Linkovi

Aktuelno

Rusija i Zapadni Balkan: Preko gasa do političkog uticaja

Transport ruskog tečnog gasa St. Petersburg

Analitičari kažu da je Zapadni Balkan Rusiji interesantan za odmjeravanje snaga sa SAD-om i EU. No, strategija uticaja je više defanzivna.

Prema najnovijem izvještaju Centra za proučavanje demokracije iz Sofije, Rusija u posljednje vrijeme ima sve veći uticaj u zemljama Zapadnog Balkana. Iako ruske investicije nisu u top tri na ljestvici ulaganja u zemlje Zapadnog Balkana, Rusija ipak kroz ovisnost o njihovom gasu ostvaruje i politički uticaj, stoji u izvještaju. Analitičari kažu da je Zapadni Balkan Rusiji interesantan za odmjeravanje snaga sa SAD-om i EU. No, strategija uticaja je više defanzivna.

Centar za istraživanje demokratije radio je procjenu ruskog ekonomskog uticaja u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. U izvještaju se navodi da je ruski ekonomski uticaj stabilan u proteklom desetljeću u regiji, uz značajan izuzetak Crne Gore, gdje je značajno smanjen od kako je Crna Gora ušla u NATO savez. Udio kompanija sa direktnim ruskim kapitalom ili jednim procentom kapitala, gledajući po ukupnim prihodima u 2015. godini varirao je od 1,5 u Makedoniji do 13 posto u Srbiji.

Ruski ekonomski uticaj na zapadnom Balkanu koncentriran je u malom broju strateških poslovnih sektora kao što su energetika, bankarstvo, metalurgija i nekretnine. No, Rusija najviše koristi ovisnost ovih zemalja o gasu koji uvoze iz te zemlje na osnovu čega vrši i politički uticaj objašnjava direktor Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja.

‘’Rusija je prisutna prije svega sa određenim investicijama u Srbiji i u Republici Srpskoj, naročito u energetskom sektoru ali i još nekim oblastima, poput politike i kulture. Zbog toga na Zapadu percipiraju to njeno prisustvo kao opasnost. No, nije Rusija jedina, tu je i Turska koja ima velike interese na jugoistoku Evrope. Njoj je Balkan potreban jer je to kopneni put između Turske i EU koja je veliki interes Turske bez obzira na sva nerazumijevanja u tim odnosima. A to treba posmatrati i kroz naredne poteze zemalja zapadne zemlje kako će se aktivirati kako bi spriječile uticaj drugih igrača.’’

Što se tiče BiH, Rusija ima udjela u sektoru gasa, naftne industrije i bankarstvu, no investicije su zanemarive u odnosu na ulaganja zemalja EU, govori dugodišnji diplomata, nekadašnji prvi čovjek Vlade BiH, ekonomista Hasan Muratović.

Glavni cilj Rusije da spriječi ili barem uspori ulazak BiH u NATO: Hasan Muratović
Glavni cilj Rusije da spriječi ili barem uspori ulazak BiH u NATO: Hasan Muratović

‘’Oni jesu kupili dvije rafinerije i imaju još neke manje investicije u Republici Srpskoj, ali te su investicije beznačajne da bi oni imali veći ekonomski uticaj u BiH. S druge strane, oni imaju politički uticaj preko Republike Srpske i mislim da im je glavni cilj da spriječe ili barem uspore ulazak BiH u NATO, što se vidi iz poteza predsjednika RS Milorada Dodika koji je donio odluku o vojnoj neutralnost RS.’’

No, politički uticaj Rusije danas je mnogo veći nego što je bio prije 10 godina. Rusija je, usljed povlačenja SAD i prepuštanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, koja se posljednjih godina više bavila sobom, vidjela šansu da na ovom području ojača geopolitički i geostrateški položaj, kaže Šolaja.

‘’Rusija je očigledno na putu da povrati neke svoje globalne pozicije. Balkan je pogodan iz mnogo razloga. Jedan od njih je da neke zemlje još nisu u EU a ni u NATO-u, drugi se odnosi na tradicionalne veze prije svega u panslovenskom identitetu, a zatim i izvjesnim pravoslavnim vezama. S druge strane, tu je ostala jedna praznina koju zapadne zemlje nisu popunjavale, nisu bile dovoljno angažirane i kad su se procesi malo izanalizirali pokazalo se da Rusija ostvaruje svoje geopolitičke i geostrateške interese.’’

Na to su posljednjih mjeseci upozorili i američki kongresmeni i senatori. Jedan od njih, senator Ben Cardin, za naš program nedavno je izjavio:

‘’Ja se svakako slažem o postojanju Putinove težnje da ima nadmoć u regionu. Taktike koje on koristi i po kojima je poznat, podsjećaju na tehnike koje Rusija primjenjuje i u drugim područjima.’’

I ministrica vanjskih poslova Bugarske Ekatarina Zaharjeva izjavila je prilikom preuzimanja šestomjesečnog predsjedavanja Bugarske EU da ‘’na Zapadnom Balkanu postoje strani faktori koji imaju jak uticaj na neke zemlje, za šta odgovornost snosi i EU‘’ jer nije bila dovoljno angažirana.

‘’Postoji uticaj, to je naša krivica. Nismo dovoljno prisutni i dovoljno angažovani u zemljama Zapadnog Balkana. Ukoliko nismo prisutni onda neko drugi nastoji da ostvari jak uticaj, ko nije dio evropske porodice i NATO-a’’, navela je Zaharijeva obraćajući se vanjskopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta.

No, uprkos analizama domaćih političara i procjenama da bi Rusija mogla podržati podjelu BiH, pa čak i oružani sukob, analitičari smatraju da to nije moguće.

‘’U ovom trenutku ja ne vidim da BiH može da ide prema nekom konfliktu iako ima spekulacija u javnosti. Mislim da nema ni ekonomskih ni psiholoških ni političkih motiva dovoljno neki konflikt. Mislim da ni Rusija nema nikakav razlog da bi potakla konflikt u BiH jer ne bi imala neku korist od toga. Prije mislim da je to jedno spinovanje, da se pokušava animirati zapadno evropska javnost na način da razmišlja da je Rusija ponovo ideološki protivnik broj jedan’’, smatra Miloš Šolaja.

Najave EU da bi već 2025. Srbija i Crna Gora mogle ući u evropsku porodicu govore o nastojanju da evropska zajednica ima namjeru da se više angažuje na ovom području. No, analitičari smatraju da je ključ opstanka ove regije u boljoj saradnji zemalja Zapadnog Balkana i zajedničkom jačanju ekonomija.

BIRN: Instrumentalizacija medija u izvještavanju o korupciji

Jasno se vidi ko ‘kontrolira’ koju medijsku organizaciju, rekao je za jedan od novinara intervjuiranih u okviru istraživanja.

Većina medija u Bosni i Hercegovini (BiH) su ili sastavni dio političkih krugova, ili su pod njihovim direktnim ili indirektnim uticajem, navodi se u novom izvještaju Balkanske istraživačke mreže BIRN.

Izvještaj BIRN-a iznosi tri ključna nalaza:

Izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji je u velikoj mjeri instrumentalizirano od strane svih glavnih političkih partija kako bi vršile politički pritisak u beskrajnim borbama za prevlast.

Pristup informacijama za medije varira u skladu sa političkim opredjeljenjem određene medijske kuće.

Mediji i zvaničnici u oblasti vladavine prava krive jedni druge za nedostatke u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

"Političari nastoje instrumentalizirati medije kako bi mobilizirali i zadržali podršku naroda, vršili politički pritisak na koalicione partnere, ili napadali i diskreditirali svoje protivnike i kritičare.

Ovaj međusobni odnos između političara i medijskih organizacija doprinio je nacionalnim i političkim podjelama u zemlji, a uticao je i na reforme u BiH i posebno na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, što se smatra jednom od najvećih boljki društva.

A ipak, s obzirom na politički uticaj, kao i slabe profesionalne i tehničke standarde i kapacitete, mediji u BiH ne mogu na odgovarajući način doprinijeti nastojanjima da se taj problem riješi", navodi se u izvještaju.

“Samo mali broj medijskih kuća, a radi se uglavnom o projektima istraživačkog novinarstva koje podržavaju strani donatori, izvještavaju o prestupima političara na fer i objektivan način,” dodaje se u izvještaju.

Predstavljanje izvještaja o BiH, kao i izvještaja sa Kosova i Srbije sastavni su dijelovi regionalne konferencije o izvještavanju medija o kriminalu i korupciji, koja se održava u Sarajevu.

ZENICA: Nezadovoljne radnike uvjerilo pismeno obećanje premijera. Magistralni put ponovo prohodan.

25.01.2018. izvor: RFE

Radnici zeničkog preduzeća "Željezara Zenica doo", put M17 su u blokadi držali cijelog dana.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je, kako prenosi Klix.ba, pismeno obećao da će svi zahtjevi radnika biti ispunjeni do kraja mjeseca.

Novalić se večeras sastao sa radnicima koji su odbijali okončati blokadu puta dok im se ne ispune njihovi zahtjevi oko isplate plaća, uvezivanja staža i doprinosa za preostale radnike.

Iz Sindikata Željezare Zenica, u toku dana saopćili su kako se radnici neće skloniti sa puta dok u Zenicu ne stigne i ne obrati im se federalni premijer Fadil Novalić.

Predsjednik Sindikata Željezare Zenica Avdija Halilović pozvao je i građane Zenice da ih podrže u njihovoj borbi.

Federalni premijer, pred federalnim parlamentom, najavio je da će u popodnevnim satima otputovati do Zanice i to "ne zato što parlament to od njega traži, već zato što on sam želi".

U naguravanju radnika i policije, ujutro 25.01, prilikom blokade puta povrijeđeno je devet osoba, šest radnika i tri radnice, javila je agencija Anadolija.

Do naguravanja je došlo kada su radnici Željezare Zenica pokušali da blokiraju magistralni put M-17, a to su nakon sukoba sa policijom i uspjeli.

Magistralni put M-17 je bio blokiran na petlji u naselju Blatuša a prosvjednici su propuštali samo hitne slučajeve. Vozila su preusmjeravali na alternativne pravce kroz grad. Međutim, zbog prevelikog broja kamiona koji prolaze kroz grad došlo je do saobraćajnog kolapsa. Inače, radnike u svojim nastojanjima su podržali i predstavnici boračkih organizacija, Sindikat metalaca BiH, Savez samostalnih sindikata BiH, te predstavnici ArcelorMittal Zenica.

Željezara Zenica doo bila je dio nekadašnjeg zeničkog giganta koji je privatiziran 2008. godine. Tada se dio firme koji se bavio ishranom radnika željezare odvojio te ostao u državnom vlasništvu.

Odlukom suda, prošle sedmice u ovom preduzeću je proglašen stečaj a radnici višednevnim protestima traže prava koja su ostvarili ali nisu dobili. Radnici traže 13 plata, uvezivanje staža i otpremnine.

SAD pozivaju Tursku da se, zarad borbe protiv ISIL-a, povuče iz sukoba u provinciji Afrin

Selo Hamam u Afrinu uništeno je u granatiranju turskih snaga

SAD bi bile najzadovoljnije kada bi se turske trupe "sklonile" iz sukoba u pograničnom sirijskom gradu Afrinu, rekao je danas savjetnik američkog predsjednika za unutrašnju bezbjednost Tom Bosert, prenosi RFE

On je pozvao turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana da se fokusira na "dugoročne strateške ciljeve" mirnodopske Sirije, prenosi AP.

Govoreći u Davosu, gde se održava Svjetski ekonomski forum, Bosert je rekao da Turska "mora imati u vidu potencijal eskalacije dok ulazi u Siriju i Afrin".

SAD su i ranije izražavale zabrinutost zbog turske vojne ofanzive protiv kurdske enklave na sjeveru Sirije ali je Bosertova izjava do sada najdirektniji poziv Turskoj da se povuče.

Turski lideri su prijetili da će proširiti operaciju protiv Jedinica za zaštitu naroda (YPG) sirijskih Kurda i na druga pogranična područja, što bi moglo dovesti turske trupe u sukob s američkim snagama i njihovim kurdskim saveznicima. SAD nisu vojno prisutne u Afrinu ali se dalje na istoku nalazi nekoliko hiljada američkih vojnika.

Bosert je izjavio da bi bilo "užasno" ako bi se turske trupe sukobile s "snagama na koje se svi oslanjaju u borbi protiv Islamske države, a posebno ako u području ima američkih savjetnika".

"Svaki pogrešan proračun i eskalacija bi mogli imati ozbiljne posljedice", naveo je Trampov savjetnik.

On je priznao da Turska ima "legitimne brige za bezbjednost u vezi s elementima" Sirijskih demokratskih snaga koji su "koncentrisani na njihovoj južnoj granici" ali da su te brige manje od "većih strateških potreba za stabilnom i održivom Sirijom".

"Ni na koji način ne kritikujem turske odluke, samo se molim za njihovo dugoročno strateško strpljenje", izjavio je Bosert.

SAD se oslanjaju na YPG u borbi protiv Islamske države kao i za osiguravanje oslobođenih teritorija. Turska ih smatra produženom rukom kurdskih gerilaca u Turskoj i prijetnjom po nacionalnu bezbjednost.

Američka podrška Kurdima je pojačala napetosti između dvije NATO saveznice.

INDEKS LJUDSKIH SLOBODA: Bosna i Hercegovina na 57. mjestu od 159 država

Human Freedom Index 2017

Od 159 zemalja u kojima su mjerene slobode, BiH zauzima dno gornje trećine tabele.

U odnosu na region, Bosna i Hercegovina se nalazi na predzadnjem mjestu. Slovenija prednjači na 36. mjestu, zatim slijede Hrvatska (43.mjesto), Crna Gora (51 mjesto.) i Srbija (55 mjesto). Iza Bosne i Hercegovine se nalazi Makedonija na 60. mjestu.

Pojedinačne statistike koje se tiču Bosne i Hercegovine ukazuju na dobre ocjene kada su u pitanju identitet i lični odnosi te stabilnost valute.

Najlošije ocjene odnose se na vladavinu prava i nepristrasnost pravosuđa.

Human Freedom Index Bosnia and Herzegovina
Human Freedom Index Bosnia and Herzegovina

Najveće prepreke za veći stepen slobode u Bosni i Hercegovini se odnose na slabu vladavinu prava, što je zajednički problem svih postsocijalističkih ekonomija u regionu. Shodno tome, nemogućnost Bosne i Hercegovine da osigura vladavinu prava je rezultiralo, između ostalog, sporim ekonomskim rastom, nedostatkom stranih direktnih investicija, ali i visokoj stopi nezaposlenosti", navela je Tanja Porčnik, ko-atuorica Indeksa ljudske slobode.

Zemlje koje imaju visok stepen ličnih sloboda, teže da imaju i bolje ekonomske slobode.

Analize u okviru Indeksa pokazuju da je izvjesna razlika u bogatstvu, između najslobodnijih i najmanje slobodnih zemalja.

Tako su građani najslobodnijih zemalja svijeta bogatiji i imaju u prosjeku $38.871 dohodak po glavi stanovnika, dok građani najmanje slobodnih zemalja, u prosjeku imaju $10.346 dohodak po glavni stanovnika.

Indeks ljudskih sloboda istraživanje je koje provodi Cato institut iz Washingtona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG