Linkovi

Aktuelno

Frederica Mogherini vjeruje u lidere BiH

Frederica Mogherini i Denis Zvizdić

Posjeta Federice Mogherini, visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije (EU), dolazi u trenutku duboke podijeljenosti unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH).

U Vijeću ministara BiH situacija se poboljšala nakon što su političari iz Republike Srpske (RS) odlučili da neće bojkovati dolazak na sjednice, dok krajem prošlog mjeseca nije održana sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine zbog nedolaska, također, predstavnika iz RS.

Svemu ovome je razlog podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Od skepticizma do oduševljenja

Nakon sastanka sa članovima Vijeća ministara BiH, na konferenciji za novinare Mogherini je kazala da je BiH napravila impresivne korake ka EU.

Podsjetila je na svoju posjetu Sarajevu prije dvije godine, a u sjećanju su joj ostale dvije stvari.

„Prva je bila jedan skepticizam da Bosna i Hercegovina uopšte može napraviti bilo kakav iskorak ka evropskom putu, a druga je jedna nesumnjiva energija koju sam vidjela posebno kod mladih ljudi, ali i kod nekih drugih starijih generacija koje su snažno u sebi osjećali to da Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije”, kazala je Mogherini.

Od tada, kako kaže, postignuti su vidljivi rezultati.

„I pozitivni pomaci su se već polako pretočili u neke pozitivne trendove. (…) Naravno da sam svjesna da oni nisu predočeni u neke značajnije suštinske promjene koje građani mogu da osjete u svojim svakodnevnim životima”, dodala je ona.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, navodi da se progres odnosi na posljednjih 20 mjeseci i da jedna od posljednjih anketa pokazuje da je oko 80 posto građana za to da BiH postane članica EU.

Sastanci u Vijeću ministara BiH, kao i sa članovima Predsjedništva BiH bili su zatovreni za javnost.

Zahvalnost Predsjedništva

U odnosu na tri pisma koja su zasebno tri člana Predsjedništva BiH uputili u Međunarodni sud pravde, nakon sastanka sa Mogherini, pristiglo je jedno saopćenje za javnost sa jedinstvenim stavom.

„Članovi Predsjedništva BiH izrazili su zahvalnost na ličnom angažmanu i interesu visoke predstavnice Mogherini za BiH, kao i institucijama i državama članicama EU na kontinuiranoj podršci BiH u procesu evropskih integracija”, navodi se u saopćenju.

Mogherini je kazala da će institucijama EU prenijeti da, pored postojećih problema, postoji politička volja za napretkom.

„Ja sam 100 posto uvjerena da lideri imaju dovoljno i mudrosti i kapaciteta i odgovornosti da sve ove izazove nadvladaju, kao što su ih nadvladavali u protekle dvije godine, dok mi sa svoje strane ostajemo uz vas u daljim naporima na evropskom putu”, poručila je Mogherini.

Novinari nisu mogli postavljati pitanja nakon njenog i Zvizdićevog obraćanja.

Razgovor sa čelnicima stranaka

Mogherini se sastala i sa čelnicima vodećih stranaka na državnom i entitetskom nivou.

Po završetku, Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte, kazao je da su svi složni da BiH mora ići na putu priključivanja EU.

Novinarima se obratio i Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata: „Mi smo potvrdili evropski put BiH.”

Rekao je da je konstatovano da mehanizam koordinacije nije zaživio, navodeći da Vijeće ministara BiH nije ispunilo svoje obaveze.

Zahtijeva da u mehanizmu kordinacije „RS treba biti vidljivija”, te ako ne profunkcioniše, najavljuje da će doći do problema prilikom dostavljanja odgovora na Upitnik Evropske komisije.

Utočište umjesto deportacije

Utočište umjesto deportacije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

Utočište umjesto deportacije

Ishmael Delgado, imigrant bez dokumentacije, već dvije godine živi u jednoj crkvi u Phoenixu, država Arizona, gdje je potražio utočište da bi izbjegao deportaciju.

Utočište umjesto deportacije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

Ishmael Delgado, imigrant bez dokumentacije, već dvije godine živi u jednoj crkvi u Phoenixu, država Arizona, gdje je potražio utočište da bi izbjegao deportaciju. Dani mu protiču u strepnji, naročito nakon što je saznao za pooštrene mjere koje je predsjednik Trump doneo u vezi sa imigracijom. Ishmael se plaši da nakon ovih mjera ni crkve više neće biti sigurno mjesto za ljude kao što je on. Prilog je pripremila novinarka Glasa Amerike, Katherine Gypson.

Ishmael Delgado je stigao ilegalno preko pustinje prije 26 godina, ali je pun strepnje jer je prije dvije godine primio nalog za deportaciju i od tada živi u podrumu jedne ove crkve.

"Došao sam sam, samo sa odećom na sebi, i svakakve misli mi se motaju po glavi", kaže Ishmael.

Za relativnu sigurnost u crkvi Shadow Rock platio je svojom slobodom.

"Već u prvom trenutku video sam u očima sveštenika Kena da mi želi pomoći. Rekao mi je da su vrata crkve Shadow Rock otvorena za mene - oh dragi Bože", prisjeća se dočeka Ishmael.

Suosjećanje je otvorilo vrata ove crkve a tu je i odlučnost da se istina poruči i vlastima: "Treba mu dati šansu, a naš sistem baš i ne pruža puno šanse ljudima kao što je on," kaže Ken Heintzelman, sveštenik crkve Shadow Rock.

I dok imigracioni sistem ove zemlje možda i nije spreman da pruži Ishmaelu novu priliku, utočište u crkvi mu je promijenio život.

"Ovdje više ne koristim ružne riječi, i ne treba mi više ni alkohol, ni duhan", kaže.

Njegov život je sveden na osnovne stvari, ali Ishmael više nije sam: prije devet mjeseci mu se u podrumu pridružio Sixto Paz koji još nije izgubio nadu.

"Mislim da mi moj sinčić daje snage.To je nešto što me čini jačim i pruža mi snagu da ostanem i da se borim", kaže Sixto Paz koji je također ilegalno u Sjedinjenim državama.

Sixto često viđa svog sina, ali mu nedostaje struka od čega je živio, te pokušava raditi ponešto oko crkve.

"Ponekad su stvari dobre, a ponekad loše. U jutarnjim satima čak pomislim da sve ide kako treba. Ali ako gledam vijesti, ili neko mi kaže da Trump priprema novi zakon, da je upravo nešto potpisao, onda se sve promijeni. Šta se ovo dešava? Šta se dešava sa ovim svijetom?", pita se.

Njihov sadašnji svijet u crkvenom podrumu je ograničen visokim planinama, pa vijesti ponekad zakasne - ali kada stignu, stiže i šok uslijed najnovije naredbe predsjednika Trumpa: "O jao, gospode Bože!", to su jedine riječi koje može izustiti Ishmael.

Ali od sada moraju biti spremni i za slučaj da vlasti zakucaju na vrata. Ruksak sa najosnovnijim stvarima spremno čeka na stolici...

"Ako moramo otići odavde, spremni smo. Nemamo drugog izbora", kaže Ishmael rezignirano. "I tako dan za danom - jako smo zabrinuti", dodaje.

Ostaje samo čekanje na trenutak povratka u pustinju, jer znaju da ni ovo utočište više nije tako sigurno.

Tužioci Tužilaštva BiH sami sebe prijavljuju i istražuju

U januaru ove godine Sud BiH osudio istražioca Tužilaštva BiH na dvije i po godina zatvora

Tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), koji su javnosti poznati po radu na nekim velikim kriminalnim predmetima, jedni protiv drugih podnose prijave o nezakonitostima.

Iz Tužilaštva BiH je stigla danas potvrda da je formiran predmet protiv tužiteljice Diane Kajmaković, a na osnovu podneska Bože Mihajlovića, doskorašnjeg šefa Odjela za kriminal i korupciju u toj instituciji.

Saopćeno je da nije pokrenuta istraga protiv Kajmaković, već da će biti izvršena provjera sadržaja.

Jučer je saopćeno da je Mihajlović podnio ostavku na poziciju rukovodioca Odjela za kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, ali i da se protiv njega vodi istraga zbog nesavjesnog rada u službi.

Prijave disciplinskom tužiocu

Tužilac Tužilaštva BiH Oleg Čavka je nedavno protiv Mihajlovića podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zbog nestanka oko 55.000 konvertibilnih maraka (KM). Radi se o novcu koji bio oduzet u jednoj od ranijih akcija i pohranjen.

Mihajlović je ostao raditi kao tužilac nakon ostavke na mjesto rukovodioca Odjela.

Glas Amerike saznaje da se njegova prijava protiv tužiteljice Kajmaković, između ostalog, odnosi na predmet „Fahrudin Radončić i drugi”.

Mihajlović zastupa optužnicu u predmetu protiv Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost.

U jednom od presretnutih razgovora, Radončić je spomenuo da je tužiteljica Kajmaković vidjela svjedokinju Azru Sarić u društvu sa Almirom Džuvom, nekadašnjim šefom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Radončić je naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu.

Radončić je u optužnici protiv Kelmendija spomenut u dijelu koji se odnosi na ubistvo Ramiza Delalića 2007. godine, a Sarić je u to vrijeme bila njegova djevojka.

Predmeti protiv Mihajlovića i Kajmaković nisu jedini. Nedavno je objelodanjeno da se protiv tužioca Tužilaštva BiH Olega Čavke vodi krivična istraga zbog sumnje u koruptivne radnje i da se tražila njegova suspenzija.

Međutim, Disciplinska komisija VSTV nije prihvatila taj zahtjev koji je stigao iz Tužilaštva BiH, a Čavka je rekao da je razlog tome nepostojanje osnovane sumnje.

Unazad pola godine, ovo je drugi slučaj da se Čavka prijavljuje VSTV-u i da se prijava odbacuje.

Prethodnu krivičnu istragu protiv Čavke, a koja se odnosi na nestanak mobilnog telefona iz jednog predmeta, pokrenuo je tužilac Dubravko Čampara.

Za istrage koje se pokreću protiv njega, Čavka je optužio Mihajlovića. Sa druge strane, Mihajlović nije htio davati bilo kakve komentare.

Presuda istražiocu

Tužioci Čavka, Čampara, Kajmakovć i njihov doskorašnji šef Mihajlović rade na složenim slučajevima organizovanog kriminala. Čavka i Kajmaković su zastupali optužnicu protiv Zijad Turkovića, osuđenog na 40 godina zatvora zbog organizovanog kriminala.

Dok tužioci jedni druge prijavljuju i istražuju, u januaru ove godine je izrečena osuđujuća presuda istražiocu Tužilaštva BiH Muji Smajloviću.

Smajlović, koji je radio na predmetima organizovanog kriminala, osuđen je na dvije i po godine zbog primanja mita u ukupnom iznosu od deset hiljada eura. Zabranjeno mu je i obavljanje dužnosti u narednih pet godina.

„Izvršenjem ovog krivičnog djela nanesena je velika šteta pravosudnom sistemu, a naročito Tužilaštvu BiH, te na gubljenju povjerenja od strane javnosti u taj sistem”, kazao je sudija Izo Tankić u obrazloženju presude.

Riječ o prvostepenoj presudi na koju je dozvoljena žalba.

Izbjeglice govore o zlostavljanjima na mađarskoj granici

Izbjeglice govore o zlostavljanjima na mađarskoj granici
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG