Linkovi

Aktuelno

Program za pomoć medijima na Balkanu

Sedam miliona dolara za razvoj online madija na Balkanu

Trogodišnji program vrijedan sedam miliona dolara koji za cilj ima razvoj online madija u Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji predstavljen je danas u Sarajevu.

"Program za pomoć medijima na Balkanu" kojeg je pokrenula Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) u saradnji sa FHI 360 i Internews-om, fokusirat će se na razvoj nezavisnih medija, postizanje veće konkurentnosti medijskih kuća na lokalnom tržištu u vremenu digitalizacije, te osigurati resurse kako bi mediji postali održivi.

Voditelj projekta Davor Glavaš kaže kako je primarna ideja projekta podrška lokalnim medijima te razvoju njihove digitalne produkcije.

Davor Glavaš: Uspostaviti stalnu komunikacijsku platformu
Davor Glavaš: Uspostaviti stalnu komunikacijsku platformu

„Cilj je postizanje viših profesionalnih standarda, a pri tome mislim na uređivačku neovisnost, uređuvački integritet i na pridržavanje viših profesionalnih standarda u izvještavanju. Također, mislimo i na to da pomognemo medijima koji će ući na listu naših partnera i da u tome dosegnu dodatnu publiku, te da se iskoriste i dodatni izvori prihoda. Htjeli bismo organizirati neku vrstu stalne komunikacisjke platforme za razgovor o problemima koji su zajednički za sve medije“, kazao je Glavaš.

Crnogorski novinar, Željko Ivanović, istakao je značaj projekta za cijeli region, posebno jer se radi o razvoju digitalnih medija.

Željko Ivanović: Mediji su izloženi raznim pritiscima
Željko Ivanović: Mediji su izloženi raznim pritiscima

„Tržište je malo, a mediji su izloženi raznim pritiscima. Mediji koji su preživjeli diktaturu devedesetih, a teško uspijevaju da prežive demokratiju zadnjih godina, trebaju da se održe u ovakvih uslovima, pod političkim i ekonomskim pritiscima, da prežive i da vrše svoju misiju, a to je objektivno i istinito informisanje građana i javnosti o tome šta se događa u njihovim zemljama i regiji i svijetu“, navodi Ivanović.

Bh. novinar, Darko Novalić, smatra da dolazi bolje vrijeme kada je u pitanju u pitanju istraživačko novinarstvo i razvoj nezavisnih medija u BiH.

Dario Novalić: Nadam da će građani naučiti razliku između prave i lažne vijesti
Dario Novalić: Nadam da će građani naučiti razliku između prave i lažne vijesti

„Siguran sam da ćemo u narednim godinama, uz pomoć međunarodne zajednice, ponovo uspjeti napraviti prave medije koji će imati ozbiljne istraživačke tekstove. Sa druge strane, također se nadam da će građani BiH i drugih zemalja konačno naučiti razliku između prave i lažne vijesti, razliku između profesionalnih novinara i onih koji se samo zovu novinarima ili PR-ovi pojedinih političkih partija“, istakao je Novalić.

Američka ambasadorica u BiH, Maureen Cormack, podsjetila je kako su slobodni mediji u BiH i regionu pod raznim pritiscima, najviše od strane političkih struktura, te kako ovaj program upravo za cilj ima upravo njihovo osnaživanje i postizanje međusobne suradnje.

Maureen Cormack: Pomoći neovisnim medijima da koriste nove tehnologije
Maureen Cormack: Pomoći neovisnim medijima da koriste nove tehnologije

„Zbog toga smo ovaj program napravili i osmislili tako da njegov cilj bude, u narednih nekoliko godina, pomoći neovisnim medijima da koriste nove tehnologije, da ulaze u partnerstva vezana za reklamu i propagandu, te da jednostavno rade na izgradnji i formiranju publike koja ih prati, kao i na razvoju sadržaja kojeg emitiraju. Kroz ovaj program želimo pomoći istraživačkom novinarstvu i medijima, da zaista razviju vještine i znanje koje im je potrebno, jer smatramo da je njihova uloga u društvu značajna jer oni izvještavaju o onome što politički lideri i korumpirani građani rade, te da se o tome javno govori“, poručila je Cormack.

Zbog nezakonito prikupljenih dokaza, šestorica oslobođena odgovornosti za šverc oružjem

Sud BiH

Apelaciono vijeće Državnog suda potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Izet Redžović, Haris Hodžić, Mustafa Šemić, Nikola Pandža, Muhamed Mehmeti, Mensad Sijarić i Mario Prce oslobođeni krivnje za neovlašten promet oružjem, vojnom opremom i proizvodima dvojne namjene.

Kako objavljuje Balkanska istraživaćka mreža BIRN, kao razloge za oslobađajuću prvostepenu presudu iz jula prošle godine, Vijeće je obrazložilo da su naredbe za provođenje posebnih istražnih radnji, koje je kao dokaz izvelo Tužilaštvo BiH, bile nezakonite i nisu potkrijepljene iskazima svjedoka niti drugim materijalnim dokazima, te što nije dokazan međunarodni element.

Redžoviću i šestorici ostalih je na teret bilo stavljeno da su nabavljali vatreno oružje i municiju koje su krijumčarili iz BiH u Srbiju, kao i na područje Njemačke, te prodajom ostvarili značajnu imovinsku korist.

Potvrđen je i dio presude kojim su Pandža i Prce oslobođeni krivnje za nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.

Time je završen slučaj koji je za koji je u svojoj objavi od jula 2016. Tužilaštvo BiH navelo:

"Optuženi se terete da su, u više navrata, vršili ilegalnu nabavku oružja, uglavnom pištolja, raznih proizvođača i kalibara, zajedno sa municijom, koje su u skrivenim mjestima (tzv. bunkerima) uvozili, krijumčarili sa ciljem dalje prodaje na ilegalnom tržištu oružja i municije, gdje oružje nabavljaju najčešće izvršioci krivičnih djela, koji oružje koriste prilikom izvršenja krivičnih djela."

Godinu poslije, sud je zbog neregularnosti prikupljanja dokaza, donio oslobađajuću prvostepenu presudu, koja je danas i potvrđena.

Na web stranici Tužilaštva i Suda BiH nije navedeno koji tužilac je vodio ovaj slučaj.

Kurdi tvrde da Turska planira da preoblikuje demografiju sjeverne Sirije

Vojnik maše turskom zastavom dok turske snage obezbjeđuju brdo Bursajah, koje dijeli kurdsku enklavu Afrin od grada Azaza, koji kontrolišu Turci, u Siriji, 28. januara 2018.

Najnoviji turski vojni upad u severnu Siriju, koji za cilj ima obuzdavanje kurdskih separatista, ubrzaće povratak sirijskih izbjeglica svojim kućama, kažu turski zvaničnici. Ali Kurdi strahuju da Ankara planira da iskoristi povratnike kako bi ih raselila i kako bi se izazvala smjena popupulacije.

Kurdski zvaničnici tvrde da Ankara želi da preoblikuje demografsku strukturu pograničnog područja u pokušaju da stvori "koridor stabilnosti", nastanjen tek nekolicinom Kurda i arapskim sunitskim izbjeglicama koje se trenutno nalaze u Turskoj.

To bi oslabilo Kurdske narodne zaštitne jedinice (YPG), koje Ankara optužuje da su ogranak u Turskoj ilegalne Radničke partije Kurdistana (PKK).

Arhiva - Kurdski borci iz Narodnih zaštitnih snaga (YPG) razgovaraju sa pripadnicima snaga SAD u gradu Darbasija, nedaleko od turske granice, Sirija, 29. aprila 2017.
Arhiva - Kurdski borci iz Narodnih zaštitnih snaga (YPG) razgovaraju sa pripadnicima snaga SAD u gradu Darbasija, nedaleko od turske granice, Sirija, 29. aprila 2017.

Kurdski politički aktivisti i propagandisti YPG pokrenuli su kampanju na Tviteru i drugim društvenim mrežama upozoravajući na opasnost, tvrdeći da je "etničko čišćenje" jedan od ključnih ratnih ciljeva ofanzive snaga predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, koja sada ulazi u drugu nedelju i koja nosi naziv Operacija Maslinova grančica.

Strah od etničkog čišćenja

Bivši zvaničnici SAD takođe su podigli uzbunu. Majkl Ruben, bivši savjetnik u Pentagonu i aktuelni analitičar u American Enterprise institutu, kaže da to što "Turska pokušava da uradi u Afrinu nije slabljenje terorizma, već prije započinjanje etničkog čišćenja".

Bivši američki izaslanik Alberto Fernandez skrenuo je pažnju na jednu od izjava Erdoana datu prošle nedelje u kojoj on govori o smiještanju sirijskih izbjeglica u kurdsku enklavu u Afrinu, koja je na udaru turske operacije.

Predsednik Turske, Rečep Tajip Erdogan, obraća se pripadnicima vladajuće partije u Ankari, Turska, 26. januara 2018
Predsednik Turske, Rečep Tajip Erdogan, obraća se pripadnicima vladajuće partije u Ankari, Turska, 26. januara 2018

U tvitu, Fernandez upozorava: "Ukoliko je to istina, to bi značilo da se pred našim očima nazire etničko čišćenje Afrina".

Turski zvaničnici odbacuju tvrdnje da žele da preurede etnički sastav u sjevernoj Siriji. Ali, kažu da očekuju da će turska vojna ofanziva obezbijediti teritoriju i da će desetine hiljada sirijskih izbeglica pohrliti nazad u svoje domove, kao što su hiljade to učinile u osvit turskog upada u sjeveroistični dio Alepa.

U Turskoj boravi više od tri miliona sirijskih ratnih izbjeglica.

Hiljade bježe iz Afrina ili pokušavaju da to učine. Zvaničnici Ujedinjenih nacija kažu da bijeg ograničavaju ne samo neprijateljstva koja uključuju i kontinuirano granatiranje, već i lokalne kurdske vlasti koje su zatvorile izlazne tačke između enklave i dijelova Sirije koje drže vladine sirijske snage u provinciji Alep. Izvještaji govore i da su sirijski vojnici vratili neke izbjeglice nazad.

Porodice traže sklonište u podrumima kurdskog grada Džandairisa, u blizini sirijsko-turske granice, zapadno od grada Afrina, 26. januara 2018.
Porodice traže sklonište u podrumima kurdskog grada Džandairisa, u blizini sirijsko-turske granice, zapadno od grada Afrina, 26. januara 2018.

Erdoan je izazvao uzbunu zbog planiranog masovnog raseljavanja stanovništva. On je na sastanku u predsjedničkom kompleksu u turskom glavnom gradu Ankari rekao 24. januara da je cilj Operacije "Maslinova grančica" da vrati Afrin "pravim vlasnicima".

"Prvo, zbrisaćemo teroriste i nakon toga ćemo mjesto učiniti pogodnim za život. Za koga? Za 3,5 miliona Sirijica koji su naši gosti. Ne možemo ih vječno udomljavati u šatorima", rekao je.

On je odbacio ideju da je Afrin kurdska enklava. "U Afrinu, 55 odsto su Arapi, 35 odsto Kurdi i ostatak čine Turkmeni". To bi mogao da bude slučaj sada kada je populacija preplavljena hiljadama izbjeglica, većinom Arapa.

Ali, tradicionalno na Afrin se gleda kao na kurdsku teritoriju, uz prisustvo drugih manjina, uključujući Turkmene, Kurde Alavite, Kurde Jazide i nešto Armena i Čerkeza, kažu analitičari.

Jazidi aktivisti zatražili su prošle nedelje od Ujedinjenih nacija da zaštiti njihovo 21 selo u džepu Afrina, tvrdeći da su u ozbiljnom riziku zbog turskih vojnih operacija. Grupa koja zastupa Jazide, Jazda, upozorila je da će smatrati Turske i sirijske pobunjeničke milicije koje se bore uz Turske, odgovornima "ukoliko se dogodi bilo kakav progon i etničko čišćenje našeg naroda".

Razmeštanje populacije

Sve strane u sirijskom ratu, u naizgled beskrajnim ciklusima sektaških i etničkih osveta, činili su ratne zločine i raseljavanje stanovništva. To uključuje i Kurde, koje su grupe za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal i Hjuman rajts već optužile za nasilno raseljavanje i razaranje arapskih sela, što su Kurdi oštro negirali.

Ali, Glas Amerike intervjuisao je na desetine arapskih stanovnika iz niza tradicionalno arapskih sela istočno od Afrina, uključujući i Tel Rifat, koji kažu da je YPG blokirala njihov povratak kući, nakon što su Kurdi osvojili teritoriju dok je bila u toku ofanziva sirijske vlade, koju su podržavale ruske snage, protiv pobunjenika 2016.

Video: Pred nastupajuću konferenciju u Sočiju

Syria Fighting Intensifies Ahead of Sochi Conference
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

​Raseljavanje stanovnika dugo su sprovodili regionalni vlastodršci, kako bi oblikovali demografiju tako da koristi njihovim ciljevima.

Sirijski autokrata Hafez al-Asad razmjenjivao je populaciju kao vid kolektivnog kažnjavanja, kao i iz strateških razloga, uključujući premiještanje Arapa na kurdske teritorije u sjeveroistočnoj Siriji.

Irački diktator Sadam Husein činio je istu stvar tokom svoje 24 godina duge vladavine.

U prošlosti su i Otomani, zajedno sa Staljinovom Rusijom, bili odgovorni za neke od najvećih prisilnih etničkih raseljavanja.

Na rusko uplitanje u izbore u BiH upućuju aktivnosti na Twitteru

Na rusko uplitanje u izbore u BiH upućuju aktivnosti na Twitteru
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:42 0:00

RFE: Strategija EU obuhvata 6 zemalja Zapadnog Balkana

Summit Western Balkans Trieste 12-07-2017

Strategija za Zapadni Balkan koji će Evropska Komisija objaviti 6 februara u Strazburu, obuhvatiće svih šest zemalja Zapadnog Balkana jer se sve tretiraju kao potencijalne članice Evropske Unije. Ova strategija, će prema saznanjima, dati izvodljiv vremenski okvir u procesu evropskih integracija za svaku zemlju pojedinačno.

Prema dobro obaviještenim izvorima iz Evropske Komisije, strategija je u fazi okončanja. Oko sadržine će se u Evropskoj Komisiji, razgovarati u sriedu i u petak kada dokument treba da dobije konačnu verziju.

Izvori Radija Slobodna Evropa navode da ne očekuju suštinske izmjene u sadržaju dokumenta koji se analizira na nivou Evropske Komisije. Konačna verzija će biti formalno usaglašena narednog utorka na kolegijumu komesara.

Prilikom izrade nacrta strategije, u prehodnih par mjeseci, razne zemlje članice su imale pravo da predaju neformalan dokument (non-paper) sa njihovim stajalištima oko važnih pitanja. Ti dokumenti nisu bili pravno obavezujući za Evropsku Komisiju.

Margaritis Schinas, portparol Evropske Komisije je objasnio da je redovna praksa da kadgod Komisija radi na nekom važnom documentu “onda pristižu doprinosi sa svih strana”.

Non-paper inače u diplomatskom jeziku, koristi se kao sredstvo kojim se, u međunarodnim pitanjima, smatra predmetom bez tretiranja procesa kao dio službenih poslova. Prilikom sastavljanja strategije za Zapadni Balkan, u Evropskoj Komisiji je pristiglo više dokumenta ovog karaktera. S tim u vezi, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, non-paper su predale najmanje 15 država. Ni jedna od njih nije osporila da u procesu proširenja postoje šest zemalja sa Zapadnog Balkana, osim Španije.

Naime, u takozvanom non-paper koja je španija predala Evropskoj Komisiji, ova članica EU osporava upotrebljavanje termina WB6 što predstavlja skraćenicu za šest zemalja Zapadnog Balkana, uključujući I Kosovo.

“Koncept WB6 ne odgovara dinamici proširenja. Kosovo nije dio procesa proširenja i ima svoj vlastiti diferencirani okvir odnosa - naime, Sporazum o Stabilizaciji I Pridruživanju”, stoji na papiru Španije koji RSE ima u uvid.

U ovom dokumentu, Španija insistira da je “neophodno istaći razliku između procesa proširenja koje ima jasne vremenske okvire, procedure I ciljeve, kao I političku strategiju za Zapadni Balkan koje pripada spoljnobezbjednosnoj politici EU, I prati sopstvenu logiku”.

Bez ozbira na Madridski papir, Maja Kocijančić, portparolka Evropske Unije nadležna za pitanja Balkana je potvrdila da će dokument obuhvatiti sve zemlje Zapadnog Balkana.

“Ovaj dokument će obuhvatiti cijeli region. Pristizali su razni inputi oko ovog dokumenta, međutim ovo je dokument koji objavljuje Evropska Komisija”, istakla je Maja Kocinančić istakavši kako tek nakon objavljivanja, ova strategija se šalje I zemljama člnicama koje će kasnije razmatrati (već objavljen) sadržaj dokumenta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG