Linkovi

Aktuelno

Pritiskom i prijetnjama do autocenzure

Prijetnje, verbalni i fizički napadi sa kojima novinari susreću, postali su normalna i prihvaćena pojava u bh. društvu, a nekažnjavanje takvih napada, ustaljena praksa.

Napadi koji su često ciljano usmjereni i nerijetko dolaze od strane najviših zvaničnika, vjerskih vođa, pa čak i vlasnika drugih medija, za posljedicu proizvode strah i nesigurnost, a medije i novinare prisiljava na autocenzuru.

Podaci koje je za 2017. godinu prikupila Linija za pomoć novinarima u BiH (FMHL) pokazuju da se napadi na novinare nisu smanjili u odnosu na prethodne godine.

U ovoj godini registrovano je 57 slučajeva od čega je devet prijetnji smrću i sedam fizičkih napada. Blizu 50 napada u periodu od tri i po godine, pretrpjele su novinarke.

Anketa koju su sproveli pokazala je da četvrtina ispitanika u Republici Srpskoj (RS) i šest posto u FBiH smatra kako „novinare ponekad treba tući“.

To je direktna posljedica nekažnjihovsti napada na novinare, smatra Borka Rudić iz Udruženja BH novinari.

Borka Rudić: Novinare napada ko stigne
Borka Rudić: Novinare napada ko stigne

Nema pravila u BiH, novinare napada kada god ko stigne i kako želi i to je direktna posljedica nekažnjivosti. Dakle, ako zvaničnik napadne novinara i ništa mu se ne desi, onda većina običnih ljudi misli da to tako jednostavno treba“, kaže Rudić.

Reporteri bez granica u svom Indeksu slobode štampe, Bosnu i Hercegovinu su prema njenim medijskim slobodama smjestili na 65. mjesto (68. u 2016. godini). Navodi se da su bh. novinari često meta prijetnji i političkog pritiska.

Iako je BiH blago napredovala u odnosu na prošlu godinu, mjesto koje zauzima ostavlja mnogo prostora da se stvari poprave, smatra Anders Hagelberg, švedski ambasador u BiH, čija zemlja na istom indeksu zauzima drugo mjesto.

Anders Hagelberg: Zvaničnici moraju poštivati novinare i njihovu profesiju
Anders Hagelberg: Zvaničnici moraju poštivati novinare i njihovu profesiju

Kada govorimo o rangiranju i indeksima, važno je ono što stoji iza tog broja jer imamo novinare čija su svjedočanstva o napadima poprilično šokantna. Naravno, na svima nama je da stvorimo bolju atmosferu, no političari su ti koji prvenstveno moraju poštovati zakone, samim time i novinare i njihovu profesiju“, napominje Hagelberg.

Regionalna platforma Zapadnog Balkana sastavljena od novinarskih asocijacija, u svom istraživanju navodi da novinari i medijski radnici u svim zemljama regije imaju nesiguran posao, a više od polovine anketiranih je ocijenilo da se njihov ekonomski položaj pogoršava.

Neki novinari ne prijavljuju napade, jedni neće, a drugi ne smiju, smatra novinar Marko Divković.

Marko Divković: Novinari rade za "socijalnu pomoć"
Marko Divković: Novinari rade za "socijalnu pomoć"

Iz iskustva znam da polovina novinara radi za socijalnu pomoć, a to je nekih 500km. Nezaštićen novinar ne može nigdje ići i njemu su noge vezane olovnim kuglama“, upozorava Divković.

Smatra da su novinari ugroženi sa svih strana, a posebno ga brine što prijetnje dolaze od pojedinih ljudi iz sigurnosnih agencija ili tužilaštava.

Dobar dio ljudi u institucijama koje su zakonom dužne i plaćene da štite sve građane, a ne samo novinare, ponašaju se kao najgore seoske barabe“, napominje Divković.

Primjeri dobre prakse

Ipak, kako navode iz Udruženja BH novinari, nisu svi slučajevi prijetnji i napada na novinare prošli nekažnjeno.

Pozitivnim primjerom Borka Rudić smatra slučaj banjalučkog novinara Dragana Bursaća, koji više puta je dobivao prijetnje smrću , a čiji se slučaj trenutno vodi na sudu u Banja Luci.

U smislu institucionalne zaštite, profesionalne istrage policije i vrlo efikasnog djelovanja u podizanju optužnice protiv osobe koja je upućivala prijetnje smrću, njegov slučaj možemo smatrati uspješnim, kaže Rudić.

Općinski sud u Visokom izrekao je kaznu od jedne godine zatvora osobi koja je ugrožavala sigurnost, upućivala prijetnje i govor mržnje prema novinarski i blogerki Irmi Antojiji Plavčić.

Bez obzira na to, rješenje su istrage i pravni postupci koji će biti efikasni i koji će zaista utvrditi sve okolnosti napada na novinare. Tražimo efikasno pravosuđe i reagiranje institucija na napade, političke pritiske i diskriminaciju, kao i snažniju podršku međunarodnih organizacija“, poručuje Borka Rudić.

Međunarodni dan borbe protiv nekažnjavanja napada na novinare

2. novembar u svijetu se obilježava UN-ov Dan borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare.

Međunarodna federacija novinara (IFJ) tim povodom je pozvala je svoje članice da se priključe kampanji #endimpunity, čiji je cilj da se vlade pozovu na odgovornost za nekažnjavanje napada na novinare.

Kampanja Međunarodne federacije novinara (IFJ) #endimpunity
Kampanja Međunarodne federacije novinara (IFJ) #endimpunity

Prema podacima IFJ-a, u svijetu je ove godine 56 novinara stradalo na dužnosti. Ista statistika pokazuje da tek jedno od deset ubistava bude temeljno istraženo, dok se manje ozbiljnim napadima na novinare, pridaje malo pažnje.

Prema podacima UNESCO-a, većina novinara ubijenih u 2016. godini (94%) bili su lokalni novinari koji su izvještavali o lokalnim temama.

Polovina ubistava novinara dogodila se u zemljama u kojima nije bilo oružanog sukoba.

BiH: Više od 7.000 ljudi i dalje živi u kolektivnim centrima

Kolektivni centar Hrasnica

Više od sedam hiljada građana Bosne i Hercegovine (BiH) čekaju da izađu iz kolektivnih centara, dok državni plan za 2017. godinu podrazumijeva početak izgradnje stambenih objekata za njih 800.

Od rata je prošlo 22 godine, a rokovi za zatvaranje kolektivnih centara su probijani. Novi je 2020. godina.

U zemlji egzistira 121 kolektivni centar u kojima živi više od 7.200 ljudi.

Danas je u Tešnju ozvaničen početak radova na izgradnji zgrade za 65 građana. Rok za završetak radova je 360 dana.

Plan vlasti za 2017. godinu je početak izgradnje ili rekonstrukcija objekata za 800 građana koji žive u kolektivnim centrima, saopćila je danas predstavnica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Edina Imamović, koja je koordinatorica projekta Zatvaranje kolektivnih centara CEB 2.

Projekat CEB 2 se sprovodi u 45 gradova i općina u BiH. Izgradnja ili rekonstrukcija stambenih objekata odvija se kreditnim sredstvima Razvojne banke Vijeća Evrope.

Glas Amerike je ovog ljeta posjetio sarajevski kolektivni centar u kojem živi 21 porodica. Jedni su tu jer su raseljeni, a drugi zbog socijalnih potreba.

Raseljeni u svom gradu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

NEW YORK: Mirsad Kandić negirao krivicu za logističku podršku Islamskoj državi i zavjeru

Federalni sud, Brooklyn, New York

Mirsad Kandić negirao je krivicu pred Federalnim sudom u Brooklynu da je pomagao Islamskoj državi u protekle četiri godine.

Kandića, koji je rođen na Kosovu 1981. godine, u utorak je Bosna i Hercegovina (BiH) izručila Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koja je za njim raspisala međunarodnu crvenu potjernicu.

Pet tačaka optužnice terete Kandića za materijalnu podršku Islamskoj državi i jedna tačka za zavjeru.

SAD je napustio 2013. godine, kada se pridružio Islamskoj državi i radio na regrutaciji i širenju propagande, kažu američki zvaničnici.

Kandić se sada u SAD-u suočava sa mogućnošću doživotne zatvorske kazne, kazao je William Sweeney, šef kancelarije Federalnog istražnog biroa (FBI) u New Yorku.

On je rekao i da je Kandić pomagao Jakeu Bilardi, 18-godišnjem državljaninu Australije, koji je 2015. godine poginuo u samoubilačkom napadu zapadno od Baghdada.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže da je izručenjem Kandića u SAD obavljen složen posao. On je kazao da se Kandić skrivao u BiH sve do 4. jula ove godine, kada je uhapšen u Sarajevu.

Prema Mektiću, Kandić je u Islamskoj državi imao niz odgovornih funkcija, uključujući vrbovanje i regrutaciju, snabdijevanje oružjem, izrađivao prsluke i slično.

Power za BH žene - program osnaživanja ženskog poduzetništva

Power za BH žene - program osnaživanja ženskog poduzetništva
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:41 0:00

Rusija neće Crnoj Gori izručiti osumnjičenog za planiranje terorističkog napada

Rusija neće izručiti Ananija Nikića, koji se u Crnoj Gori sumnjiči da je učestvovao u planiranju terorističkih napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra prošle godine u Crnoj Gori.

Odluka o odbijanju zahtjeva Crne Gore objavljena je na zvaničnom sajtu Generalnog tužilaštva Ruske Federacije.

Nakon razmatranja zahtjeva crnogorskog Ministarstva pravde za ekstradiciju, Nikiću je dodijeljen status izbjeglice u Rusiji na osnovu odredbe Evropske konvencije iz 1957. godine.

"Kancelarija Ruske Federacije, u skladu sa odredbama evropske konvencije o izručenju od 13. 12. 1957, odbacila je zahtjev Crne Gore", navodi se u odluci na sajtu ruskog Tužilaštva.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je 6. aprila ove godine tražilo od Rusije izručenje Ananija Nikića, službenog prevodioca opozicionog Demokratskog fronta (DF).

Učitajte još

XS
SM
MD
LG