Linkovi

Aktuelno

Washington: Nacionalni muzej žene u umjetnosti kritiziran zbog izostave nekih slika Djevice Marije

Izložba u Wasingtonu pokazala je da osjetljivost usljed slikanja i drugog prikazivanja vjerskih figura nije jedinstvena samo za islam.

Teroristi koji su usmrtili 12 osoba u francuskom magazinu Charlie Hebdo su ranije kazali da su uzrok njihovog bijesa i sovete - satirične karikature poslanika Muhammada.

Masakr u Charlie Hebdo je još jednom podcrtao činjenicu da Zapad ne dijeli uvijek tabu -teme kada je u pitanju umjetničko izražavanje, sa drugim dijelovima svijeta.

Ne-muslimani možda malo teže shvataju preosjetljivost muslimana kada je u pitanju njihov Poslanik. Međutim, jedan muzej u glavnom gradu Amerike je izazvao lavinu kritika radi izložbe koja se bavi prikazivanjem Djevice Marije u evropskoj umjetnosti.

Ovom je izložbom Nacionalni Muzej žene u umjetnosti želio pokazati kako su veliki majstori humanizirali Djevicu Mariju. Ipak, galerija je kritizirana jer je u izložbi izostavila slike majke Božije koje su radili moderni umjetnici - koji ju nisu prikazivali kao savršenstvo.

“Ovo je djelo Sestre Ursole Caccia ...”

govori direktorica Susan Fisher Sterling, dodajući da su ljudi u principu osjetljivi kada je u pitanju religija u umjetničkom prikazivanju.

SUSAN FISHER STERLING, :
“Vjerujem da je odgovor na takvu umjetnost, bila to Djevica Marija ili nešto drugo, uvijek donekle emocionalan. Te su stvari vrlo duboko urezane u ljudski psihu, i ljudsko srce, oni žele da je to uvijek na nekoj vrsti pijedestala - tako da ne čudi da im to pada teško...,'' rekla je Susan Fisher Sterling

Časna Sestra Marie-Bernard se divi renesansnom djelu “Djevica sa Djetetom.” Ona pripada redu zvanom Ropkinje Bezgriješnog Srca Marijinog. Ko to može reći da njihovo postojanje danas i ovdje, nije Božija volja?

“Dok smo se vozile kako bismo sudjelovale na konferenciji pokreta za zaštitu života, ugledale smo sliku Blažene Djevice, uz natpis: Upoznajte Mariju! I zato smo se i zaustavile,” rekla je sestra Marie Bernard.

Ona vjeruje da je pogrešno prikazivati Djevicu, kako je to učinjeno na ovom platnu iz 20. stoljeća, načinjenom od slonovskog izmeta, i s vulgarnim motivima. Sestra Marie-Bernard dodaje:

“Užasava me da se takvo što dozvoljava, da se to prikazuje javnosti, da se može vidjeti na javnoj izložbi - dok su veliki umjetnici kroz stoljeća toliko truda uložili da ju prikažu lijepom.”

Za ove časne sestre nema granice sublimiranim načinima da se naslika žena kojoj su one posvetile svoje živote.

SAD-Izrael-Iran: Diplomaciji treba dati šansu

Predsjednik Obama je izjavio da se neće sastati sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom kada on u martu bude došao u posjetu Washingtonu, gdje će se obratiti zajedničkom zasjedanju američkog kongresa. Predsjedatelj Zastupničkog doma, republikanac John Boehner, je objavio da je pozvao gospodina Netanyahua, rekavši da se o tome nije unaprijed konsultirao sa Bijelom kućom. Mnogi taj poziv smatraju oštrim odgovorom republikanaca u kongresu na Obaminu politiku međunarodne diplomacije kako bi se zaustavio iranski nuklearni program.

Predsjednik Obama I izraelski premijer Netanyahu se ne slažu kada je u pitanju najbolji način da se spriječi Iran da proizvede nuklearno oružje. Gospodin Netanyahu je skeptičan po pitanju fokusa kojeg predsjednik Obama stavlja na međunarodnu diplomaciju. Dok bi se međunarodni pregovori sa Iranom trebali nastaviti u februaru, neki kongresni lideri postaju nestrpljivi. Predsjedatelj Zastupničkog doma, republikanac John Boehner, iznenadio je mnoge pozvavši izraelskog lidera da se obrati kongresu po pitanju prijetnji koje predstavljaju iranski nuklearni program I radikalni islam.

Nisam se konsultirao sa Bijelom kućom. Kongres takvu odluku može donijeti sam. U svijetu postoji ozbiljna prijetnja I predsjednik je to sinoć samo kratko spomenuo, rekao je Boehner.

Glasnogovornik Bijele kuće je rekao da se predsjednik neće sastati sa gospodinom Netanyahuom, zbog toga što vrlo brzo predstoje izraelski izbori, krajem marta. Liderka manjine u Zastupničkom domu, demokrata Nancy Pelosi, u pitanje je dovela vrijeme posjete.

Do posjete će doći dvije sedmice prije izbora u Izraelu. Mislim da to nije odgovarajući potez za bilo koju zemlju, rekla je Nancy Pelosi.

Državni sekretar John Kerry je nastojao umanjiti ono što mnogi vide kao udarac predsjedniku Obami.

Mi pozivamo izraelskog premijera da dođe u Ameriku I održi govor bilo kada. Ali očigledno, neobično je da o tome saznajemo iz ureda predsjedatelja Zastupničkog doma. Svako zna da je za svakoga vruće pitanje Iran, rekao je John Kerry.

Nancy Pelosi je rekla da je plan predsjednika Obame da spriječi Iran da proizvede nuklearno oružje, te da se kongres mora suzdržati o predloženom glasanju za nametanje dodatnih sankcija na Iran.

Postoji šansa da pregovori uspiju ili ne uspiju. Ali ne možemo dozvoliti da ne uspiju samo zato jer kongres želi djelovati.

Ali demokratski senator Robert Menendez se ne slaže.

Iran mora znati da će doći do posljedica ako se doživi neuspjeh. Neki od nas vjeruju da bi te posljedice trebale biti dodatne sankcije, rekao je Menendez.

Steve Billet sa univerziteta George Washington kaže da kongres ima ulogu u oblikovanju američke vanjske politike, ali da bi njegova umiješanost mogla dodatno zakomplicirati trenutne diplomatske napore.

Nisam siguran kako će se to sve završiti kada su u pitanju pregovori, ali je jasno da je dodatni ograničavajući elemenat za one koji su uključeni u pregovore da ta konkretna pitanja potencijalno nadsjenjuju pregovore. Kada se kongres umiješa u ovakvu situaciju, time zaista povećava neizvjesnost ishoda, smatra Steve Billet.

U neuobičajenom komentaru za Washington Post, ministri vanjskih poslova Evropske unije, Njemačke, Francuske I Britanije su rekli da bi bilo kakve dodatne sankcije na Iran u ovom trenutku ugrozile međunarodna nastojanja koja se nalaze na ključnoj tački. Oni su pozvali sve da diplomaciji daju šansu.

Umjetnička djela u podzemnoj željeznici oduševljavaju Njujorčane i turiste

Umjetnička djela u podzemnoj željeznici oduševljavaju Njujorčane i turiste
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Umjetnička djela u podzemnoj željeznici oduševljavaju Njujorčane i turiste

Ponekad ih se kolektivno naziva njujorškim ''podzemnim muzejom umjetnosti'' - više od 250 radova na podzemnim i željezničkim stanicama, čiji je cilj učiniti put oko grada ljepšim.

Milijuni Njujorčana i posjetitelja u New Yorku svakoga dana putuju gradskom podzemnom željeznicom i prigradskim vlakovima. Tokom svog puta, susreću se s jednom od najrasprostranjenijih umjetničkih zbirki na svijetu.

Ponekad ih se kolektivno naziva njujorškim ''podzemnim muzejom umjetnosti'' - više od 250 radova na podzemnim i željezničkim stanicama, čiji je cilj učiniti put oko grada ljepšim.

Primjerice, ogromni oslikani plafon već cijelo stoljeće može se vidjeti na željezničkom kolodvoru Grand Central, a na tržnici Grand Central, viseća lampa inspirirana stablom koja se sjaji s kristalima poput leda .

Neki od autora su početnici, a neki već odavno slavni umjetnici: Roy Lichtenstein, čiji zid od emajliranog porculana u pop-art stilu krasi Times Square, te Sol Lewitt, čiji se živopisni ''Virovi i vihori'' nalaze na stanici Columbus Circle.

Sandra Bloodworth direktorica je umjetničkog programa Njujorške prometne uprave od njegovog začetka 1985. godine.

''Zapravo, program je počeo puno ranije. Kad je osnovana željeznica 1904.-e godine, jedan dio novca odvojen je za izradu posebnih ukrasa u željeznici kako bi se ona učinila posebnim mjestom za njene korisnike,'' kaže Sandra Bloodworth.

Posljednjih 30 godina, od umjetnika se tražilo da naprave djela vezana uz život u gradu ili naselju pojedine stanice. Tako se mogu vidjeti motivi plaže na stanicama blizu Atlanskog oceana, ili autohtone biljke i cvijeće na onima u Brooklynu.

Mozaici s motivima prirode, kao i brončane ploče inspirirane fosilima, pozdravljaju putnike u podzemnoj željeznici Američkog prirodoslovnog muzeja. Mala kuglasta stvorenja u izradbi Toma Otternessa, hirovito su naselila drugu stanicu.

Na Times Square-u, mozaici zvani ''Slavljenici'' evociraju one koji u New York dolaze na doček Nove Godine. Putnica Tonya Pierre, u crvenom kaputu gotovo izgleda kao dio ove umjetnosti - čiji je inače čvrsti pobornik. Ona komentira:

''Kad sam pod stresom, gledam umjetnička djela oko mene. Volim boje. Tamo gdje živim, ima mozaik muškarca i žene koji kao da lebde nad vodom - divan je. Divno je svuda biti okružen umjetnošću.''

Nedaleko, turistkinja iz Kolumbije, Alejandra Acosta, zaustavila se da fotografira stakleni mozaik pokojnog afro-američkog umjetnika Jacoba Lawrence-a:

''Lijepo je vidjeti ovakve stvari koje privlače pažnju, pogotovo kad hodate podzemnom željeznicom, prostorom koji zna biti siv i dosadan.''

U središtu grada, na čvorištu Fulton Center, Sandra Bloodworth kaže da je najnovije zapaženo djelo njujoške željeznice, njena ''umjetnička kruna,'' ogromna mreža koja odražava nebo, u izradi Jamesa Carpentera iz firme Grimshaw Architects and Arup.

''Zajednički su napravili ovo umjetničko djelo koje unosi svjetlo u ovu stanicu, ili - kako je rekao Jamie Carpenter - nebo je uklopljeno u reflektor neba i odražava se na cijeli centar ispod, na ljude dok prolaze i putuju stanicom,'' rekla je Sandra Bloodworth.

Čak i za sivih zimskih dana, ovaj izložak ulijeva život u inače turobne prolaze - nešto što se zapravo može reći za sva djela u muzeju njujorške podzemne željeznice.

Umjetnička djela u podzemnoj željeznici oduševljavaju Njujorčane i turiste
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

SAD: Korigirati rat protiv terorizma?

Prema procjenama američkih obavještajnih agencija blizu 3.500 boraca ISIL-a je iz zapadnih zemlja. Opasnost da bi se mogli vratiti u matične zemlje i nastaviti ubijati je i velika i realna.

U govoru o stanju nacije, održanom u utorak naveče, predsjednik Barack Obama još jednom je, jasno i odlučno, istakao da će nastaviti borbu protiv svih onih koji prijete Sjedinjenim Državama i zemljama, saveznicama. Istvoremeno sa ocjenama Bijele kuće o uspješnim akcijama protiv militanata, ekstremista i terorista na Bliskom i Srednjem Istoku, iznose se i procjene da terorističke prijetnje rastu i da bi u borbi protiv terorizma nešto trebalo i mijenjati.

Sa sada i do sada, zračni udari američkih i koalicionih snaga na pozicije militanata Islamske države ne jenjavaju. U govoru o stanju nacije gospodin Obama je istakao da se tim udarima sprečava dalje napredovanje oružanih grupacija ISIL-a, a o daljoj, globalnoj borbi protiv terorizma rekao:

"Nastavićemo lov na teroriste i uništavanje njihovih mreža. Zadržavamo pravo da djelujemo i unilaterlano, kao što smo to bez predaha radili od mog prvog predsjedničkog dana... likvidirali teroriste koji su bili direktna prijetnja i nama i našim saveznicima."

Po ocjenama analitičara Sjedinjene Države su pokazale da mogu naći teroriste bilo gdje da se kriju. S druge strane, čak i pod zračnim udarima američkih i koalicionih snaga, militanti Islamske države nastavljaju paradirati svojim snagama i prijetnjama, poput onih o okrutnim ubistvima talaca.

Daveeda Gartenstein-Rossa iz Fondacije za odbranu demokratije ne iznenađuje takva taktika militanata:

"Sve u svemu, prijetnje ekstremista svima onima koji su protiv njihove džihadističke ideologije rastu svakodnevno u posljednje četiri godine. Mi se tim prijetnjama još uvijek ne suprotstavljamo na pravi način."

To je dijelom posljedica i koraka na koje se odlučivala administracija predsjednika Obame, dodaje Gartenstein-Ross:

"Dosta je grešaka učinjeno tokom podužeg perioda preferiranja bliskoistočnih prodemokratskih revolucija i pokreta na račun stabilnosti. Primjera radi, odluka da se libijska kriza poslije Gadafija prepusti Libijcima pokazala se dobrodošlom za džihadističke grupe."

Prema procjenama američkih vojnih zvaničnika sada je u kampovima za trening formiranim na istoku Libije nekoliko stotina boraca Islamske države koji regrutiraju i obučavaju nove borce. I druge ekstremističke i terorističke grupe koriste Libiju za predah njihovih pripadnika, uspostavljanje veza i nabavku oružja.

Čak i u zemljama u kojima po američkim ocjenama dolazi do napretka u borbi protiv terorista, kao u Yemenu, situacija se može brzo promijeniti. Al-Qaidina mreža i grupe koje djeluju na Arapskom poluotoku nisu jedina rastuća prijetnja. Prijetnja su i ekstremisti koji žive u mnogim drugim državama.

Teroristički napadi u Parizu to najbolje pokazuju, ističe analitičar Max Abrahms i dodaje:

"Imamo mnogo, ne znamo koliko, ali vrlo mnogo fanatika koji su labavo ili nikako povezani sa al-Qaidom i Islamskom državom. I broj napada, poput onih u Francuskoj, će rasti."

U američkim obavještajnim agencijama procjenjuje se da je oko 19.000 boraca iz drugih zemalja pristiglo u Siriju i Irak da se tamo bori. Najmanje jedna trećina ih je sa Bliskog Istoka i sjevera Afrike, a blizu 3.500 iz zapadnih zemlja. Opasnost da bi se mogli vratiti u matične zemlje i nastaviti ubijati je i velika i realna. I zbog toga bi, smatraju pojedini analitičari, sadašnji smjer i taktiku globalnog rata protiv terorizma i ekstremizma trebalo korigirati.

SAD: Korigirati rat protiv terorizma?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:43 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG