Linkovi

Aktuelno

State Department za VOA: Hoyt Yee završava mandat

Dosadašnji zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Hojt Ji

Hojt Ji završava mandat na položaju zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara za centralnu i južnu Evropu, koji obavlja od septembra 2013. godine, saopšteno je Glasu Amerike iz Stejt departmenta.

Televizija Al Džazira ranije je objavila da je Ji podnio ostavku,a mediji su špekulisali i da bi mogao preuzeti dužnost ambasadora SAD-a u jednoj od država zapadnog Balkana.

"Kao što znate američke diplomate menjaju pozicije na svakih par godina, u okviru normalnog procesa raspodjele zaduženja. Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Ji obavljao je tu dužnost više od četiri godine", naveo je portparol Državnog sekretarijata, uz napomenu da za sada nema saopštenja o njegovom narednom zaduženju.

U pisanoj izjavi, dostavljenoj Glasu Amerike, navodi se i da je Stejt department zahvalan Hojtu Jiu na "dugodišnjoj službi i posvećenosti položaju " i da mu želi dobro na narednom zaduženju.

Sjeverna i Južna Koreja na razgovorima prvi put poslije dvije godine. Cilj, spustiti vojne tenzije, dogovoreno učešće na Olimpijadi.

A man walks by the Olympic rings with a sign of 2018 Pyeongchang Olympic Winter Games, in Pyeongchang, South Korea, Feb. 3, 2017.

Dvije Koreje danas su bile za istim za pregovaračkim stolom, prvi put nakon više od dvije godine.

U zajedničkoj izjavi navedeno je da su se dvije suprostavljene nacije složile da spuste trenutne vojne tenzije te da održe vojne razgovore na kojima će se rješavati to pitanje.

Sjeverna Koreja također je objavila da će učestvovati u Olimpijskim igrama u Pyeongchang-u u Južnoj Koreji, koje se održavaju u februaru.

Ovi dogovori postignuti su na razgovorima u pograničnom selu Punmunjom, kojeg nazivaju i "selom mira", koje se nalazi na liniji gdje je 1953. godine stao rat izmedju dvije zemlje.

Head of North Korean delegation Ri Son Gwon, center, is greeted by South Korean officials after he crosses the border line to attend their meeting at Panmunjom in the Demilitarized Zone in Paju, South Korea, Jan. 9, 2018.
Head of North Korean delegation Ri Son Gwon, center, is greeted by South Korean officials after he crosses the border line to attend their meeting at Panmunjom in the Demilitarized Zone in Paju, South Korea, Jan. 9, 2018.

Novogodišnji dar

Ri Son Gwon, vođa sjevernokorejske delegacije na sastaku je postavio optimističan ton.

"Došli smo na ovaj sastanak sa iskrenim i ozbiljnim stavom i mišlju da svojoj braći koja od ovog dijaloga imaju velika očekivanja, damo prvi poklon u ovoj godini" rekao je.

Južnokorejski ministar Cho Myoung-gyon koji predvodi delegaciju svoje zemlje, izrazio je nadu da će prvi sastanak u zadnje dvije godine voditi do budućeg dijaloga i saradnje.

"Naši razgovori dolaze nakon što su naše dvije zemlje bile u lošim odnosima duže vrijeme i vjerujem da prvi korak predstavlja pola puta." izjavio je Myoung-gyon.

Olimpijska saradnja

Na razgovorima, Sjeverna Koreja složila se da na Olmpijadu pošalje delegaciju visokih zvaničnika, sportiste, navijače, Tae Kwon Do tim za demonstracije i određeni broj novinara.

Trenutno, samo dva sjevernokorejska klizača kvalificirala su se za Olimpijadu. Iako je rok za prijavu na olimpijske igre 2018. Sjeverna Koreja propustila, Olimpijski komitet mogao bi za njih taj rok produžiti.

Seoul je predložio da timovi dvaju zemalja na ceremoniji otvaranja marđitaju zajedno.

South Korea also proposed setting up further talks to organize for reunions of separated families around Lunar New Year's holiday that will occur during the Olympics.

World Eyes First Inter-Korean Talks in Two Years
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Saveznici sumnjičavi

Sjedinjene Države izrazile su opreznu potporu medjukorejskim razgovorima te pristale da vojnu vježbu sa Južnom Korejom odgode nakon Olimpijade.

People watch a television news screen showing pictures of U.S. President Donald Trump and North Korean leader Kim Jong Un at a railway station in Seoul, Nov. 29, 2017.
People watch a television news screen showing pictures of U.S. President Donald Trump and North Korean leader Kim Jong Un at a railway station in Seoul, Nov. 29, 2017.

AMBASADA SAD: Nepoštivanje odluka suda je kršenje vladavine prava. Oni koji to čine moraju odgovarati.

Ambasada SAD u Sarajevu

Nepoštivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je 9. januar kao Dan Republike Srpske proglasio neustavnim, predstavlja kršenje vladavine prava, a oni koji to čine, moraju za to odgovarati, stav je Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH.

U izjavi za Fenu iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH podsjetili su da ovu odluku Ustavnog suda, naglašavajući da su odluke tog suda konačne i obavezujuće te da se moraju poštovati.

"Nemamo ništa protiv da Republika Srpska proslavlja svoje praznike, ali te proslave treba organizirati uz uvažavanje vladavine prava i prava svih konstitutivnih naroda što je ključno za demokratske procese", navodi se iz američke ambasade u Sarajevu.

BiH: Zemlja u kojoj praznici razdvajaju ljude

A Bosnian and Herzegovina national flag is seen on a damaged government building in Sarajevo February 8, 2014. Protesters across Bosnia set fire to government buildings and fought with riot police on Friday as long-simmering anger over lack of jobs and political inertia fuelled a third day of the worst civil unrest in Bosnia since a 1992-95 war. REUTERS/Antonio Bronic

Nova Godina, Prvi Maj - praznik rada i 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom, tri su praznika, zajednička u oba BH entiteta. Svi ostali, građane razdvajaju po vjeri, naciji i razumijevanju prošlosti.

09.01.

09. Januar, u entitetu Republika Srpska zove se Dan Republike.

Tog datuma, 1992. godine stranka SDS, koja je u to vrijeme participirala u vlasti Republike Bosne i Hercegovine, organizirala je na Palama, kod Sarajeva Skupštinu srpskog naroda. U to vrijeme paralelnu instituciju, koja, nezadovoljna odlukom da institucije BiH organiziraju referendum o nezavisnosti od Jugoslavije, izglasava deklaraciju o proglašenju "Srpske republike BiH" koja, suprotno, namjerava ostati u Jugoslaviji.

Nekoliko mjeseci nakon ovog akta usljediće masovni ratni zločini nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u dijelovima koje uz pomoć vojnih jedinica, tada još, Jugoslovenske vojske iz Srbije i Crne Gore zauzimaju bosanski Srbi.

U ratu koji je trajao do zime 1995. na svim ratnim stranama ubijeno je više od 100 hiljada ljudi.

Upravo ta činjenica je argument kojim deveti januar osporavaju njegovi današnji nesrpski stanovnici. Za njih je ovaj politički akt podsjećanje i slavljenje zločina.

Uprkos tome, deveti januar, kao praznik je legalizirala entitetska Skupština. Praznik je osporila grupa poslanika nesrba, a o apelaciji će odlučiti Ustavni sud entiteta.

ŽELJKO STIPIĆ: 09.01. kao praznik nije prihvatljiv za povratnike u RS
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:11 0:00

09. januar, kao praznik svog stanovništva u entitetu, osporio je i Ustavni sud države ali su vlasti entiteta Republika Srpska, zauzvrat, osporile sam Ustavni Sud BiH te odbile provesti njegovu odluku.

DODIK: Ustavni sud je politički sud
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Deveti januar je aktuelni primjer ali u političkom životu BIH još je praznika koji dijele stanovništvo a politička klima se oko njih podgrijava svake godine.

01.03.

Prvog marta 1992., na referendumu, dvije trećine stanovništva BiH izglasalo je nezavisnost od Jugoslavije. 1995. godine, tada još postojeća Republika Bosna Bosna i Hercegovina prvi mart proglašava Danom nezavisnosti.

Krajem te godine potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, zemlja dobija novo uređenje a ratni protivnici postaju temelji zajedničke države. Prvi mart, kao praznik Dan nezavisnosti preuzima entitet Federacija Bosne i Hercegovine.

Vlasti entiteta Republika Srpska osporavaju ovaj datum tvrdeći da većina Srba nije učestvovala na referendumu te da je ovaj datum za njih podsjećanje na rat i žrtve koje će u njemu uslijediti.

21.11

21. novembar u entitetu Republika Srpska formalno se slavi kao Dan uspostave Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Dan dejtonskog sporazuma ne obilježava se u entitetu Federacija BiH.

25.11

25. novembar u entitetu Federacija BiH zove se Dan Državnosti. Ovaj praznik obilježava nastajanje Republike BiH, u okviru Jugoslavije još u drugom svjetskom ratu, za prvom zasijedanju ZAVNOBIH-a 1943. u Mrkonjić Gradu.

Ovaj dan formalizovan je još 1995. godine u službenom listu Republike BiH kao Dan državnosti.

Kao ni Dan nezavisnosti, ni Dan državnosti BiH ne obilježava se u drugom entitetu niti se smatra praznikom.

Oba ova datuma nalaze se u globalnim i internet kalendarima i vezani su za ime Bosne i Hercegovine.

Praznici - nacionalistički alat

Državni zakon o praznicima, imao je više pokušaja, ali ni 23 godine državni parlamentarci nisu se uspjeli dogovoriti o zajedničkom praznovanju na razini države.

Ovi praznici su danas, kao i sve teme iz ratne prošlosti, nerijetko predmet nacionalističke manipulacije i zaplašivanja stanovništva zarad dnevnih ili izbornih interesa političara.

Militarističko proslavljanje 09.01.2018. u Banja Luci samo je prvi od takvih primjera u godini koja je pred stanovnicima BiH.

Lejla Fazlagić-Pašić - druga sutkinja optužena za milionsku prevaru sa nekretninama

Zgrada Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu

Lejla Fazlagić-Pašić je druga sutkinja Općinskog suda u Sarajevu koja je optužena da je član kriminalne grupe. U okviru iste kriminalne grupe, kako se tvrdi u optužnici, već je optužen jedan tužilac i jedna sutkinja.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je danas optužncu protiv nekadašnje Lejle Fazlagić-Pašić zbog sumnje da je od 2009. do 2016. godine bila članica organizirane kriminalne grupe na čelu koje je bio optuženi Alija Delimustafić.

Prema optužnici, u fingiranim sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Fazlagić-Pašić, nekretnine sa umrlih knjižili su na članove grupe i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama.

Više od 10 miliona imovinske koristi

Kao organizirana grupa stekli su protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 10 miliona maraka, navodi se u optužnici.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo očekuju da će hrvatski ministar pravosuđa uskoro donijeti odluku o njenom izručenju iz Rijeke, nakon što Ustavni sud Hrvatske odbio njenu apelaciju.

Prema optužnici, sutkinja Fazlagić-Pašić je član organizovane grupe u okviru predmeta Pravda kojim je, pored Alije Delimustafića, nekadašnjeg ministra policije, obuhvaćeno još 37 osoba i kompanija.

Predmetom Pravda je obuhvaćena i Milena Rajić, suspendovana sudija Općinskog suda u Sarajevu, Džemal Karić, suspendovani tužilac Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, osam advokata, sudski vještak, notar, sudski kuriri i drugi.

Identično suđenje

Pred Općinskim sudom u Sarajevu vodi se još identičan postupak.

U predmetu naziva Kurir u sklopu kojeg sudi se, također, sutkinji Mileni Rajić, ali i četvero uposlenika Kantonalnog i Općinskog suda u Sarajevu, kao i advokatima.

Optuženi su pribavili sebi imovinsku korist u iznosu od oko 200 hiljada maraka, dok pribavljena korist strankama advokata zbog nezakonito uknjiženih nekretnina iznosi više od 7 miliona KM, navod je optužnice.

U tom predmetu je advokat Esad Hrvačić, sklopio sporazum o priznanju krivnje nakon čega je osuđen na godinu zatvora, a oduzeto mu je gotovo 50.000 maraka koje je stekao nezakonito. On je iskoristio zakonsko pravo i zatvorsku kaznu zamijenio novčanom uplatom.

Krivicu je priznala i Branka Husanović, uposlenica Općinskog suda u Sarajevo, te je osuđena na uslovnu kaznu, a isto je uradio i saradnik advokata Hrvačića.

Suđenje u predmetu Kurir na samom je početku, dok u predmetu Pravda tek treba da počne.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG