Linkovi

Aktuelno

Ambasador Piere-Richard Prosper o presudi Mladiću

Ambasador Piere-Richard Prosper o presudi Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:25 0:00

Američki advokat I tužitelj Piere-Richard Prosper nalazio se na funkciji američkog ambasadora za ratne zločine tokom mandata predsjednika Georgea W. Busha, 2001-2005.

Ambasador Prosper je danas putem Skypea ekskluzivno govorio za naš program I dan prije izricanja presude Ratku Mladiću, u razgovoru s Amrom Alirejsović, izražava svoja očekivanja.

Ambasador Piere-Richard Prosper o presudi Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:25 0:00

Ambasador Piere-Richard Prosper o presudi Mladiću

Ambasador Piere-Richard Prosper o presudi Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:25 0:00

KRIV JE: Doživotna kazna zatvora

Ratko Mladić negoduje prije nego što će biti udaljen iz sudnice tokom izricanja presude, 22. novembar 2017.

Ratko Mladić, ne​​kadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen je na doživotnu kaznu zatvoru. Radi se o nepravosnažnoj presudi na koju se mogu žaliti Tužilaštvo i Odbrana. Braniocu Mladića najavili su podnošenje žalbe.

Mladić je proglašen krivim za 10 od 11 tačaka optužnice. Kriv je za genocid u Srebrenici, progone, istrebljenje i ubistvo, deportaciju i nehumana djela, terorisanje i poritvpravne napade na građane Sarajeva, te uzminje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

„Zločini spadaju među najstrašnije zločine poznate u čovječanstvu”, kazao je sudija Alphons Orie.

Alphons Orie, predsjedavajući Sudskim vijećem, izriče presudu Ratku Mladiću
Alphons Orie, predsjedavajući Sudskim vijećem, izriče presudu Ratku Mladiću

Govoreći o Mladićevom značajnom doprinosu zločinima, Orie je kazao da bez njegovih postupaka zločini ne bi bili počinjeni na takav način.

Mladić je genocid u šest općina – Foča, Ključ, Kotor – Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica.

Sudsko vijeće konstatuje da je ubijen veliki broj nesrpskog stanovništvma u tim općinama, ali da Mladić ne može biti osuđen za genocid.

„Vijeće je zatim razmotrilo da li je ciljani dio grupe činio značajan dio zaštićene grupe i zaključilo da su bosanski Muslimani koji su bili ciljani u svakoj od opština činili relativno mali dio te zaštićene grupe i da nisu ni na koji drugi način predstavljali njen značajan dio”, obrazloženje je presude.

Naš dopisnik Elvir Bucalo je razgovarao sa Prijedorčaninom Edinom Mujagićem.

Obrazlažući tačku optužnice za genocid u Srebrenici, Orie kaže da je sudski zaključak da je Mladić imao namjeru da se ubiju muškarci i dječaci iz Srebrenice, te da se prisilno odvedu žene, djeca i dio starijih muškaraca.

Više od osam hiljada Srebreničana je pogubljeno na različitim lokacijama na području Srebrenice, Zvornika i Bratunca u julu 1995. godine.

Terorisanje građana Sarajeva snajperskim djelovanjem i granatiranjem počinili su pripadnici sarajevsko-romanijskog korpusa, a Mladić je efektivnu kontrolu nad vojskom, zaključak je Sudskog vijeća.

„Lično je rukovodio granatiranjem 28. maja 1992. godine”, kazao je Orie.

Od snajperskog djelovanja i granatiranje ubijeno je na hiljade građana Sarajeva za vrijeme opsade koja je trajala početka do kraja rata.

Mladić je kriv i po tačko optužnice koja se odnosi na uzimanje više od 300 pripadnika mirovnih snaga za taoce nakon što 25. i 26. maja 1995. godine, NATO snage izvršile vazdušne napade na vojne ciljeve VRS.

Mladić nije prisustvovao kompletnom izricanju presude. Nakon pauze, Mladić je zbog glasnog negodovanja udaljen iz sudnice, nakon što je odbijen prijedlog branioca da se samo pročita izreka presude. Na snimku se nije moglo jasno čuti šta je Mladić govorio, ali je udaljen zbog nepoštivanja Suda.​

Hronologija postupka

Nakon što je 3. juna 2011. godine prvi put ušao u sudnicu Tribunala u Hagu, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS Ratku Mladiću izricanje prvostepene zakazano je za sutra u 10 sati.

Optužnica protiv 75-godišnjeg Mladića sadržana je u 11 tačaka koje opisuju zločine kakvi nisu u Evropi počinjeni od Drugog svjetskog rata.

Presuda Mladiću bit će izrečena za genocid u Srebrenici, progon koji je u šest općina imao karakter genocida, istrebljenje i ubisto, deporaciju i nehumana djela, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

Mladić je rođen 12. marta 1942. godine u selu Božanovići u Kalinoviku.

VRS je formirana 12. maja 1992. godine, kada je Mladić i postavljen na dužnost komandanta i na toj pozciji ostaje sve do do 8. novembra 1996. godine. U međuvremenu, dobio je čin generala-pukovnika.

Mladić je u bjekstvu bio sve do 26. maja 2011. godine, kada je uhapšen u Lazarevu u Srbiji i sproveden u pritvor Tribunala u Hagu.

Nakon višegodišnjeg procesa, tužilac Alan Tieger je zatražio doživotnu kaznu zatvora za Mladića.

„Došlo je vrijeme da general Mladić odgovara za ove zločine, počinjenje nad svakom od njegovih žrtava i zajednicama koje je razorio”, kazao je tužilac Alan Tieger, dodajući da bi sve osim toga bila uvreda za „žrtve, kako za one žive, tako i za one mrtve”.

Sa druge strane, Odbrana se pozvala na međunarodne pravne standarde, a prema kojim, kako smatraju, dokazi Tužilaštva nisu dovoljni za osudu.

„Prema odgovarajućem standardu, Tužilaštvo nije ispunilo taj zadatak i da prema tome Ratko Mladić nije kriv”, kazao je u završnim riječima Branko Lukić, jedan od advokata optuženog Mladića.

U slučaju da Sudsko vijeće utvrdi krivicu, prema Odbrani, kazna bi se trebala kretati u rasponu od pet do 15 godina zatvora.

Kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva

Kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:31 0:00

Odgovornost Ratka Mladića kroz 11 tačaka optužnice

Ratko Mladić je 12. maja 1992. godine postavljen na dužnost komandanta Glavnog štaba VRS.

Prva optužnica protiv Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), podignuta je 24. jula 1995. godine. Dok je bježao od suoačavanja sa suđenjem, optužnica je revidirana četiri. Posljednji put 16. decembra 2011. godine.

Ratko Mladić je rođen 12. marta 1942. godine u Općini Kalinovik. Završio je vojnu akademiju u Beogradu i odlazi, kao starješina, u Jugoslovensku narodnu armiju (JNA). Prije nego će biti imenovan za komandanta štaba Vojske Republike Srpske, Mladić je unaprijeđen u čin general-potpukovnika u JNA 24. aprila 1992. godine.

Dužnost komandanta Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu preuzima 10. maja 1992. godine. Prethodno je imenovanjem od 25. aprila 1992. godine prezueo dužnost načelnika-zamjenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

VRS je formirana 12. maja 1992. godine, a Ratko Mladić je postavljen na dužnost komandanta Glavnog štaba VRS. Komandant Glavnog štaba VRS ostao je sve do 8. novembra 1996. godine. U međuvremenu, dobio je čin generala-pukovnika.

Optužnica Haškog tužilaštva u 11 tačaka opisuje strašne zločine VRS u BiH pod komandom Mladića. On je negirao sve optužbe.

Tačka 1: Genocid u šest općina

Masovna grobnica Tomašica pronađena je 2013. Dokazi o grobnici Tomasica naknadno su uvedeni u sudski spis u procesu protiv Mladića
Masovna grobnica Tomašica pronađena je 2013. Dokazi o grobnici Tomasica naknadno su uvedeni u sudski spis u procesu protiv Mladića

Ova tačka optužnice Mladića tereti za genocid u šest općina - Foči, Ključu, Kotor-Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.

Tužilaštvo je stava da je Ratko Mladić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se „bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo”.

„Ta kampanja progona je u nekim opštinama, u periodu od 31. marta 1992. godine do 31. decembra 1992. godine, uključivala, ili je dosegla takve razmjere da je uključivala, ponašanje na osnovu kojeg se vidjela namjera da se djelimično unište nacionalne, etničke ili vjerske grupe bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata”, navod je optužnice.

Tačka 2: Genocid u Srebrenici

Početkom jula srpske snage kreću o ofanzivu na Srebrenicu.

Prema optužnici, Ratko Mladić je zajedno s drugima formulisao zajednički cilj da se bosanski Muslimani u Srebrenici eliminišu ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim odvođenjem žena, djece i dijela starijih muškaraca.

U danima koji su uslijedili, pogubljeno je više od 8.000 muškaraca i dječaka na različitim lokacijama, dok su žene, djeca i dio starijih muškaraca protjeran.

„Dana 13. jula 1995. godine, snage koje su učestvovale u napadu na Srebrenicu započele su s organizovanim pogubljenjima muškaraca i dječaka koji su odvojeni i zatočeni, kao i onih koji su se predali ili su zarobljeni. Žrtve tih pogubljenja su pokopane, a dio njih je kasnije ekshumiran i ponovo pokopan u pokušaju da se sakriju zločini”, stoji u optužnici.

Ulazak Mladića u Srebrenicu 11. jula 1995.
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:19 0:00

Tačka 3: Progoni

Općine za koje se Ratko Mladić tereti za progon: Banja Luka, Bijeljina, Foča, Ilidža, Kalinovik, Ključ, Kotor – Varoš, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Trnovo i Vlasenica, kao i progon iz Srebrenice.

Cilj progona je trajno uklanjanje Muslimana i Hrvata u periodu od 12. maja do 30. novembra 1995. godine, tvrde tužioci, navodeći da su gradovi i sela su napadani sa namjerom preuzimanja vlasti.

„Za vrijeme tog preuzimanja vlasti, pa do kraja rata, srpske snage i politički i državni organi bosanskih Srba vršili su djela progona nad bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima, uključujući pretrese, hapšenja i zatočenja bez naloga, šikaniranje, mučenje, silovanje i druga djela seksualnog nasilja, ubijanje, razaranje kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata”, jedan od navoda ove tačke optužnice.

U dogovoru sa drufim, Ratko Mladić je „planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao progone bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata na političkoj i/ili vjerskoj osnovi”.

Tačka 4, 5 i 6: Istrebljenje, ubistvo

Zločini istrebljivanja i ubistva bili su dio cilja sva tri udružena zločinačka poduhvata za koja je optužen Ratko Mladić – „uklanjanje nesrpskog stanovništva iz područja na koja su Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva i provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja; eliminacija bosanskih Muslimana iz Srebrenice, kao prisilno odvođenje žena, djece i dijela starijih muškaraca”.

Tačke 7 i 8: Deportacije, nehumana djela

Ova tačka optužnice uključuje „hapšenje bez naloga, mučenje, ubijanje, silovanje, razaranje kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata natjerali su Muslimane i Hrvate na bijeg iz svojih domova i mjesta”. Drugi su fizički protjerani, navode tužioci.

Do kraja 1992. godine većina nesrpskog stanovištva prisilno je raseljena, deportacije i nehumana djela nastavljena su sve do kraja rata 1995. godine.

Tačke 9 i 10: Terorisanje i protivpravni napadi

„Kad god krenem pored Sarajeva, svratim, ubijem nekog usput”
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Od aprila 1992. godine pa do kraja rata Sarajevo je granatirano i snajperisano. Hiljade civila svih uzrasta je ubijeno ovakvom kampanjom.

„Ti napadi su uključivali neselektivne i prekomjerne napade, koji nisu bili u srazmjeri s očekivanom konkretnom i neposrednom vojnom prednošću”, navodi se optužnici.

Prema Tužilaštvu, Ratko Mladić je bio učesnik ovog udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva.

Tačka 11: Uzimanje talaca

Nakon što 25. i 26. maja 1995. godine, NATO snage izvršile vazdušne napade na vojne ciljeve VRS, sprske snage su zarobile više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a na različitim lokacijama, a neki od njih su maltretirani.

U junu 1995. godine pripadnici mirovnih snaga i vojnih posmatrača su u razmijenjeni nekoliko navrata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG