje četiri godine u Bijeloj kući, Bush je naredio vojnu operaciju u Panami za zbacivanje njenog lidera koji se bavio trgovinom kokainom, Manuela Noriegu. Kasnije, poslao je trupe na Bliski istok kako bi odvratio iračkog diktatora Sadama Huseina od pokušaja da zauzme naftom bogati Kuvajt. To je bio vjerovtno vrhunac Bushovog predsjednikovanja - procenat podrške među glasačima u SAD dostigao je 89 odsto, sa vatrometima na noćnom nebu iznad Washingtona koji su pozdravljali uspješnu misiju.

Tokom kasnijih analiza, Bushov prepad u Kuvajtu smatran je za nešto manje od potpune pobjede, pošto su mnoge iračke trupe odbačene nazad u svoju zemlju, umjesto zarobljene ili ubijene, a Sadam Husein je ostao na vlasti da bi bio zbačen 2003. u američkoj intervenciji koju je naredio Bushov sin, predsjednik George Bush mlađi.

Stariji Bush rekao je da je odbacio ideju zbacivanja iračke vlade zbog toga što bi to donijelo "nemjerljive ljudske i političke gubitke. Bili bismo prisiljeni da okupiramo Bagdad i da, zapravo, vladamo Irakom".

Arhiva - Novoizabrani predsednik George Bush stariji, desno, i njegova žena Barbara Bush, pozdravljaju učesnike pobjedničkog mitinga 8. novembra 1988, u Houstonu, Teksas.
Arhiva - Novoizabrani predsednik George Bush stariji, desno, i njegova žena Barbara Bush, pozdravljaju učesnike pobjedničkog mitinga 8. novembra 1988, u Houstonu, Teksas.

Predanost zemlji od mladih dana

Bushova predanost svojoj zemlji došla je od mladih dana. On je bio mornarički pilot u Drugom svjetskom ratu, koji je napadao japanske ciljeve u svojoj 18. godini u jednoj od najvećih vazdušnih bitki, Borbi u Filipinskom moru. Kasnije, okončao je jednu misiju nakon što mu je avion pogodio protivavionski top, izazvavši požar u motoru. Iskočio je iz aviona i spašen je iz voda oko Boninskih ostrva.

Na putu ka predsjedničkom kabinetu, Bush je držao različite ključne pozicije tokom godina, često smatran od republikanskih predsjednika za najkvalifikovanijeg čovjeka u američkom javnom životu. Služio je kao ambasador SAD u Ujedinjenim nacijama početkom 1970-ih, bio predsjedavajući Republikanskog nacionalnog komiteta malo zatim, zatim glavni izaslanik SAD u Kini sredinom 1970-ih. Kasnije, bio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA).

Nije uvijek bio uspješan političar. Izgubio je izbore za Senat SAD 1964. godine, gde je kasnije osnovao naftnu kompaniju. Pobijedio je na izborima za mjesto u Predstavničkom domu, prije nego što je izgubio još jednu trku za mjesto u Senatu. Taj gubitak ga je postavio na put ka visokim postavljenjima u 1970-im godinama.

Arhiva - Bivši predsjednik Gerald Ford, lijevo, pruža podršku svom republikanskom kolegi i predsjedničkom kandidatu Ronaldu Reaganu i kolegi Georgu Bushu, tokom posljednjeg dana kampanje u Peoriji, Illinois 3. novembra 1980.
Arhiva - Bivši predsjednik Gerald Ford, lijevo, pruža podršku svom republikanskom kolegi i predsjedničkom kandidatu Ronaldu Reaganu i kolegi Georgu Bushu, tokom posljednjeg dana kampanje u Peoriji, Illinois 3. novembra 1980.

Reaganov mandat

Bush je bio u trci za republikanskog predsjedničkog kandidata 1980, ali je izgubio od tadašnjeg guvernera Kalifornije, Ronalda Regana, koji je postavio Busha za svog kandidata za potpredsjednika u dvije uspješne kampanje, 1980. i poslije opet nakon četiri godine.

Sa Reaganom koga je Ustav SAD spriječio da služi više od dva mandata, Bush je pripremio predsjedničku trku 1988, pobijedivši demokratskog kandidata, guvernera Massachusettsa Michaela Dukakisa.

Ta kampanja bila je obilježena nepopularnim političkim televizijskim spotom koju je napravila grupa koja je podržavala Busha, u kojoj je Dukakis opisan kao slab prema kriminalu, pošto je kao guverner dao vikend odustvo osuđenom ubici, Afroamerikancu Wille Hortonu, koji je onda silovao bjelkinju i napao njenog bijelog vjerenika. Neki kritičari smatrali su reklamu za rasističku i pokušaj da se igra na strah bijelaca od kriminala koji vrše crni ljudi.

Arhiva - Bivši republikanski predsjednik George Bush stariji, lijevo i bivši predsjednik Bill Clinton, tokom njegove posjete Bushovima, poziraju za fotografiju sa Salijem, labrador retriverom, koji je bio prvi pomoćni pas Bushovih u Kennebunkport, Maine, 25. juna 2018.
Arhiva - Bivši republikanski predsjednik George Bush stariji, lijevo i bivši predsjednik Bill Clinton, tokom njegove posjete Bushovima, poziraju za fotografiju sa Salijem, labrador retriverom, koji je bio prvi pomoćni pas Bushovih u Kennebunkport, Maine, 25. juna 2018.

Četiri godine kasnije, međutim, Bush je izgubio u trci za predsjednika od guvernera Arkansasa, Billa Clintona, mada su njih dvojica postali prijatelji, povremeno viđeni kao bivši predsjednici koji nadziru napore nakon prirodnih katastrofa.

Arhiva - Predsjednik SAD George Bush mlađi sjedi za stolom u Ovalnom kabinetu tokom prvog radnog dana nakon inauguracije, 20. januara 2001, dok ga posmatra njegov otac, bivši predsjednik George Bush stariji.
Arhiva - Predsjednik SAD George Bush mlađi sjedi za stolom u Ovalnom kabinetu tokom prvog radnog dana nakon inauguracije, 20. januara 2001, dok ga posmatra njegov otac, bivši predsjednik George Bush stariji.

Bivši državnik

U svojim godinama u penziji, Bush je gledao kako jedan od njegovih sinova, George Bush mlađi, dva puta pobjeđuje u trci za predsjednika, što je drugi put u američkoj istoriji da su i otac i sin bili predsjednici SAD. Bush je prisustvovao otvaranju svoje predsjedničke biblioteke u College Stationu, Teksas i bio poštovan kao bivši državnik. Ali u nekoliko slučajeva, kada je već bio ograničen na invalidska kolica u borbi sa vrstom Parkinsonove bolesti, morao je da se izvinjava zbog neprikladnog dodirivanja žena koje su stajale pored njega, nakon što bi pričao šale sa seksualnom konotacijom.

Bush je bio u braku 73 godine sa Barbarom, devojačko prezime Pierce, ženom koju je upozao dok su bili tinejdžeri. To je bio najduži brak među predsjedničkim parovima u SAD. Ona je preminula u 92. godini, aprila 2018.

Političari podnose zahtjeve za „bijeli hljeb”

Bijeli hljeb ilustracija

Mnogi političari koji nisu osvojili nove mandate u oba entiteta u BiH podnijeli su zahtjeve za "bijeli hljeb".

Nakon završenih opštih izbora u Bosni i Hercegovini mnogi političari koji nisu osvojili nove mandate u oba entiteta podnijeli su zahtjeve za "bijeli hljeb", odnosno za privilegiju dobijanja pune plate u roku od šest mjeseci do godinu dana.

Analitičari ali i pojedini političari ističu da ovo pravo treba ukinuti jer je nepravedno prema građanima ove zemlje i pokazuje neosjetljivost prema njihovim problemima.

Pravo na "bijeli hljeb" odnosno platu od 2.850 maraka u narednih šest mjeseci dok se "ne snađu", zatražilo je 15 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske koji nisu osvojili nove mandate, a isto pravo sa približno istom platom za sjedenje u kući u trajanju od godinu dana zatražilo je 17 sada već bivših delegata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

  • Iz Republike Srpske zahtjev su podnijeli:

SNSD: Vesna Jungić, Snježana Kelečević, Bojan Vidić, Jasna Lukić i Nenad Kuzmić

PDP: Adam Šukalo, Miroslav Brčkalo, Cvijetin Vilotić, Dragan Ristić

Klub Domovina: Nedim Čivić i Mihnet Okić iz SDA te Ivana Lovrić iz HSP-a.

NDP: Zdravko Krsmanović, Zorka Andrić

NS: Goran Đorđić

  • Federacija BiH zahtjev su podnijeli:

HDZ BiH: Oliver Radoš, Radoslav Luburić, Marin Barbarić, Blaž Župarić, Boris Barun, Darijana Katić i Jozo Bagarić

SDA: Rasim Omerović, Emina Kahriman, Dževad Agić i Almira Ćosić-Avdić

HDZ 1990: Zdravko Kuzman

SDP: Amra Haračić i Jasmin Kadić

DF: Midhat Karović

HNS: Slavica Josipović

BPS: Alma Arnaut

Adam Šukalo bivši poslanik Narodne skupštine Republike Srpske, koji je podnio zahtjev za "bijeli hljeb" kaže da ga planira proslijediti u humanitarne svrhe.

Na ovaj potez se odlučio jer je dva puta predlagao Zakon o ukidanju bijelog hljeba na republičkom i lokalnom nivou koji nije prihvaćen i na ovaj način želi da pokaže koliko je ta privilegija besmislena.

"Podnio sam zahtjev za tu privilegiju da bi je donirao jel ako ne bi uzeo ta sredstva ona bi ostala u budžetu i bila bi raspoređena upravo prema onima koji su onemogućili da se ta privilegija ukine", kaže Šukalo

On dodaje da samo na lokalnom nivou u Republici Srpskoj ima 256 funkcionera sa pravom na "bijeli hljeb" a ako se na to dodaju i oni kadrovi sa republičkog nivoa cifre postaju milionske.

"Svi su zaboravili da to mogu zatražiti delegati u vijeću naroda, da ćemo imati sada novu Vladu pa da to mogu zatražiti i ministri koji ne budu reizabrani a sa druge strane postoji veliki broj funkcionera koje sama Narodna skupština imenuje i svako do njih takođe ima pravo na 'bijeli hljeb'", ističe Šukalo.

Prema odredbama zakona koji definišu privilegiju "bijelog hljeba", pravo na ovu naknadu ukoliko nemaju stalni radni odnos ili penziju imaju poslanici entitetskih parlamenta, delegati vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u Federaciji BiH te lokalni funkcioneri u gradovima, opštinama i kantonima ali i bivši ministri u vladama.

Jelena Jeftić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo koja je radila istraživanje o "bijelom hljebu" kaže da mnogi funkcioneri zamrzavaju svoj radni odnos a pojedini su i vlasnici privatnih kompanija i opet dobiju privilegiju jer nema adekvatne kontrole.

"Neka načelna pravila postoje ali kada se uđe u suštinu i kada se vidi kako i na koji način se to dodjeljuje i da se zaista ne kontrolišu njihova primanja onda vi vidite da je velika mogućnost za dobijanje 'bijelog hljeba'", kaže Jeftić.

Željko Ninković, konsultant za monitoring Centara civilnih inicijativa kaže da pravo na "bijeli hljeb" pokazuje potpunu socijalnu neosvještenost domaćih političara koji očito gledaju samo svoj interes.

"Svi ovi izborni ciklusi na kraju svode se na to da se njima pozicije obezbijede da oni iz tih pozicija iscrpe što više materijalnih sredstava, budžetskih sredstava koje im donose građani koji pune te budžete da bi oni lagodno uživali bez velike odgovornosti u radu. Oni uživaju ta sredstva za većinu njih nažalost poprilično nezaslužena. Da su barem pokazali minimum volje pa da su spustili taj iznos na prosječnu platu pa da uđu u cipele običnog čovjeka da vide kako je živjeti sa 850 maraka to bi donekle amortizovalo taj njihov postupak, međutim oni hoće sve", smatra Ninković.

Ne treba očekivati da će bilo kakav moral, bilo kakva savjest proraditi u političkim oligarhijama: Enver Kazaz
Ne treba očekivati da će bilo kakav moral, bilo kakva savjest proraditi u političkim oligarhijama: Enver Kazaz

Dosadašnje inicijative za ukidanje "bijelog hljeba" koje su dolazile pred izabrane predstavnike padale su u vodu pa profesor doktor Enver Kazaz smatra da će tako biti i u budućnosti.

"Ne treba očekivati da će bilo kakav moral, bilo kakva savjest proraditi u političkim oligarhijama. Naprotiv nemoral i koristoljublje vodi takve političke elite, prema tome svaki pokušaj da se u Parlamentu promijene zakonski okviri završava neuspjehom", mišljenja je Kazaz

Tačnih podataka koliko novca odlazi političarima na osnovu naknade takozvanog "bijelog hljeba" u BiH ne postoje, a prema pojedinim istraživanjima radi se o desetinama miliona maraka koji su tokom godina isplaćeni na ime ovih prava koja nemaju obični građani Bosne i Hercegovine.

Kanada, Meksiko i SAD potpisali novi trgovinski ugovor

Premijer Kanade Justin Trudau, predsjednik Meksika Enrique Pena Nieto i američki predsjednik Donlald Trump potpisali novg trgovinski ugovor, Buenos Aires, 30. novembar 2018.

Lideri Meksika, Kanade i SAD potpisali su Sjeverno-američki trgovinski sporazum u petak u Buenos Airesu nakon utvrđivanja posljednjih detalja sporazuma do samog trenutka potpisivanja.

Sporazum u načelu o zajedničkoj trgovini vrijednoj više od hiljadu milijardi dolara godišnje dogovoren 30. septembra, ali su se od tada tri strane dogovarale o detaljima sporazuma i sve nije bilo okončanano par sati uoči potpisivanja na summitu Grupe 20 najrazvijenih država svijeta u Argentini.

Zakondavna tijela tri države još uvijek moraju da odobre pakt, zvanično poznat pod imenom USMCA (skracenica imena tri države), prije nego što stupi na snagu i zamijeni Sjeverno američki trgovinski ugovor poznat kao NAFTA, decenijama star trgovinski sporazum iz kojeg je Trump izašao na nezadovoljstvo Kanade i Meksika.

Kandski premijer Justin Trudeau je o novom sporazumu prije potpisivanja govorio kao o "novoj NAFTA-i", a na press konferenciji sa dvojicom predsjednika Donaldom Trumpom i odlazećim meksičkim Enrique Pena Nietom, rekao da on i američki predsjednik treba da rade na ukidanju tarifa na čelik i alumnijum.

Sudsko obrazloženje pravosnažne oslobađajuće presude Naseru Oriću

Naser Orić izlazi iz Suda BiH nakon oslobađajuće presude, Sarajevo, 30. novembar 2018.

Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo je nekadašnje pripadnike Armije BiH Nasera Orića i Sabahudina Muhića krivice za ubistva počinjena 1992. godine na području Srebrenice.

Predsjedavajući Apelacionog vijeća Tihomir Lukes je rekao da su Orić i Muhić oslobođeni krivice zbog “nedostatka dokaza”. Pojasnio je da Tužilaštvo BiH nije dokazalo da su Orić i Muhić ubili ratne zarobljenike Slobodana Ilića, Mitra Savića i Milutina Miloševića.

Prema riječima Lukesa, Vijeće nije našlo pouzdanim i vjerodostojnim svjedočenje svjedoka O-1.

Govoreći o ubistvu Slobodana Ilića, Lukes je kazao da je svjedok O-1 u pogledu odlučnih činjenica izmijenio iskaze i iznio nove okolnosti o ubistvu ovog zarobljenika.

“Iskaz O-1 se u bitnom razlikuje pred Prvostepenim i Drugostepenim vijećem. Njegovi iskazi su kontradiktorni i nisu potkrijepljeni drugim dokazima”, rekao je Lukes.

Obrazlažući presudu i govoreći o tački optužnice kojom su se Orić i Muhić teretili za ubistvo ratnog zarobljenika Milutina Miloševića u selu Lolići, sudija Lukes je ponovio da je svjedočenje O-1 u odnosu na ovaj incident “nepouzdano” i da mu se ne može pokloniti vjera.

“Jasno proizilazi da su iskazi kontradiktorni i nepouzdani u pogledu odlučnih činjenica… Pred Apelacionom vijećem O-1 je izmijenio iskaz u odnosu na Prvostepeno vijeće”, kazao je Lukes.

Sudija Lukes je naveo da svjedok O-1 u istrazi nije spominjao ubistvo zarobljenika Mitra Savića i nije dao valjane razloge zašto nije govorio.

Prema riječima sudije Lukesa, pored brojnih odstupanja u svjedočenju, Odbrana je posebno dovela u pitanje prisustvo svjedoka za vrijeme ubistva. Rekao je da je Odbrana uložila dokaz u kojem se vidi da je O-1 teško ranjen 11. decembra 1992., a akcija na Kunjerac se desila tri dana kasnije.

“Vijeće je utvrdilo da nije bio u realnoj mogućnosti da učestvuje u akciji na selo Kunjerac i da bude očevidac ubistva”, dodao je sudija.

Prema presudi, Orić i Muhić su oslobođeni plaćanja sudskih troškova.

Apelaciono vijeće je donijelo presudu nakon što je završen obnovljeni postupak do kojeg je došlo nakon što je ukinuta prvostepena presuda iz oktobra prošle godine, kojom su Orić i Muhić oslobođeni krivice.

Ova presuda je konačna i na nju ne postoji mogućnost žalbe.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG