Linkovi

Aktuelno

SAD: Šta sa useljenicima, postojećim i budućim?!

Do izbora narednog predsjednika SAD još je desetak mjeseci, ali je realno očekivati da useljeništvo ostane u vrhu predizbornih kampanja

Sa oko 11 miliona useljenika koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama bez legalno reguliranog statusa i svim problemima koji iz toga proističu, Demokrati i Republikanci su saglasni samo u jednom - američki useljenički sistem ne funkcionira. Predsjednik Barack Obama i predsjednički kandidati, Demokrati, podržavaju sveobuhvatnu reformu useljeničke politike i prakse kao put do legalnog sticanja državljanstva useljenika koji godinama žive i rade u Sjedinjenim Državama. Predsjednički kandidati, Republikanci, ideje, prijedloge, nastojanja i pokušaje Demokrata za legaliziranje useljeničkog statusa vide kao amnestiju ilegalnih imigranata. I ta problematika je, po ocjenama mnogih analitičara neočekivano, postala centralno pitanje ovogodišnjih kampanja za izbor narednog američkog predsjednika i to ponajviše zbog stavova Donalda Trumpa, vodećeg predsjedničkog kandidata među Republikancima.

I Trump, i drugi kandidati, Republikanci, uvezali su problematiku neregulisanog useljeničkog statusa sa nezodovljstvom ekonomskim stanjem i strahovanjima za nacionalnu sigurnost.

Ted Cruz u jednom od video-spotova, poručuje „da ključni mediji, izvještavajući o useljeništvu, o tome ne govore kao o ekonomskom pitanju“ On, Ted Cruz, pak upozorava i ističe „da je to za svakog od nas vrlo bitno osobno ekonomsko pitanje."

Trump se biračima preporučjuje oglasom u kojem se naglašava da je "on taj koji će zaustaviti ilegalno useljavanje podizanjem zida na južnoj granici čiju će gradnju platiti susjedni Meksiko."

Donald Trump je odmah na početku svoje kampanje, u junu prošle godine, ilegalno useljavanje postavio kao centralno pitanje rekavši, pored ostalog i ovo:

"Kada Meksiko šalje svoje ljude, ne šalje najbolje. Oni koji dolaze donose drogu, kriminal, siluju...."

Te Trumpove riječi, kao i neke kasnije u odnosu prema izbjeglicama iz Sirije i muslimanima, prenerazile su mnoge, ali i se urezale u svijest brojnih Amerikanaca kao velika realna bojazan.

John Fortier, politički analitičar, o tome kaže:

"Veliki i snažan dio Republikanskog stranačkog tijela je zabrinut imigracionom problematikom. Trump je preuzeo vođstvo insistirajući na tom pitanju. O tome govore i drugi predsjednički kandidati, ali on je taj koji o tome govori direktnije i otvorenije nego bilo ko od njegovih konkurenata."

Ti drugi, predsjednički kandidati, Republikanci, slijedili su, mada manje naglašeno, i Trumpove stavove o neprihvatanju useljevanja izbjeglica iz Sirije i Iraka.

Druga politička strana u preizbornoj utcri, predsjednički kandidati, Demokrati, natječu se u osudama anti-imigracione retorike Republikanaca.

Hillary Clinton, predsjednička kandidatkinja, Demokrata, jednom predizbornom skupu je rekla:

"Nijedan kandidat, Republikanac, niti jedan od njih, ne podržava jasan i realan put do sticanja američkog državljanstva. Marco Rubio je prije tri godine učestvovao u kreiranju zakona o useljevanju. Sada se od toga ograđuje. Svi oni kreću u ekstremizam i udaljavaju se od većine Amerike."

I Bernie Sanders, takođje predsjednički kandidat, Demokrata, ne propušta reći što misli o useljavanju u Sjedinjene Države:

"Zastrašen sam mnoštvom glasova, uključujući i neke iz naše, Demokratske stranke, koji traže da veliki broj djece-izbjeglica na našoj granici, u izuzetno teškoj humanitarnoj krizi, bude vraćen u matične zemlje. Sjedinjene Države treba moraju poštovati međunarodne obaveze i odgovorno se odnositi prema djeci i porodicama koje traže izbjeglički status."

Posljednje aktete pokazuju da 80 odsto anketiranih Amerikanaca smatra da će teška i složena useljenička problematika biti bitan faktor opredjeljenja za koga glasati. Mada je do izbora narednog američkog predsjednika još desetak mjeseci, realno je očekivati da to pitanje ostane u vrhu preizbornih kampanja predsjedničkih kandidata.

SAD: Šta sa useljenicima, postojećim i budućim?!
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

SAD: Šta sa useljenicima, postojećim i budućim?!

SAD: Šta sa useljenicima, postojećim i budućim?!
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

Berlin: Sistem socijalne brige preplavljen brojem migranata

Lokalni volonteri kažu da je sistem socijalne brige za izbjeglice u Berlinu preplavljen brojem migranata koji se prihavljuju za azil, i pozivaju lokalne vlasti da poduzmu hitne korake kako bi se riješili, kako navode, nehumani uvjeti u centralnom uredu za registraciju. Iz glavnog grada Njemačke se javlja Henry Ridgwell.

Ured socijalnih usluga u Berlinu je mjesto na kojem se izbjeglički snovi o novom životu u Njemačkoj često suočavaju sa realnošću. Podignuti su veliki šatori za procesiranje migranata. Afganistanski izbjeglica Khaudnazar tu čeka od 8 sati ujutro. Svaki put kada dođe na vrh reda, kažu mu da se vrati sutradan.

Svako jutro kada ovdje dođem, uđem u ured i okrenu me nazad i kažu da dođem sutra. Onda tu dođem sutra, i onda mi opet kažu isto, kaže on.

Haos u centru traje već mjesecima.Mnogi od ovih migranata kažu da tu već nekoliko sedmica dolaze svaki dan samo kako bi pokušali ugovoriti sastanak sa predstavnicima socijalnih usluga. Ali čini se da su brojevi isuviše veliki za lokalne vlasti.

Afganistanski tinejdžer Mohamed kaže da tu boravi 24 dana bez ikakve pomoći, ili novca. Timovi lokalnih volontera dijele topla pića i hranu. Javne donacije u odjeći stižu svakog sata, i njih sortiraju volonteri izbjeglice i lokalni stanovnici.

U Njemačkoj je zima, i još uvijek imamo ljude koji stižu bez cipela, bebe bez cipela, jakni ili rukavica, kaže Kurt Kettler, iz volonterske grupe Moabit Hilft.

On optužuje njemačku vladu da nije ispunila svoju obavezu da se pobrine o izbjeglicama.

Njemačka ne može prihvatiti sve ljude, očigledno, ali mi imamo financijsku moć, odnosno ima je EU. Trebali bi biti malo fleksibilniji, i u ovakvim krizama moraju biti mnogo brži, kaže Kurt Kettler.

Među nekim izbjeglicama postoji razočarenje. Ali neki hvale pomoć koju su dobili.

Dali su mi cipele i odjeću, to je dobro. Za mene je ovo zemlja broj jedan, kaže Hersh Ahmad, izbjeglica iz Iraka.

Njemačka je zemlja broj jedan za milione migranata. Ali ti brojevi prijete da će oslabiti sisteme koji su uspostavljeni kako bi pružili najosnovniju brigu.

Pojačani napori neophodni u borbi protiv virusa Zika

Pojačani napori neophodni u borbi protiv virusa Zika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Pojačani napori neophodni u borbi protiv virusa Zika

Svjetska zdravstvena organizacija će idućeg tjedna sazvati hitni sastanak odbora povodom naglog širenja virusa Zika, i prodiskutiraće o međunarodnim mjerama koje treba preduzeti kao odgovor na ovu bolest, koja je - između ostalih - povezana i sa rijetkim oštećenjem mozga još nerođenih beba.

Pojačani napori neophodni u borbi protiv virusa Zika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Svjetska zdravstena organizacija upozorava da je mogući uzrok povećanja oštećenja u novorođenčadi virus Zika, koji se ubrzano širi na američkim kontinentima i može zahvatiti i do 4 milijuna ljudi.

Tijekom jučerašnjeg specijalnog zasjedanja u Ženevi, direktorica organizacije Margaret Chan je rekla da se za virus koji je bio otkriven u Ugandi 1947. godine, dugo mislilo da nije opasan po ljude.

Međutim, kako kaže, virus se proširio po svijetu i posljednjih godina je povezan sa neurološkim komplikacijama.

"Prošle godine je virus stigao i do Američkog kontinenta i tu se sad eksplozivno širi. Do sada su slučajevi prijavljeni u 23 zemlje i područja u tom regionu. Nivo uznemirenosti je krajnje visok. Pojava virusa se povezuje sa naglim porastom rođenja beba sa abnormalno malim glavama."- izjavila je Margaret Chan.

Chan je međutim naglasila da povezanost virusa Zika i ovih oštećenja, poznatih kao mikrocefalija, nije do sada čvrsto potvrđena. Ali dodala je da postoji jaka sumnja, i to je dovelo do promjene profila rizika od ovog virusa od blage opasnosti na nivo alarmantnih proporcija.

Izvršni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za epidemije i vanredna stanja , Dr. Bruce Aylward je rekao novinarima da će na hitnoj sjednici odrediti odgovarajuće korake.

"Kao što sam rekao, direktorica je sazvala sastanak vanrednog odbora za ponedeljak, prvi februara, u skladu sa međunarodnim zdravstvenim propisima da se pogledaju raspoloživi dokazni materijali i šta na osnovu njih možemo prepuručiti što se tiče mjera kako kontrole širenja virusa, tako i mogućnosti za bilo koju povezanost sa mikrocefalijom." - nastavio je Dr. Aylward.

Virus Zika je dobio svoje ime po istoimenoj šumi u Ugandi gdje je prvi put othriven 1947. godine u majmunima. Prenosi se putem komaraca i najprije se mislilo da napada samo majmune.

Pojave bolesti u Brazilu i u drugim zemljama Južne i Centralne Amerike su međutim dovele do pojačanih napora u borbi protiv tog virusa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG