Linkovi

Aktuelno

Nakon Bijele kuće - budući dom predsjednika Obame u Washingtonu

Kad u januaru 2017. godine predsjedniku Obami istekne mandat, on će sa svojom obitelji i nadalje ostati u Washingtonu, i useliće se u kuću u Kalorami, u jednom istoriskom dijelu glavnog grada.

Novine su objavile fotografije Obaminog budućeg doma. Kad se predsjednik i njegova obitelj budu uselili u tu kuću, promet će se ograničiti u tom dijelu grada, ali za sada je turisti i prolaznici svakako mogu pogledati.

Nedavno je snimljen satirični video o tome šta će predsjednik Obama raditi nakon završetka svog drugog mandata.

"Šta ću ja raditi u DC-u dvije godine?", pita se Predsjednik.

Dok voditelj televizijskog kanala CNN govori:

"Uskoro će od vrhovnog komandanta postati zapovjednik na kauču." -

Ovaj satirični video prikazuje Obamu u potrazi za novom profesijom. Obama isprobava razne uloge i nada se da će barem dobiti vozačku dozvolu.

Ali je predsjednik uspio izabrati kuću u kojoj će živjeti sa svojom obitelji nakon selidbe iz Bijele kuće. Oni će se useliti u veliku rezidenciju u jednom imućnom kvartu grada koji se zove Kalorama.

Vrijednost kuće se procjenjuje na 6 milijuna dolara. Obama je ne kupuje nego je uzima u zakup za oko 22 hiljade dolara mjesečno.

Predsjednik je rekao da ostaje u Washingtonu da bi njegova mlađa kćerka Sasha mogla ostati u školi koju pohađa dok ne maturira.

Kalorama je veoma prestižan i siguran dio grada iz jednostavnog razloga: tu je najveća koncentracija ambasada i ambasadorskih rezidencija, i domova drugih washingtonskih zvaničnika.

Lokalni stanovnici su se navikli na stalno prisustvo policije i tajne službe. Istoričar ovog dijela grada Steven Hansen kaže da će dolazak obitelji Obama ovaj kvart učiniti još sigurnijim.

"Mislim da će susjedi zapravo cijeniti što će se Obama useliti u njihov dio grada. Već se priča o tome da će ulica biti zatvorena za promet, a pristup će imati samo stanovnici koji inaće tamo žive. I sigurnost će biti povećana, tako da više neće morati brinuti ako slučajno ne uključe svoj alarmni uređaj preko noć, jer će ovaj kvart biti dobro čuvan i zaštićen, a vjerovatno će i vrijednost nekretnina porasti", kaže Stephen Hansen.

John Horan svakodnevno šeta svog psa Tigra na ulicama Kalorame, i živi u blizini. Njemu je drago što je Obama odlučio ostati u Washingtonu.

"To ne bi trebalo utjecati mnogo na ovaj kraj. To je dio grada gdje ionako žive zvaničnici iz cijele zemlje i iz svih dijelova svijeta. Svi su se već navikli na prisutnost sigurnosnih snaga, a znaju i za učtivost i zadovoljstva sa kojim mi dočekamo sve one ljude koji se spremni odustati od dijela svog privatnog života u službi za javnost", kaže John Horan.

Obama će biti drugi američki predsjednik koji će ostati u glavnom gradu nakon isteka svog mandata. Woodrow Wilson je bio prvi. I on je živeo u tom dijelu grada koji je Obama odabrao za svoj budući dom.

Wilosnova kuća je sad i muzej otvoren za posjetioce, i nalazi se nedaleko od Obaminog budućeg doma.

"95 posto svega je originalno. Ima svega nekoliko stvari koje ranije nisu bile tu", govori posjetiocima Robert Enholm, izvršni direktor Muzeja Woodrow Wilson.

Robert Enholm vodi posjetioce na obilazak Wilsonove kuće. Ima tu puno interesantnih stvari kao što su mozaik iz Vatikana, tapiserija iz Francuske, i Wilsonova biblioteka sa starim projektorom.

Prema Enholmu ima neke sličnosti u Wilsonovoj i Obaminoj odluci da nakon svog mandata ostanu u Washingtonu.

"Na neki način, istorijat kuće je i istorijat predsjednika koji napušta svoj položaj, ali ostaje u glavnog gradu zemlje da bi ostao i nadalje politički aktivan. To je svakako bio jedan od ciljeva predsjednika Wilsona, a predpostavljam da će i predsjednik Obama vidjeti prijednosti toga što ostaje u Washingtonu", kaže Robert Enholm.

Time šro ostaje u Washingtonu, Obama i nema drugog izbora nego da ostane aktivan u politici... što je sigurno više nego dovoljno za bivšeg predsjednika, bez obzira na brige o kojima je pričao u svom satiričnom video snimku.

SAD: 20 miliona nesretnika, robova modernog doba

Trgovina i krijumčarenje ljudi širom svijeta je biznis vrijedan 150 milijardi dolara.

Na listi zemalja u kojima je, po kriterijima američkog State Departmenta, izuzetno razvijena i organizirana trgovina i krijumčarenje ljudima je 8 novih država - Burma, Haiti, Džibuti, Papua Nova Gvinea, Sudan, Surinam, Turkeminstan i Uzbekistan. Tu crnu listu sada čini ukupno 27 zemalja, ocijenjenih kao najgorih kršitelja osnovnih ljudskih prava, posebno prava djece i žena. Trgovina i krijumčarenje ljudi širom svijeta je biznis vrijedan 150 milijardi dolara. Posljedica tog nehumanog, nezakonitog biznisa - 20 miliona nesretnika, robova modernog doba.

Govoreći o redovnom godišnjem izvještaju State Departmenta o trgovini i krijumačarenju ljudi, američki državni sekretar John Kerry, je istakao:

"Tih 20 miliona ljudi su ljudi kao mi ovdje. Imaju imena, porodice... Ali, prisiljeni su da trpe pakao, da žive u paklu modernog doba, paklu u kojem nijedno ljudsko biće nikada ne bi trebalo da bude."

Žrtve trgovine i krijumčarenja ljudima su seksualno roblje, radnici na najtežim poslovima, jadnici prisiljeni da budu vojnici za račun drugih, ljudi bez nade i mogućnosti da budu slobodni. Žive i rade bez dovoljno hrane, bez medicinske njege, bez ikakve milosti njihovih gospodara.

"Svi mi znamo .... djevojčice i djevojke seksualne robinje, žene najprostija radna snaga, muškarci i dječaci radnici od jutra do mraka u svim, pa i nemogućim uvjetima" – također je rekao američki državni sekretar.

Na područjima ratrzanim ratovima i sukobima djeca bijavu otimana i trenirana da se bore.... Mnoga bivaju robovi te vrste dobrovoljno jer nemaju drugog izbora. Siromaštvo mladih gura ih u ropstvo modernog doba, njihovu nesreću koriste beskrupulozni obećavajući bolji život negdje drugdje.

Vlasti, policija, sudstvo, vladine agencije i službe mnogih zemalja zatvaraju oči pred tim zlom. Korumpirane vlasti u nekim su zemljama i sponzori tom kriminalu. Vlada Burme, primjera radi, decenijama primorava pridadnike manjina na prisilni rad, a djeca bivaju regrutirana u burmanske oružane snage. Praksa uzbekistanskih vlasti je dobro poznata - prisilni, bespatni rad mnogih Uzbekistanaca na poljima pamuka.

Sjedinjene Države vlade zemalja, ocijenjenih kao najgorih u pogledu trgovine i krijumčarenja ljudima, smatraju odgvornim za takvo stanje i poduzimaju brojne korake pokušavajući da ih motiviraju na odlučniju borbu protiv tog modernog zla.

SAD: 20 miliona nesretnika, robova modernog doba
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

SAD: 20 miliona nesretnika, robova modernog doba

SAD: 20 miliona nesretnika, robova modernog doba
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Tehnologija: Samo-vozeći, potpuno automotizirani automobili su, definitvno, vozila 21. stoljeća

Tehnologija: Samo-vozeći, potpuno automotizirani automobili su, definitvno, vozila 21. stoljeća
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:15 0:00

Prijateljski susret lidera za jačanje međusobne suradnje

Prijateljski susret lidera za jačanje međusobne suradnje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG