Linkovi

Aktuelno

Postizborna jednačina na stolu CIK-a

Broj delegata izabranih u kantonalne skupštine je 289, dok će njih 58 biti izabrano u Dom naroda

Vlasti nisu uspjele promjeniti Izborni zakon na vrijeme, pa će o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH odlučivati CIK.

Uspostava Doma naroda Parlamenta Federacije BiH postao je ključni segment za formiranje vlasti nakon Opštih izbora održanih u oktobru.

Vlasti nisu uspjele promjeniti Izborni zakon na vrijeme, pa će sada, nakon izbora, o presudi Ustvanog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić“ i raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH odlučivati Centralna izborna komisija BiH.

Centralna izborna komisija će podzakonski akt uskladiti sa Ustavom Federacije BiH, no članovi CIK-a imaju različito mišljenje koji bi se rezultati popisa trebali koristiti za implementaciju izbornih rezultata - iz 1991. ili iz 2013. godine. Prema prvoj opciji, kod popunjavanja federalnog Doma naroda mandati bi trebalo da budu raspodijeljeni uz princip da će iz svakog kantona biti delegiran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu, dok druga varijanta taj princip izostavlja.

Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić kaže da je CIK obavezan da poslije svakog popisa izvrši analizu etničkog sastava svakog kantona i napravi raspodjelu mandata zavisno od brojnosti svakog konstitutivnog naroda u jednom kantonu.

„Međutim, postoji problem i u samom Ustavu FBiH, gdje se govori da će se do konačne implementacije Aneksa 7 koristiti popis iz 1991. godine. U Izbornom zakonu, u članu 20.16, u prvom stavu stoji da će se do konačne implementacije Aneksa 7 koristiti podaci i broj delegata iz svakog kantona kako je to u stavu dva određeno. U stavu dva tog istog člana stoji da će se do novog popisa koristiti podaci i rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine. Da li to znači da je novi popis i odluka da je Aneks 7 u potpunosti proveden? Mislim da ne stoji. Tako da je Ustavni sud i svojom odlukom doveo u težak položaj, u konkretnom slučaju Centralnu izbornu komisiju, jer nije jasno koji popis stanovništva se treba koristiti“, objašnjava Šehić.

Potreba za odlukom javila se nakon što je Ustvani sud BiH po apelaciji Bože Ljubića van snage stavio djelove Izbornog zakona koji definišu raspodjelu mandata u Domu naroda Federacije BiH. O Izmjenama Izbornog zakona trebala je raspravljati Parlamentarna skupština BiH prije izbora. Kako to nisu učinili, taj teret pao je na Centralnu izbornu komisiju, koja će podzakonski akt o tom pitanju donijeti tek nakon potvrde rezultata izbora. Stav OHR-a je jasan.

„Za žaljenje je što stranke na vrijeme nisu postigle dogovor o izbornoj reformi i u vezi sa Domom naroda Federacije BiH. Mogla su se naći dobra i kompromisna rješenja, ali jednostavno nije bilo političke volje da se ovom pitanju ozbiljno pristupi. Na bh. vlastima je da nađu rješenje koje će omogućiti neometano funkcioniranje vlasti i pri tome nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. Što se tiče pitanja popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav Federacije BiH, a između ostalog, ovaj stav je iznesen i u dopisu kojeg je Ured visokog predstavnika u svojstvu Amicus Curiae dostavio Ustavnom sudu u vezi sa predmetom gospođe Borjane Krišto“, kaže za RSE Mario Brkić, portparol OHR-a.

Sličnog stava su i u Ambasadi SAD-a u BiH i Uredu Evropske unije, koja istovremeno odbacuje tvrdnje da je ambasador Lars Gunnar Wigemark vršio pritisak na Centralnu izbornu komisiju, u vezi ovog pitanja.

"Nezavisnost Centralne izborne komisije BiH je od suštinske važnosti kako bi se osigurala provedba izbornog procesa na transparentan i demokratski način. Ovo uključuje formiranje Doma naroda Federacije BiH. Odbacujemo potpuno neosnovane tvrdnje da je ambasador Wigemark vršio bilo kakav oblik pritiska na Centralnu izbornu komisiju. Smatramo da Centralna izborna komisija treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i postojećim ustavnim okvirom kako bi osigurala potpunu provedbu izbornih rezultata. Ovo takođe uključuje poštivanje propisanih zakonskih rokova za izborni proces“, kaže Jamila Milović - Halilović iz Ureda Evropske unije.

Stručnoj službi CIK-a dat je zadatak da u pripremi prijedloga akta sa dvije ili tri opcije o raspodjeli mandata delegatima u Dom naroda FBiH o kojima će članovi CIK-a raspravljati ili na jednom od narednih kolegija ili sjednica.

Broj delegata izabranih u kantonalne skupštine je 289, dok će njih 58 biti izabrano u Dom naroda. Kako svi akteri - desno i lijevo orijentisane stranke, članovi CIK-a, i međunarodna zajednica nemaju iste poglede na rješavanje ovog problema, prema svemu sudeći, građani će se načekati da dobiju novu vlast.

„Može malo potrajati oko formiranja vlasti, jer ako bi oni donosili neustavne odredbe, vrlo izvjesno je da bi se onda potezao zahtjev prema Apelacionom odjelu Sudu BiH. I čudno je da gospodin Petrić, koji je predsjednik Centralne izborne komisije kaže ovako: oni će donijeti određeni pravilnik kojim će to riješiti, pa ako se nekom ne sviđa, neka se on žali Sudu, pa će oni postupiti po nalogu Suda. Tu je poruku poslao gospodin Petrić govoreći na nekoj od press konferencija. Ne može tako. U ovoj zemlji se mora poštovati vladavina prava, odnosno poštovati postojanje pravne države.

Ne može Centralna izborna komisija da donosi neustavne i nezakonite akte i ne može Centralna izborna komisija da preuzima ulogu zakonodavca. I ne može Centralna izborna komisija, jer nije nadležno tijelo, da proglašava provođenje Aneksa 7 okončanim. Ne može ona to proglasiti. To može samo OHR ili Parlamentarna skupština BiH. Dakle, u nekoliko elemenata koje sam vam nabrojao Centralna izborna komisija ima vrlo vidan problem. Neka se to odradi, malo neka se prolongira formiranje vlasti, jer je to puno bolja varijanta, nego da Centralna izborna komisija donosi neustavne i nezakonite podzakonske akte“, jasan je Slaven Kovačević iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

Optuženi za masovno ubistvo u sinagogi negira krivicu

Memorijal za ubijene ispred sinagoge "Drvo života" u Pittsburghu

Robert Bowers, optužen za ubistvo 11 ljudi u sinagogi u Pittsburghu, izjasnio se da nije kriv na saslušanju u federalnom sudu. Na teret mu se stavljaju 44 krivična djela, među kojima su ubistvo i zločin iz mržnje.

Bowers je malo govorio pred sudijom, rekao da razumije optužbe i izjasnio se da nije kriv za ubistvo i ranjavanje u sinagogi “Drvo života” 27. oktobra.

Sekretar za pravosuđe SAD Jeff Sessions je, predstavljajući optužnicu, rekao da su zločini koje je počinio Bowers “nezamislivi i potpuno nespojivi sa vrijednostima nacije”.

“Zato ovaj slučaj nije važan samo za porodice žrtava, već i za grad Pittsburgh i cijelu zemlju”, rekao je Sessions.

Nastavljene su i sahrane žrtava, u četvrtak su sahranjeni Bernice i Sylvan Simon i doktor Richard Gottfried. Ranije su sahranjeni 88-godišnji Melvin Wax, Irving Younger star 69 godina i 75-godišnja Joyce Fienberg.

Sahrana žrtve Joyce Fienberg
Sahrana žrtve Joyce Fienberg

Predsjednik Donald Trump i prva dama Melania posjetili su Pittsburgh i odali poštu ubijenima.

“Melania i ja smo toplo dočekani u Pittsburghu. Pokazali su veliko poštovanje prema instituciji predsjednika na tako tužan dan”, napisao je Trump na Twitteru.

Ipak, njegovu posetu pratili su protesti onih koji tvrde da je predsjednikova retorika pojačala antisemitske i antiimigrantske stavove Bowersa.

Protest tokom Trumove posete Pittsburghu
Protest tokom Trumove posete Pittsburghu

Predsjednik se požalio na izvještavanje medija o njegovoj posjeti.

Nismo vidjeli taj mali protest, koji je bio udaljen. Ali lažne vijesti su prenijele suprotno – sramota!”, napisao je na Twitteru.

Sa predsjednikom i prvom damom u Pittsburgh su došli i njegov zet Jared Kusner koji je Jevrejin, kao i kćerka Ivanka Trump koja je udajom za Kushnera prihvatila judaizam.

“Predsjednik je bio dirnut ovom posjetom i razgovorom sa rabinom i opisao je kao veoma tužnu”, rekla je portparolka Bijele kuće Sarah Sanders.

Liga za borbu protiv defamacije, koja prati nasilje prema Jevrejima od 70-ih, saopštila je da je masovno ubistvo u Pittsburghu najgori napad na Jevreje u američkoj istoriji.

SAD: Kongresni izbori 2018.

Dijaspora izdržava BiH

Samo za prvih šest mjeseci ove godine doznake iz inostranstva u BiH su za deset miliona eura veće, u odnosu na godinu ranije.

Ljubica je u sedmoj deceniji života i, kako kaže, živi skromno. Prima minimalnu penziju od 150 eura. Od ove penzije, priča ova Tuzlanka, nemoguće je preživjeti mjesec dana. Pomažu joj kćerka i sin, koji danas žive u Švicarskoj i Njemačkoj, i koji su, također, zbog toga što nisu dobili posao u svojoj zemlji, novi život počeli van bh granica. Bez novca koji joj šalju, kaže Ljubica, ne bi mogla preživjeti.

"Od naše minimalne penzije, teško se živi u Bosni i Hercegovini. Oni nam šalju novac i sve što nam treba. Jednostavno nam pomažu. Bez toga ne bi mogli živjeti. Od penzije mogu platiti samo režije, lijekove i to je sve. Sve ostalo, nas djeca finansiraju. Hranu, odjeću, kupovinu svega što nam treba", kaže Ljubica.

Ljubica je samo jedna od nekoliko desetina hiljada građana Bosne i Hercegovine koji preživljavaju na osnovu novca kojeg im šalje rodbina.

Prema podacima Centralne banke BiH, samo za prvih šest mjeseci ove godine doznake iz inostranstva su za deset miliona eura veće, u odnosu na godinu ranije, a njihova ukupna vrijednost za prvu polovinu 2018. je 64 milijarde eura.

Kako navode ekonomisti, procjene su da je iznos novčanih doznaka iz inostranstva i dvostruko veći putem neformalnih novčanih transfera ili 'iz ruke u ruku', odnosno onih koje nisu registrovane u platnom prometu.

Ono što je zabrinjavajuće je činjenica kako je najveći iznos tih sredstava namijenjen za puko preživljavanje građana Bosne i Hercegovine, a jako mali broj odlazi na privatni biznis.

Prema riječima ekonomiste Damira Miljevića, novac dijaspore ide u ruke penzionerima, onima koji su nezaposleni, ali i onima koji to jesu, ali rade za minimalne plate.

"Razlozi zašto dijaspora šalje toliko novca u Bosnu i Hercegovinu su činjenica da oni izdržavaju dobar dio svojih familija, sa jedne strane, a sa druge, činjenica da dijaspora doprinosi održavanju ekonomskog nivoa stanovništva u Bosni i Hercegovini, odnosno, njen značaj u tome je vrlo veliki, jer kad bi, teorijski gledano, nekim čudom, Bosna i Hercegovina ostala bez tog novca, onda bi nam se crno pisalo", kaže Miljević.

A da je to tako, slaže se i ekonomista Aleksa Milojević. On kaže kako bh. vlastima trenutno odgovara ovakva situacija, jer slanjem novca, dijaspora u stvari kupuje socijalni mir u Bosni i Hercegovini.

"Nažalost, imamo vlast kojoj odgovara 'sve što je gore, to je bolje'. U suštini, ne razvijaju privredu, zadužuje se da bi podmirila socijalne potrebe i onda joj dobro dođe priliv novca putem migracije, ne pitajući se koja je cijena tog novca. Znači, imamo vlast koja ne računa na dugoročnu perspektivu i njoj je svaki priliv novca sa strane, bez obzira koje su ukupne posljedice, dobro došao", ističe Milojević.

Aleksa Milojević: Znači, imamo vlast koja ne računa na dugoročnu perspektivu i njoj je svaki priliv novca sa strane, bez obzira koje su ukupne posljedice, dobro došao.
Aleksa Milojević: Znači, imamo vlast koja ne računa na dugoročnu perspektivu i njoj je svaki priliv novca sa strane, bez obzira koje su ukupne posljedice, dobro došao.

Kao još jedan od mogućih problema, na kojeg upozoravaju ekonomisti, je da povećan broj doznaka iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu znači i povećan broj odlazaka kompletnih porodica iz BiH u inostranstvu.

O tome profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Adnan Efendić kaže:

"Odlazak iz Bosne i Hercegovine sigurno da će u neko doglednije vrijeme potegnuti pitanje- da li ćemo imati dovoljno radne snage da podržimo funkcioniranje kompletnog sistema. Imao sam priliku čitati jedan empirijski rad koji je analizirao kompletnu jugoistočnu Evropu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, i koji predviđa da bi već 2030. godine mi mogli imati taj problem ako se ovakvi trendovi nastave", ističe Efendić.

Uprkos ovakvim prognozama, bh vlast još uvijek ignoriše problem odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine van njenih granica u potragu za poslom, socijalnom i ekonomskom stabilnosti.

Oni koji ostaju, kako stvari stoje na ekonomskom planu, i dalje će preživljavati na osnovu onoga što im pošalju njihove porodice. To potvrđuju i Banjalučani Jasna i Branko koji zaključuju ovu priču:

Radnici Googlea protestuju zbog zataškavanja seksualnog uznemiravanja

Google logo (ilustracija)

Stotine zaposlenih u Googleu u Aziji izašlo je sa posla u sklopu globalnog protesta zbog odnosa te kompanije prema slučajevima seksualnog uznemiravanja i atmosferi na radnom mjestu. Među demonstrantima su veći dio činile žene.

Protesti su najnoviji pokazatelj nezadovoljstva zaposlenih, a pojačani su nakon što je New York Times objavio da je Google davao milione dolara za otpremnine muškarcima – direktorima kompanija koji su bili optuženi za seksualno uznemiravanje, bez da je objavio šta su radili.

Times navodi da je Google platio 90 miliona dolara 2014. tadašnjem potpredsjedniku Andyju Rubinu pošto je optužen za seksualno uznemiravanje. Rubin je negirao optužbe.

Izvještaj New York Timesa pojavio se pošto se zapsosleni već dugo bore za poboljšanje položaja žena o manjina.

Organizatori protesta zahtijevali su od kompanije Alfabet Inc, koja obuhvata Google i druge kompanije, da u bord direktora imenuje i predstavnika radnika, kao i da raspravlja o jednakosti plata. Zaposleni takođe traže da se prijave za seksualno uznemiravanje tretiraju jednako.

Direktor Googlea Sundar Pichai je rekao da su zaposleni “iznijeli konstruktivne ideje” koje će kompanija "sprovesti u djelo".

Protesti za sada nisu uticali na vrijednost dionica kompanije Alfabet Inc, ali zaposleni tvrde da bi moglo da bude poteškoća sa regrutovanjem ako se njihovi problemi blagovremeno ne budu riješeni.​

Učitajte još

XS
SM
MD
LG