Linkovi

Aktuelno

BiH: 30 miliona dolara Republike Srpske za lobiranje u SAD

Predsjednik RS Milorad Dodik se, unatoč lobiranju u SAD, našao na udaru američkih sankcija. On, ipak, tvrdi da rezultati opravdavaju milione dolara potrošenih na lobiranje u korist RS.

Vlada Republike Srpske potrošila je, kako smo nedavno objavili na našoj FB stranici, oko 30 miliona dolara iz budžeta tog entiteta na lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Efikasnost utroška te velike sume novca je upitna, s obzirom na teško socijalno i ekonomsko stanje u Republikci Srpskoj, koje dobro ilustrira, između ostaloga, i nedavni kolaps tri banke. Pripremajući naše izvještaje od nadležnih predstavnika Vlade Republike Srpske pokušali smo dobiti komentar. Nismo, međutim, dobili nikakv odgovor.

Uz video-izvještaj, emitiran prošle noći u televizijskoj emisiji, i našoj web stranici prenosimo tekst tog izvještaja.

BiH: 30 miliona dolara Republike Srpske za lobiranje u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Prema podacima do kojih smo došli 29,6 miliona dolara potrošeno je na niz aktivnosti, od stvaranja publiciteta u medijima i podrške američkih zvaničnika, do konkretnijih ciljeva, kao što je kreiranje i provođenje pravne i diplomatske strategije u odnosu na aktivnosti Ureda visokog predstavnika, institucije koja nadgleda provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Takvi pravni i diplomatski savjeti su bili naročito skupi. Samo jednoj firmi, firmi Dewey & LeBoeuf, za šest mjeseci rada 2009. godine isplaćeno je blizu 1,7 miliona dolara. Troškovi lobiranja u korist Republike Srpske su dosegli vrhunac upravo te godine - više od 5,3 miliona dolara, da bi se kasnije ustalili na 2 do 3 miliona dolara godišnje.

Predsjednik RS Milorad Dodik se, unatoč lobiranju u Sjedinjenim Državama, našao na udaru američkih sankcija. On ipak tvrdi da rezultati opravdavaju milione dolara javnih sredstava. "Uspjeli smo promijeniti čitav politički dijalog koji je bio usmjeren protiv Republike Srpske," izjavio je Dodik medijima u BiH i dodao da ta svota „nije mnogo."

Vlasti RS u prosjeku su mjesečno izdvajale oko 350 hiljada dolara za potrebe lobiranja i promocije u SAD. Istovremeno, nisu blagovremeno, ili nisu uopće, realizirani obećani socijalni programi, poput subvencija za stambene kredite za mlade parove. Taj program bi Vladu u Banjaluci, prema procjenama, koštao između 45.000 i 68.000 dolara mjesečno.

Lobistički napori koji se u Washingtonu provode u korist i za račun Republike Srpske, za razliku od onoga što Vlada Republike Srpke i predsjednik tog entiteta Milorad Dodik propagiraju na lokalnoj političkoj sceni, jasno su distancirani od bilo kavih koraka vezanih za Radovana Karadžića, koga je Haški sud osudio na 40 godina zatvora za ratne zločine i genocid u Srebrenici. Jedan od primjera tog distanciranja je pozivnica na ručak s premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović i ministrom finansija Zoranom Tegeltijom, u restoranu Taberna del Alabardero, od 15. aprila 2015. godine, na kojoj se ističe da su oni bliski saradnici i stranačke kolege Milorada Dodika, „ i istaknuti članovi političke partije koja predstavlja opoziciju Karadžićevom režimu."

Troškovi lobiranja u Washingtonu mogu se provjeriti u javnoj bazi podataka koju vodi američko Ministarstvo pravosuđa. Ta baza također sadrži faksimile i kopije dokumenata, također dostupnih najširoj javnosti.

Na naš inicijalni izvještaj o sumi potrošenoj na lobističke aktivnosti, koji smo objavili na našoj FB stranici, Obrad Kesić, direktor Ureda Republike Srpske u Washingtonu, imao je određene zamjerke. Gospodin Kesić, koga u tom kratkom izvještaju nismo spominjali, prihvatio je naš poziv da objasni šta je to što smatra netačnim u našim navodima.

Sa gospodinom Kesićem razgovarala je urednica Programa Glasa Amerike za BiH Džeilana Pećanin-Allison i najbitnije detalje tog razgovora možete vidjeti i čuti u video-prilogu koji objavljujemo uz ovaj tekst.

Intervju: Obrad Kesić, direktor Ureda Republike Srpske u Washingtonu
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:42 0:00

Reagirali smo i na tvrdnju gospodina Kesića da se vlada Sjedinjenih Država, putem ambasade u Sarajevu, godinama miješa u politički život BiH i nameće odluke koje mogu donijeti samo bosansko-hercegovački politički lideri, i da se time uveliko otežavaju politička rješenja u BiH.

Zatražili smo i ljubaznošću Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Država, primili slijedeći odgovor na tvrdnju gospodina Kesića:

„Gospodin Kesić je privatno lice koje ima pravo na svoje vlastito mišljenje, kao i na izražavanje, prenošenje mišljenja nekog drugog. Politika Sjedinjenih Država ostaje dosljedna u pružanju podrške Bosni i Hercegovini u očuvanju Dejtonskog sporazuma , čime se održava suverenitet i teritorijalni integritet zemlje i promovira nastavak evropskih integracija. Sve odluke vezane za sankcioniranje gospodina Dodika donijeli su isključivo zvaničnici vlade Sjedinjenih Država, i te se odluke zasnivaju samo i jedino na akcijama samog gospodina Dodika.“

Intervju: Obrad Kesić, direktor Ureda Republike Srpske u Washingtonu

Intervju: Obrad Kesić, direktor Ureda Republike Srpske u Washingtonu
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:42 0:00

BiH: 30 miliona dolara Republike Srpske za lobiranje u SAD

BiH: 30 miliona dolara Republike Srpske za lobiranje u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Evropski parlament usvojio Rezoluciju o napretku BiH

Evropski parlament

Evropski parlament (EP) prihvatio je Rezoluciju o napretku reformi u Bosni i Hercegovini (BiH) i njenom putu ka Evropskoj Uniji (EU).

Dokument Rezolucije predstavio je izvjestilac EP za BiH Cristian Dan Preda, a usvojen je sa 496 zastupnička glasa. Protiv Rezolucije je glasalo njih 132, dok je 67 zastupnika bilo suzdržano.

Ovom Rezolucijom, čiji je nacrt ranije usvojio Odbor za vanjske poslove EP, BiH se poziva da prevaziđe etničke i političke podjele, ukoliko želi da njena aplikacija za članstvo u EU bude pozitivno ocijenjena.

Navedeno je kako BiH neće imati uspješnu kandidaturu za članstvo ukoliko se ne uspostave odgovarajući institucionalni uslovi, te je BH političarima iz Strasbourga poslana poruka da počnu raditi na promjenama, uključujući reformu izbornog prava.

Međutim, u Rezoluciji je iznesen i određen broj kritika na dosadašnju sprovedbu reformi.

U tekstu se izražava žaljenje što je već treće izbore građanima Mostara uskraćeno pravo da demokratski izaberu svoje predstavnike na lokalnom nivou.

Iz EP pozivaju vlasti u BiH da što prije sprovedu presudu Ustavnog suda BiH, odnosno na izmjenu izbornog zakonodavstva i Statuta grada Mostara.

U Rezoluciji se također osuđuje nasilje koje se dogodilo u Stocu tokom lokalnih izbora u oktobru prošle godine, te je upućen poziv nadležnima da riješe ovaj problem.

Evropski parlamentarci su upozorili i na sve češće napade na novinare kao i na politički pritisak na medije.

Od nadležnih se također zahtijeva da osiguraju emitovanje programa na svim službenim jezicima u BiH.

Federalizam ili treći entitet

Jučer su tokom debate o predloženom dokumentu Rezolucije, hrvatski predstavnici u EP ponovo podržali amandman po kojem svi budući razgovori o ustavnom uređenju BiH moraju biti na principima federalizma, decentralizacije te pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

“Buduća ustavna reforma treba uzeti u obzir principe federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja i preduzeti mjere da se pojednostavi kompleksna institucionalna struktura kako bi se smanjili troškovi i povećala funkcionalnost države”, navedeno je u amandmanu hrvatskih zastupnika u EP.

Njime se, kako navode hrvatski zastupnici, skreće pažnja na problem neravnopravnosti hrvata u Federaciji BiH.

Međutim, prijedlog hrvatskih zastupnika izazvao je različite reakcije BH političara i javnosti, budući da nije najjasnije šta se misli pod pojmom “federalizma”.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, tokom jučerašnjeg boravka u Strasbourgu, upozorio je na manipulaciju i instrumentalizaciju termina “federalizacija BiH”, ocijenivši to kao produbljivanje etničkih podjela.

“Sa predlagačima takve formulacije treba biti raščišćeno šta su imali na umu, da li se to u finalu može ponovo pretvoriti u crtanje nekih mapa, za nas neprihvatljivih u BiH”, poručio je Izetbegović u Strasbourgu, prenosi Anadolu Agency.

Iako tekst Rezolucije zagovara prevazilaženje etničkih i političkih podjela u BiH, neki zastupnici u EP smatraju da se amandmanom hrvatskih predstavnika, upravo čini suprotno.

Zbog toga je reagovala slovenska zastupnica Tanja Fajon izrazivši “duboko žaljenje što je Europski paralament, ponovno zloupotrebljen za promicanje partikularnih interesa hrvatske zajednice Bosne i Hercegovine".

Ona je pozvala hrvatske zastupnike da ne koriste parlament kao poligon za nametanje svojih strateških nacionalnih interesa.

“To nije pomoć BiH u cjelini, to je protivno cilju ove rezolucije - da se pomogne našim bošnjačkim, hrvatskim i srpskim prijateljima u BiH, da se pomogne građanima BiH", poručila je Feon.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda, u interjuu za sarajevski portal Klix, kazao je kako u tekstu Rezolucije nema riječi o trećem entitetu.

Napomenuo je da se u tekstu ne referiše na federalizaciju BiH, već na princip federalizma, što po njegovim riječima nije isto.

“Činjenica je da u našoj rezoluciji nema govora o bilo kakvom trećem entitetu, ali se spominju, u istom četvrtom paragrafu, principi koji se spominju i u prethodnim rezolucijama, a koji uključuju "federalizam, decentralizaciju i legitimnu zastupljenost". Ovi principi su već spomenuti u našem tekstu od prošle godine i do vlasti je u vašoj zemlji da vide da li da se vode njima ili ne”, poručio je Dan Preda.

Osam prijedloga za brzu cestu Sarajevo - Beograd

Investitor iz Turske bi trebao finansirati izgradnju brze ceste

Za sada još nije poznata trasa brze ceste Sarajevo - Beograd, niti koliko je novca spreman izdvojiti investitor iz Turske.

Ismir Jusko, ministar prometa i komunikacije Bosne i Hercegovine (BiH), kazao je da će u narednih mjesec dana nastojati dogovoriti sastanak sa turskim investitorom u vezi brze ceste koja bi povezala glavne gradove BiH i Srbije.

„Moramo znati koliko je turski investitor spreman novca dati”, rekao je Jusko nakon sastanka Neđom Trninićem, ministrom saobraćaja i veza Republike Srpske (RS).

Od visine novčanih sredstava, pojašnjava Jusko, zavisit će ruta kroz BiH, te dodaje da je aktuelno osam prijedloga.

Rekao je da je nezahvalno govoriti o tome koliko će koštati brza cesta, ali je kao mogući iznos izgradnje naveo cifru od oko 800 miliona eura i dodatnih 30 miliona eura za projekat. a projekat.

Podsjetio je kako je cestovna infrastruktura izrazito loša u istočnom dijelu BiH, kao i da je predloženo nekoliko ruta u tom dijelu zemlje, a što bi, kako kaže, bila velika olakšica za privrednike u smislu povezivanja sa centralnim dijelom BiH, kao i sa Srbijom.

Ministar Trninić je kazao da se stav RS o trasi bazira na prostornom planu i strategiji tog entiteta, a koja je sastavni dio strategije BiH. Dodao je kako su moguća odstupanja od tih dokumenata.

Govoreći o prijedlozima, Trninić je napomenuo da je najbliža veza o kojoj se priča, a to je od Sarajeva do Vardišta (mjesto u Općini Višegrad) i dalje kroz Srbiju.

Ministri su saglasni da je projekat izgradnje brze ceste Sarajevo - Beograd strateški bitan za BiH i Srbiju.

Jusko je kazao da će o u rutama razgovarati i sa predstavnicima Srbije.

Na današnji sastanak o ovoj temi nije došao Federalni ministar prometa i komunikacija, Denis Lasić, zbog čega je Jusko kritikovao.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG