Linkovi

Aktuelno

Terorizam u svijetu na najvišem stadijumu

Utrostručen broj terorističkih napada od 2011. godine (Ilustracija)

Terorizam u svijetu je najprisutniji ikad, a nasilje košta globalnu ekonomiju 14,3 milijardi dolara godišnje, sa udarom od 2,5 milijardi na Sjedinjene Američke Države (SAD) pojedinačno.

Ovi novi brojevi iz posljednjeg Globalnog indeksa mira, izvještaja o konfliktima i bezbjednosti, pokazuju da se stanje svjetskog mira pogoršava tokom posljednje decenije, ponajprije zbog terorizma i konflikata na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

Studija bilježi pad koji prekida dugotrajni napredak koji je svijet pravio od Drugog svjetskog rata.

Prema izvještaju, broj teroritičkih incidenata na godišnjem nivou se gotovo utrostručio od 2011. godine.

Smrtni slučajevi kao posljedica terorističkih akata porasli su za 900 posto od 2007. u 35 zemalja koje su članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Od ovih zemalja, 23 nacije su imale iskustva sa smrtnim slučajevima povezanim sa terorizmom tokom prošle godine.

Te zemlje uključuju i Dansku, Švedsku, Francusku i Tursku.

Efekti na SAD

SAD pale su za 11 mjesta na rang listi studije, do dna među razvijenim nacijama. Eksperti kažu da su SAD iskusile značajan rast međunarodnih konflikata zbog političke polarizacije. Kao dodatak, stopa ubistava porasla je u nekoliko glavnih američkih gradova, a na mjerenje uticaj je imao i terorizam zbog nekoliko napada, uključujući i pucnjavu u Orlandu, na Floridi, kada je u noćnom klubu ubijeno 49 ljudi.

Steve Killelea, osnivač Istituta za ekonomiju i mir, koji je objavio ovu godišnju studiju, kaže da su tenzije da u SAD imaju međunarodni efekat.

"Porast političke polarizacije u SAD-i osjeća se širom razvijenog sveta", rekao je. "To je izazvano uslovima rastuće nejednakosti, rastuće percepcije korupcije, nedostatka prihvatanja tuđih prava i opadanja slobode štampe. Ti faktori temelj su američkog pada u miru i signal potencijalnog budućeg rasta po pitanju nestabilnosti i nasilja."

Ekonomski uticaj nasilja u SAD-u mjeri se brojem od 2,5 milijarde, ili devet posto bruto nacionalnog proizvoda - gotovo 5.000 dolara po osobi.

Terorizam i unutrašnji konflikt

Među rangiranim nacijama, Sirija je najmanje mirna, i zbog terorizma, i zbog unutršanjeg konflikta.

Širom Bliskog istoga, smrtni slučajevi koji su u vezi sa borbama u konfliktu su na najvišem nivou u 25 godina, a broj izbjeglica i raseljenih ljudi su na nivou koji nije viđen tokom 60 godina, tvrdi Institut.

Širom svijeta, smrtni slučajevi izazvani terorizmom veći su za 80 posto u odnosu na prošlu godinu. Intenzitet terorizma također raste; 11 zemalja tokom prošle godine izgubilo je 500 ljudi u terorističkim napadima, a samo pet nacija iskusilo je taj broj stradalih godinu dana ranije.

Glavni teroristički napadi skoncentrisani su u Iraku, Nigeriji, Afganistanu, Pakistanu i Siriji.

Indeks globalnog mira godišnje mjeri stanje u 163 zemlje i teritorije po pitanju domaćeg i unutrašnjeg konflikta, sigurnosti i bezbjednosti i stepen militarizacije svake zemlje.

Nasilje se hrani šutnjom onih koji ga provode i onih koji ga trpe

Promocija u Sarajevu

Vršnjačko nasilje najčešće se javlja kao fizičko, psihičko i seksualno nasilje. Međutim, pojavom digitalnih tehnologija, interneta i socijalnih mreža, djeca su izložena novim, manje očitim vrstama nasilja, ali ne i manje opasnim. Ovaj nedovoljno prepoznati oblik nasilnog ponašanja, najčešće je uvod u mnogo ozbiljnije situacije.

Riječ je o socijalnom i elektronskom nasilju.

Socijalno i elektronsko nasilje polako ulazi u sve spore društva i nekako je najprisutnije među školskom djecom, kaže Mirela Šuman, čija je knjiga „Agresivnost i vršnjačko nasilje kod učenika u osnovnim školama” krajem maja promovisana u Sarajevu.

"Pokazalo se da ni nastavnici, ni školski sistem, a ni roditelji nisu spremni za prepoznavanje tog problema“, dodaje autorica.

Diplomirana socijalna radnica, zamjenica je direktorice Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, a godine je provela radeći sa mladim ljudima u nevladinom sektoru. Također, majka je dvoje djece.

Mirela Šuman: U BiH ne postoji podatak o broju djece izložene nasilju
Mirela Šuman: U BiH ne postoji podatak o broju djece izložene nasilju

Kaže da je svoje dosadašnje znanje i iskustvo roditelja, uz mnogo zalaganja, pretočila u knjigu, za koju njene kolege psiholozi kažu da je ozbiljan naučni rad.

Želja joj je, kako kaže, na taj način dati svoj doprinos društvenoj zajednici.

Kroz kompleksne naučne metode i na uzorku od oko 700 školaraca, Šuman je u knjizi detaljno opisala problematiku odrastanja, socijalizacije i inkluzije djece, te vršnjačkog nasilja i posljedica istog.

Ono što je knjigom i dokazala, a stvarnost potvrdila, jeste činjenica da je bh. društvo duboko opterećeno stereotipima i obavijeno stigmom.

Autorica navodi da ju je knjiga osvijestila, jer je u postavljanju svojih hipoteza, stavila fizičko nasilje kao najprisutniji oblik vršnjačkog nasilja, međutim, dokazala je upravo suprotno.

Šuman napominje da ne postoji konkretno istraživanje o tome koliko je djece u BiH koja su izložena nasilju. Međutim, nauka ju je, kako kaže, uvjerila da djeca kao modele ponašanja prihvataju ono što im porodica i društvo nameću.

Ambijent je to u kojem se najmlađi lako poistovjećuju sa tzv. herojima, a ne istinskim uzorima, i na koncu prihvataju ono što je društveno ranije bilo neprihvatljivo.

Promocija u Sarajevu
Promocija u Sarajevu

Zadirkivanje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje na osnovu fizičkih nedostataka, u početku može bezopasno djelovati, međutim, psiholozi upozoravaju da izloženost ovakvom uticaju, često bude uvod u ono što bi se moglo desiti kroz druge, opasnije vrste nasilja.

Posljedice tada mogu biti ozbiljne i dugotrajne.

Elmedin Muratbegović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu i stručnjak za problematiku vršnjačkog nasilja navodi podatak o broju vanrednih roditeljskih sastanaka osnovnih škola u BiH održanih u periodu od 2010. do 2014. godine.

"Najveći broj vanrednih sastanaka sazvan je zbog pojave oblika nasilja, tačnije obrazaca ponašanja koji su vodili ka nasilju među djevojčicama, navodi Muratbegović.

Elmedin Muratbegović: Djeca mnogo vremena provode u digitalnom okruženju
Elmedin Muratbegović: Djeca mnogo vremena provode u digitalnom okruženju

Ovakvo dječije ponašanje profesor veže uz pojavu youtube kanala i ostalog što internet nudi, odnosno digitalnog okruženja u kojem djeca provode većinu svog vremena izložena raznim opasnosttima.

„Tek nakon toga slijedi psihološko nasilje koje djeca nažalost, zbog vrlo skromnog prisustva psihologa u školama, niti prepoznaju. Dakle, mi nemamo problem sa zvaničnom statistikom, mi imamo problem sa stvarnim stanjem. Naša djeca ne mogu ni prepoznati tzv. emocionalno nasilje“, upozorava Muratbegović.

Mirela Šuman naglašava da se takvo nasilje danas prihvata kao normalna pojava.

„Ne pridaje se važnost onda kada se izgovaraju pogrdne riječi, kada se drugi ismijavaju našem govoru, boji kože ili fizičkim nedostacima. Nasilje se hrani šutnjom svih onih koji ga provode, onih koji ga trpe, a ne sprečavaju“, zaključuje autorica.

Solarni pogon olakšava život izbjeglica u Jordanu

Solarni pogon olakšava život izbjeglica u Jordanu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Solarni pogon olakšava život izbjeglica u Jordanu

Solarna energija osvjetljava nebo u Jordanu i čini život lakšim za dvadeset hiljada izbjeglica iz Sirije u kampu koji donedavna nije imao pouzdani izvor energije. Izvještaj je pripremila novinarka Glasa Amerike, Faith Lapidus.

Solarni pogon olakšava život izbjeglica u Jordanu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Azraq je drugi najveći izbjeglički kamp u Jordanu za sirijske izbjeglice. Otvorili su ga prije dvije godine, iako nije imao pouzdani izvor energije.

Novi solarni pogon čiju izgradnju je finansirala Fondacija IKEA je, dakle, dobrodošla promjena.

"To znači izuzetno puno za izbjeglice koji žive u ovom kampu, jer oni do sada nisu imali pouzdanu opskrbu strujom. A sada je ona tu za sigurnost, za zaštitu u noćnom mraku, za hlađenje tokom vrućih ljetnjih dana, ili za grijanje u hladnim zimskim mjesecima", kaže Kelly T. Clements, zamjenica visokog povjerenika UNHCR.

Farhan Nazzal, izbjeglica iz Sirije kaže da im elektricitet znači slobodu: "Prije dobijanja struje nismo imali slobodu kretanja. Nakon zalaska sunca morali smo ostajati unutra. A sada kad imamo elektricitet možemo posjetiti susjede, uživati u večernjim satima, mogu nam doći prijatelji, sve je mnogo ugodnije, zabavljamo se i sretniji smo."

A djeca mogu gledati televiziju, mada za Anasa Ahmeda to i nije najvažnije.

"Da krenemo od toga da đaci kao moja djeca sada mogu učiti uz svjetlo. Drugo, u prikolici je do sada bilo jako toplo, a sad ventilator radi. imamo i hladnjak, te možemo rashladiti vodu i čuvati hranu. Imamo i veš mašinu. Prije toga sam vukao vodu da bi moja žena mogla oprati odjeću ručno... Sada joj je puno lakše", kaže Anas Ahmed, izbjeglica također iz Sirije.

Izgradnja solarnog pogona značila je mogućnost rada za pedesetak ljudi koji su najprije prošli kroz obuku, radili na postavljanju solarnih panela, a sada i na održavanju pogona. Novostečeni zanat im istovremeno omogućuje i zapošljavanje u okolnim mjestima, izvan izbjegličkog logora.



Bh. pravosuđe i (ne)transparentnost

Sud BiH (ilustracija)

Transparentnost pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini (BiH) ključni je uslov za siguran put u procesu integracija ka Evropskoj uniji (EU). Međutim, prema analizi sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), bh. pravosuđe je sve samo ne transparentno, što za posljedicu ima negativan stav javnosti i sve veće nepovjerenje građana u pravosudne institucije u BiH.

Ukoliko BiH teži ka demokratskom poretku, transparentnost je osnovni uslov kako bi se taj nivo postigao, smatra Leila Bičakćić, direktorica CIN-a.

Ona je na konferenciji posvećenoj ovoj tematici, istakla da se radi o vrlo osjetljivim procesima sa kojima javnost ipak mora biti upoznata.

Međutim, kako je navela, komunikacija između ove dvije strane otežana je zbog niza proceduralnih i drugih procesa, što u konačnici stvara negativnu percepciju prema radu pravosuđa.

“Transparentnost je zbog toga neophodna”, kaže Bičakčić.

O niskom povjerenju građana, govorio je i Richard Wood, šef Odjela za vladavinu prava EUSR u BiH.

Wood ističe da EU podržava BiH u njenom nastojanju da identificira ovaj problem, ali, kako kaže, javnost i dalje ima negativan stav o radu sudova i tužilaštava.

Richard Wood: Devet od deset ispitanika u BiH ne vjeruje pravosudnom sistemu
Richard Wood: Devet od deset ispitanika u BiH ne vjeruje pravosudnom sistemu

“Uprkos stalnim nastojanjima, ankete pokazuju da je povjerenje veoma nisko. Devet od deset ispitanika zapravo ne vjeruje pravosudnom sistemu. Javnost se onda ima pravo zapitati zašto je to tako”, smatra Wood.

Da pravodusni sistem nije otvoren prema javnosti, smatra i glavna kantonalna tužiteljica, Dalida Burzić.

Ona tvrdi da je i sama pokušala uspostaviti bolji, transparentniji sistem, ali je zbog toga često bila izložena raznim pritiscima.

“Mislim da što se bude više znalo o našim problemima koje ne treba kriti, onda će građani i javnost znati za probleme sa kojima se srećemo u poslu koji radimo. Sve što je zatvoreno, mislim da nije dobro”, poručuje Burzić.

Neadekvatan i skup sistem dodjele službenog branioca

Prema istraživanju CIN-a, institut zastupanja po službenoj dužnosti u BiH pokazuje niz manjkavosti, od netransparentnog sistema dodjele advokata i njihove neravnopravne zastupljenosti u procesu izbora po službenoj dužnosti.

Sa druge strane, pokazalo se da je takav sistem skup i predstavlja financijski teret za institucije.

Merima Hrnjica, novinarska CIN-a kaže da je istraživanje pokazalo da se najčešće angažuju isti advokati te da je na ovaj način u posljednjih sedam godina potrošeno više od 76 miliona konvertibilnih maraka (KM).

Po tom principu, deset je najistaknutijih advokata u BiH plaćeno iznosom većim od 12 miliona KM.

Hrnjica ističe još jednu pojavu, a to je pravo optuženih na odbranu koje se često ne poštuje. Kako tvrdi, ptuženicima je često nametnut advokat od strane pravosudnih predstavnika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG