Linkovi

Aktuelno

Kongresmen Eliot Engel ponavlja da će SAD biti uz Kosovo

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj i američki kongresmen Eliot Engel, Priština 20. novembar 2017.

Američki kogresmen Eliot Engel rekao je u Prištini da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da podržavaju Kosovo na svim poljima, kao i u procesu dijaloga Beogradа i Prištine. Engel je poručio da je demarkacija granice sa Crnom Gorom veoma važno pitanje koja mora da bude riješeno.

Premijer Kosova Rsamuš Haradinaj i američki kongresmen Eliot Engel položili su vijence na spomen ploču jevrejskim žrtvama tokom drugog svjetskog rata.

Zatim je održana i svečana sjednica Vlade u čast američkog kongresmena, nakon koje je na konferenciji za novinare kongresmen Engel kazao da će Amerika uvijek podržavati Kosovo.

On se osvrnuo i na zahtjev premijera Kosova da Sjedinjene Američke Države budu uključene u proces dijaloga Beograda i Prištine, rekavši da je "premijer Haradinaj više puta ponovio da bi se osjećao sigurnije kada bi u razgovore u Briselu bile uključene i Sjedinjene Američke Države".

"Razgovori u Briselu su veoma važni, ali je bitno imati i jedan vremenski rok kako bi se Kosovo moglo priključiti Evropskoj uniji i NATO-u. Sada imamo jednu novu vladu u Americi koja nema još godinu dana i koja je riješavala neka pitanja tamo. Ali kada se budem vratio nastojaću da radim na tome da Amerika bude prisutna na Balkanu i na Kosovu", rekao je Engel.

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj rekao je da je Kosovo postalo demokratska zemlja koja obećava, ali da mu je još uvek potrebna pomoć Sjedinjenih Američkih Država. On se osvrnuo i na drugi krug lokalnih izbora na Kosovu održanih u nedjelju.

“Bila je velika čast da juče u drugom krugu izbora budete svjedok da na Kosovu vlada demokratija koja obećava. Kosovo ima još otvorenih tema ali smo se opredijelili za evroatlansko pitanje. Mi tražimo pomoć Amerike za sve otvorene teme po pitanju Kosova, kao što je unaprijeđenje demokratije, reda i zakona, borba protiv kriminala i korupcije, za jedno slobodno Kosovo za sve građane", rekao je Haradinaj.

Na pitanje novinara o demarkaciji granične linije sa Crnom Gorom Engel je kazao da je to jedno od pitanja koje se mora riješiti.

“Mislim da je demarkacija važno pitanje i jedno od pitanja koje treba da se riješi, a što se prije riješi to će biti bolje. Naravno to pitanje, nije jedino ima i drugih pitanja. Ja sam protiv zadržavanja Kosova zbog ovog pitanja, ali mislim da to treba da se riješi”, kazao je Engel.

Premijer Kosova i američki kongresmen razmijenili su i poklone tokom konferencije za novinare. Haradinaj je kongresmenu Engelu predao poštansku markicu sa njegovim likom koja se od danas koristi u pošti Kosova, dok je američki kongresmen Haradinaju uručio zastavu Sjedinjenih Američkih koja je 4. jula ove godine na dan nezavisnosti Amerike bila istaknuta na zgradi američkog kongresa.

Doživotne kazne za četvoricu podređenih Ratku Mladiću

Ratko Mladić u sudnici Tribunala u Hagu tokom jednog od ročišta, 2012.

Dok Ratko Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike (VRS), čeka na izricanje presude, na doživotne zatvorske kazne osuđena su četvorica njemu podređenih. Jedan doživotni zatvor dosuđen je zbog terorisanja građana Sarajeva, a preostala tri za genocid u Srebrenici.

Četiri doživotne kazne za podređene Ratku Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

Ulica između Zemaljsko muzeja i danas zgrade Zajedničkih institucije Bosne i Hercegovine (BiH) samo je jedna od sarajevskih ulica kroz koju je nesmetano pucao snajper sa položaja VRS.

Dio glavne ulice u Sarajevu, „aleje snajpera”, kako su je nazvali građani za vrijeme opsade.
Dio glavne ulice u Sarajevu, „aleje snajpera”, kako su je nazvali građani za vrijeme opsade.

Spomenik dječaku Nerminu Divoviću podsjeća za opsadu dugu 1.445 dana i najdužu opsadu nekog grada od Drugog svjetskog rata.

„Gospođu Sokolović je metak ranio u trbuh, prošao kroz nju i usmrtio njenog sina pogodivši ga u glavu. Oni su bili na putu kući iz Hrasnog gdje su otišli dan ranije da sakupe drva”, opisali su tužioci Tribunala u Hagu događaj od 18. novembra 1994. godine.

Spomenik dječaku Nerminu Divoviću kojeg je ubio hitac iz snajpera
Spomenik dječaku Nerminu Divoviću kojeg je ubio hitac iz snajpera

Za vrijeme opsade Sarajeva ubijen je 11.541 građanin, među kojima i 1.601 dijete.

Zbog terorisanja građana Sarajeva, doživotna zatvorska kazna izrečena je 2006. godine Stanislavu Galiću, nekadašnjem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS.

„Ovaj predmet odnosi se na događaje koji su se odigrali u gradu Sarajevu u BiH u periodu od 10. septembra 1992. godine do 10. augusta 1994. godine. Tokom tog perioda Stanislav Galić bio je de jure komandant sarajevskog-romanijskog korpusa, a njegovi nadređeni bili su general Ratko Mladić i vrhovni komandant Radovan Karadžić”, navedeno je u presudi.

Galića je naslijedio Dragomir Milošević, koji je osuđen na 29 godina zatvora, dok je Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na 40 godina zatvora u prvostepenom postupku.

Tokom suđenja Mladiću, tužioci su predstavili i jedan ratni snimak koji pokazuje njegov odnos prema građanima Sarajeva.

„I kad god krenem pored Sarajeva, svratim, ubijem nekog usput”, kazao je Mladić na ratnom video snimku.

Za genocid u Srebrenici izrečene su preostale tri doživotne zatvorske kazne. Nakon što je ušao u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, Ratko Mladić izjavljuje: „Konačno, nakon pobune dahija, došlo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja.”

Potočari, 11. juli 2017.
Potočari, 11. juli 2017.

U danima koji su uslijedili na različitim lokacijama ubijeno je preko 8.000 dječaka i muškaraca iz Srebrenice, dok su žene i neki stariji muškarci protjerani.

Ljubiša Beara, načelnik bezbjednost i obavještajne poslove u Glavnom štabu, bio je centralna ličnost u organizovanju i provođenju genocida.

Haški tribunal: Ljubiša Beara - pokretačka sila poduhvata ubijanja
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:48 0:00

„Beara je bio centralna ličnost u organizovanju i provođenju genocida. Kao najviši oficir u organima bezbjednosti – organu kojem je povjerena glavna rukovodeća uloga – on je imao najjasniju opštu predodžbu o masovnim razmjerama i obimu operacije ubijanja. Beara je bio pokretačka sila poduhvata ubijanja”, navod je iz presude.

Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za bezbjednosne i obavještajne poslove, sa cijelom situacijom bio je upoznat od marta 1995. godine.

Zdravko Tolimir
Zdravko Tolimir

Vujadin Popović, pomoćnik načelnika za bezbjednost Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, odigrao ključnu ulogu u organizaciji i provođenju genocida.

Haški tribunal: Vujadin Popović je znao za namjeru da se pobije što više Srebreničana
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:46 0:00

Presuda Ratku Mladiću, koji je pored genocida u Srebrenici i terorisanja građana Sarajeva, optužen i za genocid koji je u šest općina imao karakter genocida i druge zločine, bit će izrečena u srijedu sa početkom u 10 sati. Optužnica protiv Mladića obuhvata cjelokupan ratni period.

Četiri doživotne kazne za podređene Ratku Mladiću

Četiri doživotne kazne za podređene Ratku Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

Haradinaj tražio snažniju ulogu SAD, a Mogherini otkazala press konferenciju

Frederica Mogherini, Ramuš Haradinaj i Johannes Hahn, 17. novembar 2017.

Prva posjeta kosovskog premijera Ramussa Haradinaja Briselu i
učešće na Savjetu za stabilizaciiju i pridruživanje između EU i
Kosova i prvi gotovo incident - visoka predstavnica EU, Federica
Mogherini, koja je sa evropske strane vodila sastanak, uvrijeđena ga je
napustila prije kraja, otkazujući i planiranu press konferenciju sa
kosovskim premijerom.

Teško da novi kosovski premijer svoju prvu posjetu Briselu na ovoj
funkciji može zabilježiti kao diplomatski uspjeh - izvori sa sastanka
Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje izmedju EU i Kosova ukazuju
na atmosferu koja je bila loša, a kuliminirala je kada, uvrijeđena
insistiranjem Haradinaja na snažnijoj ulozi Amerike u dijalogu,
Mogherini napustila sastanak i do njegovog kraja se više nije
vratila. Planirana i nakon ovakvih skupova uobičajena press
konferencija je otkazana, uz zvanično objašnjenje da je to "pitanje
agende".

Nakon sastanka iz kabineta kosovskog premijera saopštavaju - evropskoj
strani je poručeno: dijalogu sa Beogradom treba novi format i
dinamika, uz očekivano međusobno priznavanje na njegovom kraju,
kosovska vlada ubrzano ispunjava agendu evropskih reformi, da na
pitanju granice sa Crnom Gorom, što je uslov za bezvizni režim, radi nova
komisija, te da se premijer nada da će Kosovo do kraja naredne
godine dobiti status kandidata.

Evropljani su uzvratili saopštenjem: važno je kontinuirano
angažovanje u dijalogu, bez odlaganja primjeniti sve do sada
dogovoreno.

Bez obzira na današnji incident, iz krugova bliskih kabinetu Visoke
predstavnice ukazuju da evropski optimizam, kada je riječ o dijalogu,
ima svoje konkretno uporište, na koje je još juče visoka predstavnica EU, Federica Mogherini:

"Rad je u toku na nivou predsjednika. Posebno fokusiran i intenzivan
rad sa nama i našim timovima, Kako je riječ poslu koji je u toku,
ne želim da javno saopštim sve njegove detalje, a jedan od elemenata
koji se ne smiju zaboraviti je i primjena već dogovorenog. Pomenuću
samo sporazume koji su do sada primjenjeni: o pravosuđu, telekomu,
policiji, civilnoj zaštiti, slobodi kretanja, radimo na punom
otvaranju mosta u Mitrovici koji sam nedavno i sama posjetila, zatim
sporazum o carinskim peccatima, prikupljanju carine, sve te stvari
mogu da zvuče male, ali za svaki od tih malih koraka mi smo proveli
sate i sate, dane i noći rada, uključujući ponekad i najviši
politički nivo."

Današnji skup je bio drugi po redu sastanak Savjeta, nakon što je
aprila prošle godine stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i
pristuzzivanju između EU i Kosova.

„Došlo je vrijeme da Ratko Mladić odgovara za zločine nad svakom od njegovih žrtava”

Hronologija suđenja Ratku Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Ratko Mladić, nekada komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a danas optuženik koji u svojoj 75 godini života pritvoren u Hagu čeka presudu za najgore zločine u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Ratko Mladić sudnici Tribunala u Hagu konačno se pojavio 3. juna 2011. godine, nakon što je 16 godina bježao od suočavanja u sudnici sa svjedocima zločina.

Kako to procedura nalaže, dao je svoje lične podatke: „Ja sam general Ratko Mladić. Ja sam rođen u selu Božanovićima (Kalinovik). U to vreme kada sam se ja rodio, to je bio rat.”

Na red je došla tema o optužnici u kojoj su tužioci opisali strahote pod komandom Mladića.

„Gospodine Mladić, da li ste pregledali optužnicu, taj dokument od 37 strana u kojima se navodi 11 tačaka kojima se teretite?”, upitao je sudija.

„Ja sam pogledao fascikle i nisam čitao šta piše”, odgovorio je optuženi Mladić.

U fasciklama je optužnica koja opisuje razmjere genocida, istrebljenja, ubistava, progona, deportacije i drugih krivičnih djela.

Tokom višegodišnjeg procesa izvedeni su dokazi o njegovoj odgovornosti za genocid u Srebrenici, progone koji su šest općina imali karakter genocida, terorisanje građana Sarajeva i druge brojne zločine, a što su branioci nastojali osporiti.

Sudski spis čine iskazi 591 svjedoka, a sudnici je saslušano 377 svjedoka, uključujući žrtve koje opisale strahote zločina širom Bosne i Hercegovine.

  • Muhamed Kapetanović, Sarajevo:

“U jednom trenutku smo čuli eksploziju i počeli da bježimo, a onda je granata eksplodirala iza nas. Danijel Jurenić je poginuo, a Elvir, Admir i ja bili smo teško ranjeni. Danijel je bio neposredno iza mene i kad sam se okrenuo, vidio sam da mu je geler odrubio glavu.”

  • Mevludin Sejmenović, Prijedor:

“U Omarskoj je sve bilo smrt, smrt i samo smrt, a onda se odjednom pojavljuje Kuprešanin i počinje govoriti o visokoj politici. Ja sam šutio, misleći da i to moram proći prije smrti. Telefonom je Kuprešanin razgovarao sa Karadžićem, koji mu je rekao da mi obavezno kupe odijelo, da me uhrane i dovedu u Banjaluku.”

  • Zaštićeni svjedok, Srebrenica:

“Zadnji koji je ušao nije imao gdje sjesti, vojnik mu je opsovao majku, udario ga u krsta. Po njemu je srezao rafal i onda je počelo pucati po cijelom skladištu.”

*Izvor svjedočenja BIRN BiH

Primiče se vrijeme za izricanje jedne od najvažnijih presuda od kraja rata u BiH. Od Mladićevog prvog pojavljivanja u sudnici pa do prvostepene presude prošlo je šest i po godina.

„Prema odgovarajućem standardu, Tužilaštvo nije ispunilo taj zadatak i da prema tome Ratko Mladić nije kriv”, kazao je u završnim riječima Branko Lukić, jedan od advokata optuženog Mladića.

Za žrtve, doživotna kazna zatvora jedina je odgovarajuća, a što su tužioci i zatražili u prošlogodišnjem završnom obraćanju.

„Došlo je vrijeme da general Mladić odgovara za ove zločine, počinjenje nad svakom od njegovih žrtava i zajednicama koje je razorio”, kazao je tužilac Alan Tieger, dodajući da bi sve osim toga bila uvreda za „žrtve, kako za one žive, tako i za one mrtve”.

Nakon šest i po godina suđenja, došlo je vrijeme za presudu, koja će biti objavljena 22.11.2017 u 10 sati.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG