Linkovi

Aktuelno

Evropska unija: Program QE ne garantira ekonomski progres

Evropska unija: Program QE ne garantira ekonomski progres
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:58 0:00

Obama optužio Rusiju za napad ukrajinskih separatista u Mariupolu

Američki predsjednik Barack Obama je okrivio Rusiju za napad kojeg su izveli ukrajinski separatisti, u kojem je na desetine ljudi izgubilo život u lučkom gradu Mariupol, što je ponovo dovelo u pitanje održivost primirja koje je prošle godine postignuto sa vladom u Kijevu.

Uništenje nakon raketnog napada pobunjenika u Mariupolu je dovelo do oštrih komenatara američkog predsjednika Baracka Obame tokom njegove posjete Indiji.

Uveliko smo zabrinuti zbog najnovijeg narušavanja primirja I agresije koju provode separatisti, uz rusku podršku, rusku opremu, rusko financiranje, ruski trening I snage. I dalje ćemo imati pristup kakav smo imali I do sada, a to je vršiti pritisak na Rusiju, rekao je predsjednik Obama.

Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko je bio još direktniji, optuživši za napad, kako je rekao, teroriste koje podržava Rusija.

Na susretu ministara EU bi trebali koordinirati dodatne korake ka osiguranju sigurnosti Ukrajine I povećanju pritiska na Rusiju, rekao je Poroshenko.

Usprkos najnovijem gubitku života I činjenici da separatisti isključuju dodatne pregovore sa Kijevom, gospodin Poroshenko kaže da ne vidi alternativu za mirovni sporazum in Minska. Slično tome, predsejdnik Obama je isključio mogućnost vojnog sukoba sa Rusijom zbog pitanja Ukrajine, ali je rekao će troškovi za Moskvu, zbog kontinuiranog miješanja, I dalje rasti.

Ukoliko su Putin I Rusija namijenili da se uključe u vojni sukob, njihova je vojska mnogo moćnija od ukrajinske. I pitanje će biti da li će nastaviti stazom koje ne samo da je loša za narod Ukrajine, već I za narod Rusije, rekao je Barack Obama.

Rusija poriče umiješanost u sukob u Ukrajini I okrivljuje Kijev što mirovni sporazum ne uspjeva zaustaviti krvoproliće.

Evropska unija: Program QE ne garantira ekonomski progres

Tim programom, obimnijim od očekivanog, svakog mjeseca trebalo bi da se u finansijski krvotok Evropske unije ubrizga 67 milijardi dolara.

Vrijednost eura značajno je pala nakon što je Evropska centralna banka u prošli četvrtak najavila program kvantitativnih olakšica (QE – Quantitative Easing). Tim programom, većim od očekivanog, svakog mjeseca trebalo bi da se u finansijski krvotok Evropske unije ubrizga 67 milijardi dolara. Ključni povod za reakcije koje su rezultirale padom vrijednosti eura je bojazan da je to ništa drugo do štampanje novog novca. Najavljeni program Evropske centralne banke uslijedio je nakon analiza koje ukazuju da je u posljednjem tromjesečju prošle godine deflacija u zemljama koje koriste euro 0,2 odsto i da bi potrošači mogli smanjiti kupovinu čekajući da cijene počnu padati.

Malo je vjerojatno da bi ubrizgavanjem novo-printanog novca evropska ekonomija mogla biti izvučena iz sadašnjih okolnosti, smatra Christian Odendahl, glavni ekonomista londonskog Centra za evropske reforme:

"Problem je u tome što je Evropska centralna banka čekala poprilično dugo da se odluči na taj relativno hrabar program za koji Evropljani očekuju da bi mogao podstaći promjene na bolje. Ta očekivanja negativno utiču na ukupno stanje."

Taj program kvantitativnih olakšica u ukupnom iznosu od hiljadu i 300 milijardi dolara možda neće biti dovoljan da značajnije promijeni ekonomske tokove u Evropskoj uniji, kaže finansijska analitičarka Kathleen Brooks i dodaje:

"Ono što smo vidjeli na primjeru Sjedinjenih Država, a i Japana takođe, je da je potrebno ogromno mnogo novca da bi kvantitavne finasijske olakšice pozitivno uticale na ekonomiju."

Američki program ubrizgavanja novo-štampanog novca nudi određena iskustva koja treba slijediti, dodaje Christian Odendahl:

"Jedno od tih iskustava je da takvi programi daju dobar rezultat ako su pravovremeno najavljeni i pokrenuti. Nakon prvog šoka, na tržištima raste uvjerenje da promjene na bolje slijede."

U Evropskoj uniji evidentan je i dodatni politički rizik, ističe Kathleen Brooks:

"Ako Evropska centralna banka finansijskim injekcijama pokušava stabilizirati stanje u različitim zemljama, članicama Evropske unije, Njemačka, primjera radi, čija je ekonomija najsnažnjija u eurozoni, mogla bi biti finansijski odgovorna ako te zemlje ne budu u stanju uredno vraćati pozajmice i dugove."

Unatoč takvom riziku njemačka kancelarka Angela Merkel je Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu podržala program Evropske centralne banke i naglasila:

"Mi sada trebamo očistiti i konsolidirati finasije ununutar Evropske unije, sada kada su kamatne stope niske."

Japanska ekonomija je bila desetak godina u teškoćama. Odnedavno pokazuje znake snažnijeg oporavka. William Saito, savjetnik japanskog premijera Šinza Abea, smatra da su, unatoč velikoj razlici između Japana i Evropske unije, evropska ekonomska iskustva dobro došla:

"Od Evropske centralne banke i Evropske unije Japan može mnogo naučiti. Evropska unija je fundamentalno drugačija, to je zajednica mnogih zemalja sa vrlo različitim načinima ponašanja i razmišljanja."

Najbolji primjer tih različitosti i najbolji primjer izazova usaglašavanja tih razlika je Grčka. I prije jučerašnjih izbora, i sada, nakon pobjede radikalne ljevičarske stranke Syriza čija je popularnost rasla na programu odbacivanja rigoroznih mjera štednje i kresanja bužetske potrošnje koje je Grcima nametnula Evropska unija, kao uslov za finansijsku pomoć u saniranju ogromnog grčkog i unutarnjeg i vanjskog duga.

Evropska unija: Program QE ne garantira ekonomski progres
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:58 0:00

Washington: Nacionalni muzej žene u umjetnosti kritiziran zbog izostave nekih slika Djevice Marije

Izložba u Wasingtonu pokazala je da osjetljivost usljed slikanja i drugog prikazivanja vjerskih figura nije jedinstvena samo za islam.

Teroristi koji su usmrtili 12 osoba u francuskom magazinu Charlie Hebdo su ranije kazali da su uzrok njihovog bijesa i sovete - satirične karikature poslanika Muhammada.

Masakr u Charlie Hebdo je još jednom podcrtao činjenicu da Zapad ne dijeli uvijek tabu -teme kada je u pitanju umjetničko izražavanje, sa drugim dijelovima svijeta.

Ne-muslimani možda malo teže shvataju preosjetljivost muslimana kada je u pitanju njihov Poslanik. Međutim, jedan muzej u glavnom gradu Amerike je izazvao lavinu kritika radi izložbe koja se bavi prikazivanjem Djevice Marije u evropskoj umjetnosti.

Ovom je izložbom Nacionalni Muzej žene u umjetnosti želio pokazati kako su veliki majstori humanizirali Djevicu Mariju. Ipak, galerija je kritizirana jer je u izložbi izostavila slike majke Božije koje su radili moderni umjetnici - koji ju nisu prikazivali kao savršenstvo.

“Ovo je djelo Sestre Ursole Caccia ...”

govori direktorica Susan Fisher Sterling, dodajući da su ljudi u principu osjetljivi kada je u pitanju religija u umjetničkom prikazivanju.

SUSAN FISHER STERLING, :
“Vjerujem da je odgovor na takvu umjetnost, bila to Djevica Marija ili nešto drugo, uvijek donekle emocionalan. Te su stvari vrlo duboko urezane u ljudski psihu, i ljudsko srce, oni žele da je to uvijek na nekoj vrsti pijedestala - tako da ne čudi da im to pada teško...,'' rekla je Susan Fisher Sterling

Časna Sestra Marie-Bernard se divi renesansnom djelu “Djevica sa Djetetom.” Ona pripada redu zvanom Ropkinje Bezgriješnog Srca Marijinog. Ko to može reći da njihovo postojanje danas i ovdje, nije Božija volja?

“Dok smo se vozile kako bismo sudjelovale na konferenciji pokreta za zaštitu života, ugledale smo sliku Blažene Djevice, uz natpis: Upoznajte Mariju! I zato smo se i zaustavile,” rekla je sestra Marie Bernard.

Ona vjeruje da je pogrešno prikazivati Djevicu, kako je to učinjeno na ovom platnu iz 20. stoljeća, načinjenom od slonovskog izmeta, i s vulgarnim motivima. Sestra Marie-Bernard dodaje:

“Užasava me da se takvo što dozvoljava, da se to prikazuje javnosti, da se može vidjeti na javnoj izložbi - dok su veliki umjetnici kroz stoljeća toliko truda uložili da ju prikažu lijepom.”

Za ove časne sestre nema granice sublimiranim načinima da se naslika žena kojoj su one posvetile svoje živote.

SAD-Izrael-Iran: Diplomaciji treba dati šansu

Predsjednik Obama je izjavio da se neće sastati sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom kada on u martu bude došao u posjetu Washingtonu, gdje će se obratiti zajedničkom zasjedanju američkog kongresa. Predsjedatelj Zastupničkog doma, republikanac John Boehner, je objavio da je pozvao gospodina Netanyahua, rekavši da se o tome nije unaprijed konsultirao sa Bijelom kućom. Mnogi taj poziv smatraju oštrim odgovorom republikanaca u kongresu na Obaminu politiku međunarodne diplomacije kako bi se zaustavio iranski nuklearni program.

Predsjednik Obama I izraelski premijer Netanyahu se ne slažu kada je u pitanju najbolji način da se spriječi Iran da proizvede nuklearno oružje. Gospodin Netanyahu je skeptičan po pitanju fokusa kojeg predsjednik Obama stavlja na međunarodnu diplomaciju. Dok bi se međunarodni pregovori sa Iranom trebali nastaviti u februaru, neki kongresni lideri postaju nestrpljivi. Predsjedatelj Zastupničkog doma, republikanac John Boehner, iznenadio je mnoge pozvavši izraelskog lidera da se obrati kongresu po pitanju prijetnji koje predstavljaju iranski nuklearni program I radikalni islam.

Nisam se konsultirao sa Bijelom kućom. Kongres takvu odluku može donijeti sam. U svijetu postoji ozbiljna prijetnja I predsjednik je to sinoć samo kratko spomenuo, rekao je Boehner.

Glasnogovornik Bijele kuće je rekao da se predsjednik neće sastati sa gospodinom Netanyahuom, zbog toga što vrlo brzo predstoje izraelski izbori, krajem marta. Liderka manjine u Zastupničkom domu, demokrata Nancy Pelosi, u pitanje je dovela vrijeme posjete.

Do posjete će doći dvije sedmice prije izbora u Izraelu. Mislim da to nije odgovarajući potez za bilo koju zemlju, rekla je Nancy Pelosi.

Državni sekretar John Kerry je nastojao umanjiti ono što mnogi vide kao udarac predsjedniku Obami.

Mi pozivamo izraelskog premijera da dođe u Ameriku I održi govor bilo kada. Ali očigledno, neobično je da o tome saznajemo iz ureda predsjedatelja Zastupničkog doma. Svako zna da je za svakoga vruće pitanje Iran, rekao je John Kerry.

Nancy Pelosi je rekla da je plan predsjednika Obame da spriječi Iran da proizvede nuklearno oružje, te da se kongres mora suzdržati o predloženom glasanju za nametanje dodatnih sankcija na Iran.

Postoji šansa da pregovori uspiju ili ne uspiju. Ali ne možemo dozvoliti da ne uspiju samo zato jer kongres želi djelovati.

Ali demokratski senator Robert Menendez se ne slaže.

Iran mora znati da će doći do posljedica ako se doživi neuspjeh. Neki od nas vjeruju da bi te posljedice trebale biti dodatne sankcije, rekao je Menendez.

Steve Billet sa univerziteta George Washington kaže da kongres ima ulogu u oblikovanju američke vanjske politike, ali da bi njegova umiješanost mogla dodatno zakomplicirati trenutne diplomatske napore.

Nisam siguran kako će se to sve završiti kada su u pitanju pregovori, ali je jasno da je dodatni ograničavajući elemenat za one koji su uključeni u pregovore da ta konkretna pitanja potencijalno nadsjenjuju pregovore. Kada se kongres umiješa u ovakvu situaciju, time zaista povećava neizvjesnost ishoda, smatra Steve Billet.

U neuobičajenom komentaru za Washington Post, ministri vanjskih poslova Evropske unije, Njemačke, Francuske I Britanije su rekli da bi bilo kakve dodatne sankcije na Iran u ovom trenutku ugrozile međunarodna nastojanja koja se nalaze na ključnoj tački. Oni su pozvali sve da diplomaciji daju šansu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG