Linkovi

Aktuelno

Meditacija u školama - dobar put ka boljem učenju

I

Roditelji I učitelji širom svijeta se svakodnevno susreću sa nevaspitanom djecom. Dok neki djecu šalju u tišinu neke sobe, drugi ih tjelesno kažnjavaju. U većini američkih saveznih država je tjelesna kazna zabranjena. Sada jedna škola u Baltimoru u Marylandu isprobava novu tehniku kako bi ui red dovela nemirnu djecu, a to je meditacija. Sarah Zaman izvještava o toma na koji način jednostavno dubok dah može pomoći.

Jutra u osnovnoj školi Robert Coleman u Baltimoru u Maryladu nisu ništa puno drugačija od ostalih škola u svijetu. Ali ovdje ipak postoji jedna velika razlika. A to je način na kojeg počinje dan u školi. Prije nego otvore knjige, djeca sudjeluju u meditacijskoj vježbi. 15 minuta oni se vode kroz niz vježbi dubokog disanja koje ih smiruju I poboljšavaju fokusiranje. Program je razvila baltimorska fondacija Holistic Life. Uveden je 2014, nakon što je direktor škole primijeotio efekat kojeg su imali vannastavni časovi yoge.

Osjećam se udobno I opušteno. Udišem sav kiseonik I to me zaista smiruje, I nisam nasilna osoba, kaže student Nay Sean.

Prakticiranje yoge I meditacije je staro stoljećima, ali je naučno istraživanje njenih efekata relativno novo. Osoblje škole je zadovoljno rezultatima.

Učenici su mnogo više fokusirani, spremni su za učenje, to im usmjerava fokus, kaže učiteljica Lakia Wilson.

U ovoj školi, tehnike meditacije nisu ograničene samo na učionicu. Učitelji neposlušnu djecu vode u sobu za momenat meditacije, umjesto u direktorov ured radi ukora. Tu iskusni savjetnici pomažu djeci da razmisle o posljedicama svojih akcija.

Razne stvari koje radimo u ovoj sobi su disanje, a tome dodamo I druge stvari kao yogu, za djecu koja imaju puno energije. Također radimo kreativno pisanje, kaže Jamar Peete, savjetnik u fondaciji Holistic Life.

Učitelji kažu da djeca obično izraze željenje zbog svojih akcija kada se vrate iz sobe za meditaciju, nešto što se, kako kažu, nije dešavalo prije. Ali nemaju od toga koristi samo djeca.

Mislim da meni više pomaže nego djeci, jer mi omogućava da ih tamo odvedem I saberem misli I malo se smirim. Tako da kada se vrate, oboje smo spremni da ponovo komuniciramo, kaže učiteljica Tayamish Vonhendricks.

Direktorica škole kaže da je primijetila poboljšanje u disciplini učenika. Koosnivac fondacije Ali Smith kaže da su yoga I meditacija bili način da se poboljša atmosfera u baltimorskim školama.

Yoga je mene I mog brata učinila osobama koje smo danas I željeli smo tu šansu pružiti djeci koja tu žive, kao I u cijelom gradu.

U Baltimoru danas ima 14 škola, I veći broj njih širom zemlje koje surađuju sa fondacijom Holistic Life, kako bi se pomoglo djeci da obrate pažnju na svoje akcije, uz fokus I duboko disanje.

Hapšenje sarajevskih advokata

Sarajevo: Predmet istrage oko 70 nekretnina

U Sarajevu je danas uhapšeno je sedam osoba zbog organizovanog kriminala, zloupotrebe položaja i krivotvorenja isprave.

Hapšenje u sklopu akcije „Kurir” izvode službenici Federalne uprave policije po nalogu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

Iz Tužilaštva kažu da je hapšenje povezano sa nekretninama u Sarajevu. Od sedam uhapšenih, četvero su advokati, a među njima i advokat Esad Hrvačić.

Uhapšene osobe, kako je pojašnjeno iz Tužilaštva, osumnjičene su da su pred Općinskim sudom u Sarajevu izdejstvovali presude na osnovu kojih je na nezakonit način uknjižen prenos vlasništva na oko 70 nekretnina.

Federalna uprava policija, koja je jutros započela akciju, navodi da značajnu ulogu u akciji ima Obavještajno-sigurnosna agencije Bosne i Hercegovine, te Ministarstvo unutršanjih poslova Kantona Sarajevo.

Pretreseno je oko deset lokacija u Sarajevu. Akcija i dalje traje.

BiH: Krajem sedmice savjetovanje o reviziji presude

Međunarodni sud pravde je 2007. godine je oslobodio Srbiju od optužbe da je odgovorna za genocid u Srebrenici

Savjetovanje u vezi zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine (BiH) protiv Srbije biće održano u petak, 17. februara, u Sarajevu.

Nakon toga se očekuje i konačna odluka o podnošenju zahtjeva za reviziju presude. Organizator je Fondacija Pravda za BiH i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a pokrovitelj je Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH.

Najava mogućnosti podnošenja zahtjeva, očekivano, podijelila je političare. Složni su da se podnošenjem zahtjeva ulazi u krizu.

O zahtjevu za reviziju presude danas je govorio i srpski član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.

„S obzirom da je svima jasno da će odluka biti donesena nakon sastanka u petak. U petak se okupljaju nevladine organizacije, a ne institucije Bosne i Hercegovine, više je nego jasno da ova tužba nema legitimitet Bosne i Hercegovine”, kaže Ivanić.

Ivanić smatra da je riječ o „jednom vrlo ozbiljnom ulasku u krizu”, te sviju poziva a dobro promisle o svojim potezima.

„Pogrešnost pristupu ovom problemu nikome neću oprostiti”, dodao je on.

Izetbegović je stava da se ne može trgovati sa zahtjevom za reviziju presude, niti se mogu praviti politički kompromisi.

„Mislim da ćemo se suočiti sa najtežom postdejtonskom krizom. Mislim da mi naprosto ne možemo aktivno zaustaviti, jer ono što se od nas očekuje, od mene, da aktivno zaustavljam agenta u njegovom pokušaju da ostvari. Ovo nije nešto što je upućeno protiv srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Srbiji”, kazao je ranije Izetbegović.

Iz Stranke demokratske akcije (SDA) navode da zahtjev za reviziju presude nije pitanje jedne stranke niti jednog lidera, već pitanje istine i pravde.

Na temu zahtjeva revizije presude Predsjedništvo BiH nije zasjedalo, jer nisu bili saglasni.

Na pitanje ko nije bio saglasan, Ivanić je odgovorio: „Druga dva člana Predsjedništva. Jedan (Dragan Čović) iz razloga vrlog jasnog, jer je rekao da ne podržava tužbu, ali da neće da učestvuje ni u kakvom preglasavanju”.

BiH je Međunarodnom sud pravde podnijela tužbu da protiv Srbije, smatrajući je odgovornom za genocid počinjen u BiH. Presudom, koja je objavljena 2007. godine, Srbija je oslobođena od optužbe za odgovornost počinjenja genocida u Srebrenici uz obrazloženje da preko svojih organa i zvaničnika u tome nije učestvovala.

U podnošenju zahtjeva za reviziju presude moraju se priložiti novi ključni dokazi. Za sada, javnosti nisu saopštene informacije o eventulanim novim dokazima. Rok za podnošenje zahtjeva ističe 26. februara.

SAD: Nova naredba umjesto osporene, ili neki drugi korak....?

SAD: Nova naredba umjesto osporene, ili neki drugi korak....?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Doktor Harun Drljević: Odlazak ljekara poprima oblik epidemije

Primarijus doktor Harun Drljević

Zdravstvenim sistemom su nezadovoljni i pacijenti i doktori. Nedostatak lijekova, sredstava za rad, te dotrajala i pokvarena oprema, kao i višak nemedicinskog i manjak medicinskog kadra dio je svakodnevnice.

Više desetina doktora iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koja broji oko 5.300 doktora, zatražilo je etičku saglasnost ljekarskih komora za odlazak iz zemlje.

U razgovoru za Glas Amerike, Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH, govorio je o razlozima odlaska ljekara, njihovoj starosnoj strukturi, kao i općenito o stanju u zdravstvu.

Drljević, doktor u zeničkoj bolnici, kaže da odlazak ljekara iz BiH i zemalja regije nije nikakva novina: „Uvijek su ljekari odlazili sa ovih područja i uvijek su ljekari se kretali ka boljem”.

Ipak, današnji odlasci, kako on navodi, imaju dvije karakteristike. Pojašnjava da se radi o masovnosti koja poprima oblik epidemije.

„Nije to više ono što se sporadično svake godine dešavalo u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Jugoslaviji”, govori primarijus doktor Drljević.

Veliki poklon

Kada riječ o starosnoj strukturi ljekara koji napuštaju svoje pozicije u FBiH, Drljević navodi da je riječ o mladim osobama koji bi trebali biti stub zdravstvenog sistema.

„Kada vam ode jedan ljekar, koji je gotov fabrikat, onda onaj tamo koji prima tog ljekara dobija veliki poklon. Što ga ne bi primili u zapadnoj Evropi iz prostog razloga što ništa nisu uložili u njega”, pojašnjava on.

Ispričao je i primjer Rumunije, gdje se nakon odlaska doktora dogodio „debakl”.

Precizan broj ljekara koji su napustili zemlju je izrazito teško utvrditi. Drljević je htio to da sazna.

Kao predsjednik Ljekarske komore FBiH, zatražio je od kantonalnih komora podatke o broju doktora koji su zatražili izdavanje saglasnosti radi odlaska iz zemlje.

Prvenstveni razlog odlaska, kako kaže, leži u lošem socijalno statusnom položaju. Iako dominantan motiv, novčana primanja, a za koja Drljević kaže da su bijedno mala, prate i drugi problemi. Upoređuje svoju platu koja iznosi oko 2.000 konvertibilnih maraka (KM) i znatno veća novčana primanja političara.

„Mi prihvatamo odgovornost u tom zdravstvenom sistemu. Odgovornost vam je u medicini postavljanje dijagnoze i davanje terapije. Tražimo da za odgovornost budemo adekvatno plaćeni. Ne može jedan dobar ljekar biti nekoliko puta manje plaćen nego loš ministar. To ne postoji nigdje sem kod nas”, dodaje on.

Ljekari u BiH, kako kaže Drljević, nemaju ni mogućnost edukacije, a u pravilu su ambiciozne osobe, čiji proces školovanja traje čitav život.

Druga stvar koja ima utjecaj na odlazak, kako kaže on, jeste zaštita profesionalne autonomije.

„Ne možete vi meni mjerama štednje dovoditi da ja reduciram svoje znanje u odnosu na pacijenta. To je direktno nanošenje štete pacijentu u kojem nije odgovoran poslodavac koji mi to naređuje i koji štede, nego ja koji izvršavam”, naveo je on.

Medicinski njemački jezik

Istovremeno, Njemačkoj, koja za bosanskohercegovačku situaciju nudi znatno bolje uslove, potrebni su ljekari.

U odnosu na danas, Drljević kaže da je ranije znatno bilo teže doći do posla ljekara u Njemačkoj i zemljama EU. Govori da njemački doktori odlaze u skandinavske zemlje, Holandiju, Sjedinjene Američke Države zbog boljih plata i uslova.

Podsjeća da ljekari u BiH rade u uslovima koji nisu primjereni za provođenje moderne medicinske doktrine.

„Po mom mišljenju, menadžeri treba da štede, prisiljavaju ljekare da štede. Evo ti 100 recepata, ako napišeš više, odbit ćemo ti od plate. Ako napišeš manje od 100 recepata, ti se nekog zakinuo”, navodi Drljević.

Kaže da vlasti investiranje u zdravstveni sistem doživljavaju kao trošak: „To je glavni problem. To je u glavi naših ministara, naših političara. Dakle, mi smo trošak. Investiranje u zdravstveni sistem je investiranje u humani kapital u budućnosti”.

U osvrtu na situaciju u Zenici, Drljević navodi da mladi ljekari, kada upišu specijalizaciju, istovremeno upisiju i kurs medicinskog njemačkog jezika.

Dodao je da je liječnički korpus u FBiH star i da se po pitanju odlaska mladih ljekara obraćao Federalnom ministarstvu zdravstva. Povratnog odgovora, kaže, nije bilo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG