Linkovi

Aktuelno

PUTIN POTPISAO ZAKON: Strani mediji mogu da budu 'strani agenti'

Predsjednik Rusije Vladimir Putin

Predsjednik Rusije, Vladimir Putin potpisao je u subotu koji omogućava označavanje medija kao "stranih agenata", što je objašnjeno kao reakcija na obavezu ruske televizijske kuće Russia Today da se tako registruje u SAD.

Zakon, koji je donji dom parlamenta usvojio sredinom mjeseca, a gornji ove nedjelje, objavljen je na zvaničnom sajtu sa pravnim dokumentima i stupa na snagu odmah.

Prema zakonu, svi strani mediji koji rade u Rusiji mogli bi biti označeni kao "strani agenti" na osnovu odluke Ministarstva pravde.

Predviđa se obaveza entiteta da vlastima daju informacije o svojoj finansijskoj situaciji i da u svim svojim dokumentima naznače da su "strani agenti".

Formalno, novi tekst samo proširuje zakon iz 2012. godine, koji se do sada odnosio samo na nevladine organizacije.

Kao prve potencijalne mete novog zakona pominju se radio stanice Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa/Radio sloboda, koje finansira američki Kongres.

"U ovom trenutku ne možemo spekulisati o efektima novog zakona, jer nijedna novinska organizacija još nije bila označena 'stranim agentom', a ograničenja koja se odnose na takve 'agente' nisu objavljena", izjavio je predsjednik Radija Slobodna Evropa Thomas Kent.

"Ostajemo posvećeni nastavku novinarskog rada u interesu pružanja tačnih i objektivnih vijesti našoj publici na ruskom govornom području", rekao je Kent.

John Lansing, direktor Odbora guvernera za međunarodno emitovanje (BBG), izjavio je da „karakterisanje takvog poteza Rusije kao reciprocitetne mjere poteza SAD-a, predstavlja iskrivljivanje realnosti“.

„Ruski mediji, Uključujući Russia today i Sputnik, slobodni su da rade unutar SAD i mogu biti, i jesu, prenošeni preko kablovskih TV i FM radio emitera“, dodao je Lansing.

„Istovremeno, mediji SAD koji se emituju međunarodno, uključujući Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa, protjerani su sa TV i radio stanica u Rusiji“.

On je dodao i da su „naši novinari na terenu izloženi maltretiranju od strane ruskih vlasti i suočavaju se sa brojnim restrikcijama u svom poslu“.

EU: Ruski zakon o medijima pretnja za slobodu izražavanja

Ruski zakon koji omogućava označavanje medija kao "stranih agenata" predstavlja prijetnju za slobodne i nezavisne medije", ocijenila je Evropska unija (EU).

"Zakon koji je suprotan obavezama Rusije prema poštovanju ljudskih prava, predstavlja dodatnu prijetnju za slobodne i nezavisne medije kao i za pristup informacijama", navodi se u saopštenju.

EU je dodala da zakon predstavlja "pokušaj smanjenja prostora za nezavisni glas u Rusiji".

Zakon su kritikovale i organizacije Human Rights Watch i Amnesty International.

Izazovi za gradove od Bostona do Bangkoka

Pripreme za sljedeći vijek sa rastućim nivoom mora i okeana jedan je od najvećih izazova za priobalne gradove od Bostona do Bangkoka. Pogledajmo prilog koji je pripremio novinar Glasa Amerike, Steve Baragona, o rješavanju tog problema u jednom od najugroženijih gradova u Sjedinjenim državama.

Brod za krstarenje plovi pored luke u Miamiju - gradu koji voli svoju obalu, a čije šire područje ima preko 3 miliona stanovnika, a vrijednost nekretnina u kojoj ti ljudi žive doseže više milijardi dolara.

Ali sa klimatskim promjenama ni morska voda na toj obali ne miruje.

"Ovo je odvod kišnice, a ta voda se postepeno vraća na naše ulice", kaže Sue Brogan, stanovnica Miami-a koja živi u kvartu Shorecrest, u ulici koja je jedva iznad nivoa mora. U jeku plime, okeanska voda izbija kroz odvode za kišnicu i plavi niske dijelove grada. Za sada je to samo neprijatnost, ali Sue zna da će se stvari pogoršati: "Sadašnja situacija je samo upozorenje. Pitanje je šta nas čeka dalje. Ako se ne pozabavimo sa ovim pitanjem lokalno i globalno, imaćemo mnogo veći problem", kaže.

Postoji opasnost da će veliki djelovi Južne Floride u narednim decenijama biti potopljeni.

Na drugoj strani zaljeva Biscayne, Miami Beach se prilagođava podizanjem nivoa ulica i instalacijom pumpi. Ali to je skupo. To su mjere koje za stanovnike koštaju preko pola milijarde dolara, kaže direktor za javne radove, Eric Carpenter, i dodaje: "Hvala Bogu, naši građani koji plaćaju za ove radove shvatili su da ako ništa ne uradimo, to će nas koštati puno više."

I stanovnici grada Miami-ja su to shvatili. Upravo su izglasali obveznice u vrijednosti od 200 miliona dolara za neophodne radove po gradu, a vodi se rasprava i o uvođenju mnogo drastičnijih mjera, kao redizajniranje čitavih kvartova grada putem otkupa vodom najugroženijih stambenih objekata i pretvaranjem područja u parkove.

Jane Gilbert, zadužena za planiranje, kaže da se to ipak neće desiti tako skoro: "Radi se o dugoročnom planiranju, ali vjerujemo da je bolje krenuti sa tim razgovorima na vrijeme, jer ćemo se lakše prilagoditi tim idejama", kaže.

S vremenom će takvi radikalni poduhvati postati neophodni. Sudbina Miami-ja zavisi od brzine rasta nivoa okeana, a ta brzina se nažalost povećava.

Caroline Lewis vodi jednu grupu za pitanja klimatske promjene, i kaže da je povlačenje naselja sa obale neizbježno: "Moraćemo napustiti obalu prije ili kasnije. Ali ako to planiramo unaprijed, moći ćemo primijeniti neke od ideja koje će omogućiti što sigurniji život građana tokom što dužeg perioda. Ako uspijemo u tome, bićemo model i za druge gradove širom svijeta."

Ali u gradu koji je nastao na rubu močvarne divljine, ljudi su optimisti.

"Za svaki problem postoji inženjersko rješenje. Sve se svodi na pitanje da li postoji politička volja da se prevazidju poteškoće vezane sa tim rješenjima, i volja da se finansiraju ta rješenja", kaže Eric Carpenter, direktor grada za javne radove.

A to je pitanje sa kojim će se Južna Florida i gradovi na obalama mora širom svijeta u narednom periodu morati pozabaviti.

Rastući nivo mora prijeti priobalnim gradovima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:11 0:00

Rastući nivo mora prijeti priobalnim gradovima

Rastući nivo mora prijeti priobalnim gradovima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:11 0:00

TRUMP: Kukavički teroristički napad na nedužne vjernike u Egiptu

Napad militanata izveden je na džamiju u gradu Bir al-Abed na Sinajskom poluotoku u Egiptu, 24. novembar 2017.

Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Država, osudio je današnji napad na džamiju u Egiptu u kojoj je ubijeno 235 ljudi.

Na profilu na Twitteru Trump je napisao „užasnim kukavičkim terorističkim napadom na nevine i nemoćne vjernike”.

"Svijet ne može tolerisati terorizam, moramo pobjediti teroriste i vojno i njihovu ideologiju na osnovu koje postoje!", napisao je Trump .

Napad militanata izveden je na džamiju u gradu Bir al-Abed na Sinajskom poluotoku u Egiptu.

Ekstremisti su iz četiri automobila otvorili vatru na vjernike tokom molitve, a sumnja se da su ciljali na pripadnike sigurnossnih snaga koje inače napadaju.

Egipatske snage bezbjednosti se bore protiv pobunjenika Islamske države na sjevernom Sinaju, gdje su militanti u protekle tri godine, koliko traju borbe, ubili stotine policajaca i vojnika.

Mnangagwa novi predsjednik Zimbabvea

Emmerson Mnangagwa govori nakon polaganja zakletve za predsjednika

Emmerson Mnangagwa postao je novi predsjednik Zimbabvea, prvi u posljednjih nekoliko decenija, položivši zakletvu na nacionalnom stadionu u glavnom gradu Harareu, koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta.

Mnangagwa, koji je 5. novembra otpušten sa mjesta potpredsjednika Zimbabvea, preuzeo je poziciju šefa države, čime je okončana 37-godišnja autoritarna vlast Roberta Mugabea.

“Posvetiću se blagostanju Zimbabvea i njegovog naroda. Uz Božju pomoć, živjeli”, rekao je novi predsjednik.

Jedan od brojnih izazova koji ga očekuju je obnova državne ekonomije, koja je poslije skoro četiri decenije Mugabeove vladavine doživjela potpuni krah.

Bivši predsjednik Mugabe i njegova supruga Grace dobili su imunitet od krivičnog gonjenja.

Vojska je preuzela institucije u zemlji kada je Mugabe nagovijestio da će na položaj potpredsjednika, umjesto Mnangagwe, imenovati svoju 52-godišnju suprugu.

Mnangagwa kaže da će uvesti Zimbabve u novu eru, u kojoj neće biti korupcijskih skandala i ubistava političkih protivnika, za koje su grupe za zaštitu ljudskih prava godinama optuživale Roberta Mugabea.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG