Linkovi

Aktuelno

Haradinaj tražio snažniju ulogu SAD, a Mogherini otkazala press konferenciju

Frederica Mogherini, Ramuš Haradinaj i Johannes Hahn, 17. novembar 2017.

Prva posjeta kosovskog premijera Ramussa Haradinaja Briselu i
učešće na Savjetu za stabilizaciiju i pridruživanje između EU i
Kosova i prvi gotovo incident - visoka predstavnica EU, Federica
Mogherini, koja je sa evropske strane vodila sastanak, uvrijeđena ga je
napustila prije kraja, otkazujući i planiranu press konferenciju sa
kosovskim premijerom.

Teško da novi kosovski premijer svoju prvu posjetu Briselu na ovoj
funkciji može zabilježiti kao diplomatski uspjeh - izvori sa sastanka
Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje izmedju EU i Kosova ukazuju
na atmosferu koja je bila loša, a kuliminirala je kada, uvrijeđena
insistiranjem Haradinaja na snažnijoj ulozi Amerike u dijalogu,
Mogherini napustila sastanak i do njegovog kraja se više nije
vratila. Planirana i nakon ovakvih skupova uobičajena press
konferencija je otkazana, uz zvanično objašnjenje da je to "pitanje
agende".

Nakon sastanka iz kabineta kosovskog premijera saopštavaju - evropskoj
strani je poručeno: dijalogu sa Beogradom treba novi format i
dinamika, uz očekivano međusobno priznavanje na njegovom kraju,
kosovska vlada ubrzano ispunjava agendu evropskih reformi, da na
pitanju granice sa Crnom Gorom, što je uslov za bezvizni režim, radi nova
komisija, te da se premijer nada da će Kosovo do kraja naredne
godine dobiti status kandidata.

Evropljani su uzvratili saopštenjem: važno je kontinuirano
angažovanje u dijalogu, bez odlaganja primjeniti sve do sada
dogovoreno.

Bez obzira na današnji incident, iz krugova bliskih kabinetu Visoke
predstavnice ukazuju da evropski optimizam, kada je riječ o dijalogu,
ima svoje konkretno uporište, na koje je još juče visoka predstavnica EU, Federica Mogherini:

"Rad je u toku na nivou predsjednika. Posebno fokusiran i intenzivan
rad sa nama i našim timovima, Kako je riječ poslu koji je u toku,
ne želim da javno saopštim sve njegove detalje, a jedan od elemenata
koji se ne smiju zaboraviti je i primjena već dogovorenog. Pomenuću
samo sporazume koji su do sada primjenjeni: o pravosuđu, telekomu,
policiji, civilnoj zaštiti, slobodi kretanja, radimo na punom
otvaranju mosta u Mitrovici koji sam nedavno i sama posjetila, zatim
sporazum o carinskim peccatima, prikupljanju carine, sve te stvari
mogu da zvuče male, ali za svaki od tih malih koraka mi smo proveli
sate i sate, dane i noći rada, uključujući ponekad i najviši
politički nivo."

Današnji skup je bio drugi po redu sastanak Savjeta, nakon što je
aprila prošle godine stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i
pristuzzivanju između EU i Kosova.

„Došlo je vrijeme da Ratko Mladić odgovara za zločine nad svakom od njegovih žrtava”

Hronologija suđenja Ratku Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Ratko Mladić, nekada komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a danas optuženik koji u svojoj 75 godini života pritvoren u Hagu čeka presudu za najgore zločine u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Ratko Mladić sudnici Tribunala u Hagu konačno se pojavio 3. juna 2011. godine, nakon što je 16 godina bježao od suočavanja u sudnici sa svjedocima zločina.

Kako to procedura nalaže, dao je svoje lične podatke: „Ja sam general Ratko Mladić. Ja sam rođen u selu Božanovićima (Kalinovik). U to vreme kada sam se ja rodio, to je bio rat.”

Na red je došla tema o optužnici u kojoj su tužioci opisali strahote pod komandom Mladića.

„Gospodine Mladić, da li ste pregledali optužnicu, taj dokument od 37 strana u kojima se navodi 11 tačaka kojima se teretite?”, upitao je sudija.

„Ja sam pogledao fascikle i nisam čitao šta piše”, odgovorio je optuženi Mladić.

U fasciklama je optužnica koja opisuje razmjere genocida, istrebljenja, ubistava, progona, deportacije i drugih krivičnih djela.

Tokom višegodišnjeg procesa izvedeni su dokazi o njegovoj odgovornosti za genocid u Srebrenici, progone koji su šest općina imali karakter genocida, terorisanje građana Sarajeva i druge brojne zločine, a što su branioci nastojali osporiti.

Sudski spis čine iskazi 591 svjedoka, a sudnici je saslušano 377 svjedoka, uključujući žrtve koje opisale strahote zločina širom Bosne i Hercegovine.

  • Muhamed Kapetanović, Sarajevo:

“U jednom trenutku smo čuli eksploziju i počeli da bježimo, a onda je granata eksplodirala iza nas. Danijel Jurenić je poginuo, a Elvir, Admir i ja bili smo teško ranjeni. Danijel je bio neposredno iza mene i kad sam se okrenuo, vidio sam da mu je geler odrubio glavu.”

  • Mevludin Sejmenović, Prijedor:

“U Omarskoj je sve bilo smrt, smrt i samo smrt, a onda se odjednom pojavljuje Kuprešanin i počinje govoriti o visokoj politici. Ja sam šutio, misleći da i to moram proći prije smrti. Telefonom je Kuprešanin razgovarao sa Karadžićem, koji mu je rekao da mi obavezno kupe odijelo, da me uhrane i dovedu u Banjaluku.”

  • Zaštićeni svjedok, Srebrenica:

“Zadnji koji je ušao nije imao gdje sjesti, vojnik mu je opsovao majku, udario ga u krsta. Po njemu je srezao rafal i onda je počelo pucati po cijelom skladištu.”

*Izvor svjedočenja BIRN BiH

Primiče se vrijeme za izricanje jedne od najvažnijih presuda od kraja rata u BiH. Od Mladićevog prvog pojavljivanja u sudnici pa do prvostepene presude prošlo je šest i po godina.

„Prema odgovarajućem standardu, Tužilaštvo nije ispunilo taj zadatak i da prema tome Ratko Mladić nije kriv”, kazao je u završnim riječima Branko Lukić, jedan od advokata optuženog Mladića.

Za žrtve, doživotna kazna zatvora jedina je odgovarajuća, a što su tužioci i zatražili u prošlogodišnjem završnom obraćanju.

„Došlo je vrijeme da general Mladić odgovara za ove zločine, počinjenje nad svakom od njegovih žrtava i zajednicama koje je razorio”, kazao je tužilac Alan Tieger, dodajući da bi sve osim toga bila uvreda za „žrtve, kako za one žive, tako i za one mrtve”.

Nakon šest i po godina suđenja, došlo je vrijeme za presudu, koja će biti objavljena 22.11.2017 u 10 sati.

Američki mediji u Rusiji kao „strani agenti”

Logo Glasa Amerike

Rusija je saopštila da je upozorila devet američkih državnih medija da će, po novom zakonu, najverovatnije biti registrovani kao „strani agenti“. Među medijima koji su upozoreni su i Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike.

Donji dom ruskog parlamenta usvojio je amandmane na zakon iz 2012. gdine o nevladinim organizacijama, koji sad obuhvata i medije.

Taj propis je odgovor na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država da se ruska državna TV stanica „Russia Today“ tako registruje u Americi.

Registracija „stranih agenata” podrazumijeva da strani mediji moraju da dostave podatke o svojim ciljevima, kompletne izvještaje o finansijama, izvorima finansiranja i zaposlenima.

Također, od medija bi moglo da se traži da na svojim internet stranicama i društvenim mrežama na vidno mjesto stave da su „strani agenti”. Kremlj bi, ako to smatra potrebnim, mogao da blokira njihove web stranice.

Direktorka Glasa Amerike Amanda Bennet rekla je da se u ovom trenutku ne zna kakve će efekte zakon imati na proizvodnju vijesti Glasa Amerike u Rusiji.

Bennet naglašava da je „Glas Amerike, po zakonu, nezavisni, nepristrasni medij koji se bazira na činjenicama i ostaje vjeran tim principima.”

INZKO: Loši su pojedinci, oni zaslužuju kaznu

INZKO: Loši su pojedinci, oni zaslužuju kaznu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:35 0:00

Hronologija suđenja Ratku Mladiću

Hronologija suđenja Ratku Mladiću
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG