Linkovi

Aktuelno

Svijet: Jaz između bogatih i siromašnih sve dublji

Svijet: Jaz između bogatih i siromašnih sve dublji
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:57 0:00

Richard Lugar: ''Najveći izazov američke vanjske politike je uspon ISIL-a''

Richard Lugar: ''Najveći izazov američke vanjske politike je uspon ISIL-a''
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

SAD: Moj cilj u naredne dvije godine je ostvariti ono za što vjerujem da je najbolje za Ameriku....

... istakao je sinoć, na samom kraju govora o stanju nacije, predsjednik Barack Obama, održanom po prvi put u Kongresu u kojem Republikanci u oba doma imaju većinu.

Svejstan činjenice da je Kongres pod kontrolom Republikanaca, gospodin Obama je, takođe na kraju govora koji je direktno prenošen na svim velikim televizijskim mrežama, pozvao senatore i zastupnike da svojim radom, prijedlozima, sugestijama, idejama, zakonima i mjerama svim građanima Sjedinjenih Država pokažu i dokažu da hoće i mogu unaprijediti životne i radne uvjete svakog Amerikanca. Ako, pak, neki o njih ne dijele neke od vizija i opredjeljenja koje je sinoć izložio, gospodin Obama je izrazio nadu da će, makar, sarađivati sa njim u onome u čemu se on, senatori i zastupnici slažu.

O svojim vizijama predsjednik Obama je govorio nakon kraćeg podsjećanja na teškoće koje su Sjedinjene Države i njeni građani prevladali od početka ekonomske recesije do sada. Istakao je, pored ostalog, da je u posljednjih 5 godina, nakon višemilionskih otpuštanja, ponovo zaposleno 11 miliona radnika, više nego u Evropi, Japanu i drugim visoko razvijenim zemljama zajedno, da su Sjedinjene Države energetski potpuno neovisne, da su izašle iz dva dugotrajna i skupa rata, da sada više nego ikada ranije mladih Amerikanaca završava koledže, da je samo prošle godine oko deset miliona građana Sjedinjenih Država konačno i dugoročno zdravstveno osigurano....

Za godinu koja je tek počela, gospodin Obama nije, kako je rekao, želio da pažnju usmjeri na listu prijedloga nego na vrijednosti i opredjeljenja koja stoje pred svim Amerikancima.

Za njega je osnovno osigurati uvjete da se porodice radnika, porodice srednje američke klase, osjećaju sigurnijim u okolnostima koje se brzo mijenjaju.

„To znači pomoći Amerikancima da imaju dječiju zaštitu, da mogu studirati, da imaju zdravstveno osiguranje, da mogu kupiti kuću ili stan, da uštede za penzionerske dane i godine. Bužetom koji ću predložiti ponudiću rješenja ovih pitanja, insistiraću na smanjenju poreza na prihode radničkih porodica i na taj način svake godine omogućiti da im u džepovima ostanu hiljade dolara “ – rekao je o jednoj vizija za ovu godinu gospodin Obama.

Dodao je da to nije nešto što bi bilo lijepo imati. To je nešto što se mora imati. Kao drugi primjer onoga što se mora imati predsjednik Obama je istakao:

„Danas... mi smo jedina visoko-razvijena zemlja u svijetu koja Amerikankama ne garantira plaćeno porodiljsko bolovanje. Nadalje, 43 miliona radnika nema dana plaćenog bolovanja. 43 miliona. Razmislite o tome. I to prisiljava mnoge roditelje na odluku koja ih guši... ići na posao i ostaviti bolesno dijete u kući.“

Gospodin Obama je, takođe vrlo direktno i odlučno pozvao članove Kongresa, najvišeg zakonodavnog tijela, da pomognu radničkim porodicama da sastavljaju kraj sa krajem na najednostavniji mogući način, povećanjem najnižih nadnica:

„Svakome u ovom sazivu Kongresa ko još uvijek odbija prijedloge o povećanju minimalnih satnica kažem: ako zaista vjerujete da bi mogli raditi puno radno vrijeme i prehranjivati porodice sa manje od 15.000 dolara godišnje zarade, pokušajte to. Ako ne, glasajte da se milionima radnika koji rade najnapornije povećaju nadnice.“

Jedna od krupnih i novih vizija predsjednika Obame je i besplatno školovanje na javnim dvogodišnjim koledžima. Krajem ove decenije, kako je istakao, dva od tri nova radna mjesta zahtijevaće viši nivo obrazovanja. Savezna država Tennessee, koju vode Republikanci, i Čikago, gdje gradsku vlast predvode Demokrate pokazuju i dokazuju da je besplatno obrazovanje na koležima moguće.

„Želim tu ideju proširiti na cijelu Ameriku, želim da dvogodišnje obrazovanje na javnim koledžima bude besplatno i univerzalno kao što je to školovanje u srednjim školama.“

Ostvarenjem tih vizija, potpomognutih pravednijom poreskom politikom kojom će biti zatvrorene mnoge poreske rupe i nelogičnosti, ukinute ili umanjenje poreske privilegije bogatih i najbogatijih, poreskom politikom kojom bi bilo podsticano investiranje u Sjedinjenim Državama, spriječeno držanje neoporezovanih profita u inostranstvu, gospodin Obama je, uz još neke kraće naznake prioriteta za koje će se zalagati tokom ove godine zaokružio dio govora o stanju nacije koji se odnosio na unutarnja američka ekonomska, politička i društvena pitanja.

Dio govora o najkrupnijim spoljno-političkim pitanjima i intersima Sjedinjenih Država počeo je konstatacijom da je njegova prva dužnost kao vrhovnog zapovjednika braniti zemlju. Čineći to, nije upitno da li će Sjedinjene Države biti vodeća nacija svijeta, već kako će to biti.

„Ja vjerujem u razumniji način američkog liderstva. Najbolje to činimo kombiniranjem vojne moći i jake diplomatije.... Umjesto slanja velikih vojnih snaga na ratišta partnerski sarađujemo sa državama od juga Azije do sjevera Afrike da eliminiramo sigurna utočišta teroristima koji prijete Sjedinjenim Država,a. U Iraku i Siriji, uz naše liderstvo, i angažirajući dio naše vojne moći, zaustavljamo militante ISIL-a u napredovanju. Umjesto da budemo uvučeni u novi rat na Srednjem Istoku, mi predvodimo široku koaliciju, uključujući i arapke zemlje, na slamanju i konačnom uništavanju te velike terorističke grupe“ – naglasio je gospodin Obama.

Snažnim diplomatskim angažmanom Sjedinjene Države će uticati i na rješavanje krize u Siriji, u Ukrajini.... Diplomatijom su za sada odškrinuta, a biće i širom otvorena vrata normaliziranju američko-kubanskih odnosa. Diplomatija je, po uvjerenju gospodina Obame iskazanom i sinoćnjim govorom o stanju nacije, put rješavanja pitanja iranskog nuklernog programa:

„Našim diplomatskim naporima po prvi put u posljednjih deset godina zaustavili smo realizaciju iranskog nuklernog programa i Iran privoljeli na smanjivanje zaliha nuklernog materijala. Ovog proljeća imamo šansu da postignemo sveobuhvatan sporazum kojim ćemo isključiti nuklerno naoružavanje Irana. Nema garancija da će pregovori biti uspješni i ja ću sve opcije držati na stolu. Ako Kongres bude usvojio nove sankcije u danima dok pregovori traju, ako bi time bili negirani diplomatski napori, ja ću staviti veto na bilo koje sankcije koje ugrožavaju pregovarački proces.“

Vrlo često prekidan aplauzima, gospodin Obama je govorio i o nužnosti daljeg angažmana Sjedinjenih Država na poštivanju ljudskih prava i zaštiti dostojanstva ljudi u mnogim dijelovima svijeta, borbi za ostvarivanje građanskih sloboda, još obimnijoj američkoj pomoći zemljama zahvaćenim epidemijom ebole...

Za dva tjedna predsjednik Obame će, kako je najavio sinoć, uputiti u Kongres prijedlog budžeta koji će na praktičan i logičan, a ne političko-stranački način, sadržavati ideje i vizije o kojima je sinoć govorio. U narednih nekoliko mjeseci proputovaće Sjedinjene Države da bi još detaljnije obrazložio sve ono o čemu je govorio u svom šestom govoru o stanju nacije i osigurao, za ostvarenje tih ideja i vizija, što veću podršku Amerikanaca.

Nakon govora gospodina Obame koji je, prekidan aplauzima, trajao oko 60 minuta uslijedio je i tradicionalni odgovor predstavnika ne-predsjednikove stranke. U ime Republikanaca, sinoć je ta čast pripala prošlog novembra izabranoj senatorici iz Iowe Joni Ernst. Ona je u desetominutnom istupu govorila o prioriteima Republikanaca u naredne dvije godine, izbjegavši bilo kakve ocjene o onome što je kao svoju, predsjedničku agendu za 2015. godinu, istakao gospodin Obama.

Richard Lugar: ''Najveći izazov američke vanjske politike je uspon ISIL-a''

Bivši američki senator Richard Lugar

''Transnacionalni pobunjenici, sunitski muslimani i terorističke skupine, od 2013.-e godine proširili su svoju kontrolu preko dijelova na području Iraka i Sirije. Takva situacija prijeti vladama obaju zemalja, a moguće i nekim drugim zemljama u regiji,'' rekao je bivši američki senator.

''Postojeća vlada u Iraqu je bolja od one koju je zamijenila, dakle Malikijeve vlade. Ali Malikijeva vlada je skoro uništila jedinstvo u Iraku i dovela do stvaranja najmanje tri moguće države - kurdske, sunitske i šiitske,'' kaže u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike Richard Lugar, bivši senator i trenutačni predsjedavajući Centra Lugar u Washingtonu, neprofitne organizacije s fokusom na zaustavljanje širenja nuklearnog oružja, opskrbu i sigurnost hrane, i ostale ključne globalne probleme.

S Richardom Lugarom razgovarala je novinarka Glasa Amerike Jela de Franchesci.

Bivši američki senator kaže da su, ulaskom u 2015. godinu, Sjedinjene Države suočene sa širokim spektrom pitanja na polju vanjske politike, od pregovora oko iranskog nuklearnog programa i sučeljavanja s potezima ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, do poboljšanja odnosa s Istočnom Azijom i stabiliziranja situacije na Bliskom istoku.

Prema gospodinu Lugaru, uspon ISIL-a, koji je proizašao iz novih pobuna u Iraku i Siriji, predstavlja najveći izazov. Transnacionalni pobunjenici, sunitski muslimani i terorističke skupine, od 2013.-e godine proširili su svoju kontrolu preko dijelova na području Iraka i Sirije. Takva situacija prijeti vladama obaju zemalja, a moguće i nekim drugim zemljama u regiji:

''U Siriji, Islamska država okupirala je velik dio zemlje ili njime dominira, dok se vlada predsjednika Assada još održava na životu. A odmah preko granice, u Iraku, je država u kojoj smo proveli cijelo desetljeće američkih života i bogatstva, vlada je još uvijek slaba. Postojeća vlada je bolja od one koju je zamijenila, Malikijeve vlade. Ali Malikijeva vlada je skoro uništila jedinstvo u Iraku i dovela do stvaranja najmanje tri moguće države - kurdske, sunitske i šiitske.''

Prema Richardu Lugaru, američka strategija za Islamsku državu još uvijek se razvija:

''Teškoća je u tome što je Islamska država vrlo važna u Siriji i Iraku. Mi nemamo nikakav izgrađeni odnos s predsjednikom Sirije Assadom. Često smo spominjali druge potencijalne igrače u Siriji, takozvane ''umjerene snage,'' iako ih nismo uspjeli identificirati ili procijeniti njihovu snagu.''

Četiri godine sukoba u Siriji shrvalo je tu regiju, tvrdi Richard Lugar. Dok su sukobi s nacionalnim državama predvidivi, vandržavni igrači uzrokuju razaranja, dodaje on:

''...Zbog toga što oni nisu dio niti jednog naroda, niti jedne definirane organizacije koja se mora barem predstaviti u Ujedinjenim narodima ili u raznim drugim međunarodnim forumima. Čak i one zemlje s kojima imamo ozbiljna neslaganja i tenzije dio su svjetskog poretka; s njima barem imamo priliku za diplomaciju i diskusiju. Ali ako ne znamo tko su pravi igrači, čak ni gdje se nalaze vođe terorističkih skupina, onda je taj poredak drugačiji,'' zaključio je Richard Lugar.

Richard Lugar: ''Najveći izazov američke vanjske politike je uspon ISIL-a''
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Svijet: Jaz između bogatih i siromašnih sve dublji

Iduće godine 1 posto najbogatijih, koji sada drže 48 odsto svjetskog bogatstva, posjedovaće više od 50 procenata tog bogatstva.

Ukupno bogatstvo samo jednog procenta najbogatijih ljudi biće iduće godine veće od zajedničkog imetka 99 posto svjetskog stanovništva, upozoravaju predstavnici humanitarne organizacije Oxfam. Aktivisti Oxfama traže od političara, zakonodavaca i svih drugih koji mogu uticati na pravedniju preraspodjelu bogatstva da učine mnogo više da se smanji sve dublji jaz između onih koji imaju i nevoljnika koji nemaju i žive na granici pukog preživljavanja, od danas do sutra, vrlo često gubeći tu bitku.

Eksplozija nejednakosti, kako kažu u Oxfamu, snažno koči borbu protiv siromaštva. Sada, kada svaka deveta osoba na svijetu gladuje, jaz između bogatih i siromašnih je skandalozan ističe Max Lawson, predstavnik Oxfama i dodaje:

"Nevjerojatna koncentracija bogastva u rukama malog broja ljudi rezultira strahovitim podjelama, ekonomski je neefikasna i pogubna. To je vrlo loše po cijelu planetu, vrlo destimulatvno po ekonomski razvoj. I sve se to i dalje pogoršava."

Objavljivanje temeljite analiza Oxfama podudara se sa održavanjem svjetskog ekonomskog foruma u luksuznom švicarskom zimovalištu Davos. To je za aktiviste Oxfama dobra prilika da političare i ekonomske stručnjake pozovu, da od njih traže, veći i efikasniji angažman na smanjivanju ekstremne imovinske nejednakosti. Jedan od načina je veće oporezivanje bogatih.

"Rudarske kompanije u Africi ostvaruju ogroman profit, a ne plaćaju nikakve poreze. Porez nije samo novac. Porez je hrana za gladne, to je novac za škole, bolnice...." - naglašava Max Lawson.

Temeljeći procjene i na podacima švicarke banske Credit Suisse i magazina Forbes, u analizi Oxfama ocjenjuje se da će 1 posto najbogatijih, koji sada drže 48 odsto svjetskog bogatstva, iduće godine posjedovati više od 50 procenata tog bogatstva.

Andy Green, profesor Instituta za obrazovanje londonskog univerzitetskog koledža, kao jedan od mehanizama koji podstiču produbljivanje jaza nejednakosti navodi:

"Tehnološke promjene, koje uvijek idu u prilog obrazovanijim i stručnijim, smanjuju potrebu za radnicima nižeg nivoa obrazovanja i stručnosti. Time se smanjuje mogućnost boljih zarada, slabi pregovarčka pozicija sindikata tih radnika, a jača moć korporacija."

Tom moći bitno se utiče na državnu politiku, dodaje profesor Green:

"Velike korporacije imaju ogromnu moć lobiranja, uticanja na donošenje zakonske regulative koja pruža okvir za ogroman profit i daje otvorene ruke za gotovo neograničeno plaćanje članova upravnih odbora direktora, menadžera..."

Osim moralnih i ekonomskih aspekata jaza između siromašnih i bogatih, neravnomjerno raspoređeno bogatstvo utiče na rast ekstremizma, nasilja i terorizma upozorava Tim Krieger, profesor unuiverziteta u Frajburgu:

"Čak i terorizam motiviran vjerskom isključivošću ima snažnu ekonomsku komponentu. Religija se koristi da se podstakne i razbukta nezadovoljstvo političkim i ekonomskim stanjem, pri čemu je imovinska nejednakost vrlo bitan faktor tog podsticanja."

Jug Evrope je, kako ocjenjuju mnogi analitičari, region koji su zbog sve većeg jaza između bogatih i siromašnih proteklih godina potresali socijalni nemiri. Primjera radi, u Grčkoj, najteže uzdrmanoj unutranjom finansijskom i globalnom ekonomskom krizom, ekstremna politika ekstremno lijeve stranke Syriza ima sve više pristalica i mogla bi, kako se procjenjuje, i da pobijedi na izborima slijedećeg tjedna.

Ono što je izvjesno je da ekstremizam bilo koje vrste siromašnim neće pomoći da budu bogatiji.

Svijet: Jaz između bogatih i siromašnih sve dublji
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:57 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG