Linkovi

Aktuelno

Ovaj tjedan u Washingtonu, 19-24.1.2015.

Ovaj tjedan u Washingtonu, 19-24.1.2015.
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

SAD: Ekonomija jedna od ključnih tema govora o stanju nacije

Gospodin Obama će sutra naveče pozvati i na povećanje inovativnosti kojom bi, uz rast ekonomske snage američke srednje klase, SAD zadržale konkurentnost i prestiž u svijetu.

Od daljeg smanjivanja nezaposlenosti do podsticaja većoj proizvodnji - to je u najkraćem ključni dio ekonomske politike za ovu godinu koju će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država izložiti sutra naveče u redovnom januarskom govoru o stanju nacije. Gospodin Obama će pozvati i na povećanje inovativnosti kojom bi, uz rast ekonomske snage američke srednje klase, Sjedinjene Države zadržale konkurentnost i prestiž u svijetu. Jedan od primjera koji će predsjednik vjerojatno spomenuti u svom govoru je mala privatna kompanija Marlin Steel Wire Product iz Baltimora, koja izvozi na zahtjevna svjetska tržišta i istovremeno svojim radnicima omogućava zavidne zarade i druge pogodnosti (zdravstveno origuranje, penzijske fondove, plaćeni godišnji odmor....)

"Ubrzo će carinik u Šangaju otvoriti novu pošiljku sa našim proizvodima Ja sam zaista ponosan zbog toga.....“ - kaže Drew Greenblatt, izvršni direktor i vlasnik te kompanije Kada je 1998. godine kupio firmu, tada zapravo oveću radionicu, radnici u njoj imali su minimalnu nadnicu, a sve što su proizvodili radili su ručno. Nakon 17 godina brzog napretka, sada 30-ak radnika Marlin Steel-a proizvodi koristeći više miliona dolara vrijedne robotizirane mašine, njihovi proizvodi prodaju se širom svijeta, plaćeni su vrlo dobro i dodatno nagrađivani za dobar rad.

Gospodin Greenblatt dodaje:

"To je ono po čemu smo drugačiji od kineskih konkurenata. Ne slabo, već pristojno plaćeni radnici, savremena tehnologija, inovacije i obrazovani ljudi koji kreiraju najbolja proizvodna rješenja i ideje."

Otvaranje 786.000 novih radnih mjesta u proizvodnji u posljednjih pet godina je ono što predsjednik Obama vrlo često ističe. Prilikom nedavne posjete jednoj uspješnoj tvornici polimera u saveznoj državi Tennessee gospodin Obama je najavio kreiranje novih poluga podsticanja ekonomskog rasta kojima će biti uvezani vladine agencije, proizvodne kompanije i univerziteti i tom prilikom istakao:

"Naša ekonomija je najdinamičnija ekonomija u svijetu. Naši biznismeni su najbolji u svijetu, imamo najbolje univerzitete na svijetu. Trebamo ih okupiti, podsticati da rade zajedno i sasvim sigurno imaćemo nova radna mjesta i nove mogućnosti na dobrobit svih Amerikanaca. "

U tvornici Marlin Steel inovacije su rezultat rada tima inžinjera koji su razvili niz proizvoda potrebnih brojnim svjetskim kompanijama, poput njemačkog Bosch-a i japanske Toyote. Jedan od tih inžinjera je i Brent Fox, irački ratni veteran. U tvornici je počeo raditi kao poslovođa manjeg tima radnika. Uz dodatno obrazovanje i ovladavanje procesima rada i proizvodnje kroz koje su i on, i drugi radnici prošli, mala tvornica iz Baltimora postala je konkurentna na svjetskom tržištu.

Inžinjer Fox o tome kaže:

"Raditi i opstajati u svjetskoj konkurenciji je zaista veliki uspjeh američkih tvornica sličnih našoj. Bilo bi mnogo lakše kupovati u inostranstvu i preprodavati, ali to nije ono što nam treba."

Po ocjeni direktora i vlasnika Marlin Steel-a Drew Greenblatta podsticajnija poreska politika i bolja zaštita intelektualne svojine omogućila bi tvornicama sličnim njegovoj da budu još uspješnije. Za sadašnje ekonomsko stanje on kaže:

"Zapamtite moje riječi... Američka proizvodna renesansa se dešava i procvjetaće punom snagom."

Kada je Marlin Steel u pitanju, kompanija već proširuje i tvornički i poslovni prostor, uvodi savremenije proizvodne mašine i zapošljava nove inžinjere i visokokvalificirane radnike.

SAD: Ekonomija jedna od ključnih tema govora o stanju nacije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:31 0:00

SAD: Ekonomija jedna od ključnih tema govora o stanju nacije

SAD: Ekonomija jedna od ključnih tema govora o stanju nacije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:31 0:00

Najbogatiji će do 2016. posjedovati više od polovine svjetskog imetka

Indija, Arhiv, 2012.

1 procenat apsolutno najbogatijih ljudi na svijetu će posjedovati najveći dio svjetskog bogatstva na planeti u toku 2016 - saopćila je neprofitna organizacija za pomoć u razvoju,Oxfam, u svom najnovijem izvještaju.

Dio globalnog bogatsva koje posjeduju najbogatiji se u 2014. popeo na 48 posto, a u 2016. će vjerovatno iznositi više od 50 posto.

Izvještaj je objavljen danas pred godišnji Svjetski Ekonomski Forum koji se ove nedjelje održava u Davosu, Švicarska.

Oxfam je upozorio u izvještaju da ova, kako su je nazvali, '"eksplozija nejednakosti "' onemogućava uspješnu borbu protiv teškog siromaštva u svijetu; u izvještaju stoji da jedan od devet ljudi na zemlji nema dovoljno da jede, a više od milijardu ljudi preživljavaju na jednom dolaru i 25 centi dnevno.

80 najbogatijih ljudi na svijetu, kaže se dalje u izvještaju, posjeduju 1,9 hiljada milijardi dolara, što je gotov isti iznos koji otpada na 3. 5 milijardi ljudi koji se nalaze na ljestvici svjetske skale prihoda za život.

Direkto ove medjunarodne agencije, Winnie Byanyima, koja je ko-predsjedavajuća ovogodišnjeg skupa u Davosu, kaže daplanira iskoristiti svoj položaj kako bi pozvala svijet na hitnu akciju da bi se smanjila ovolika nejednakost izmedju bogatih i siromašnih.

Kako bi se tome stalo u kraj, Oxfam je pozvao države svijeta da se izbore sa izbjegavanjem plaćanja poreza, te da unaprijede javne službe, i da oporezuju kapital umjesto puki rad, kao i da se uspostavi standard za minimalnu nadnicu potrebnu za pristojan život.

Schwartz: Ogromna je razlika izmedju autohtonih Muslimana Evrope, i marginaliziranih i radikaliziranih muslimanskih imigranata na Zapadu

Suleiman Schwartz

Stephen Suleiman Schwartz je direktor američkog Centra za Islamski Pluralizam, sufija, i veliki poznavatelj i ljubitelj Bosne i Hercegovine, u kojoj je proveo dosta vremena. U svjetlu terorističkih napada u Parizu, gospodina Schwartza je kolegica Inda Swanke upitala kako će ovaj novi razvoj sitacije odraziti na Muslimane u Evropi, na što je on izmedjuostaloga odgovorio:

To definitivno cijelu situaciju neće učiniti lakšom. Medjutim ja ću napraviti jednu razliku koja se mnogima neće svidjeti, a to je razlika izmedju autohtonih evropskih Muslimana iz Bosne, Albanije, Bugarske, Makedonije, Srbije, Hrvatske- sa jedne strane, i imigranata Muslimana, i njihovih potomaka, sa druge strane : Turaka u Njemačkoj, Arapa u Francuskoj, Pakistanaca u Britaniji. Balkanski Muslimani su uvijek imali i uvijek će imati evropski identitet. Ne mislim da će to iko dovesti u pitanje. Medjutim situacija će samo biti gora sa Muslimanima u Britaniji i Francuskoj koji nisu integrirani u društvo, i taj raskol koji već postoji,će , bojim se, postati još gori s novim razvojem situacije. Tenzije će se samo pojačati izmedju muslimanskog i nemuslimanskog stanovništva. To će povećati već postojeće anti muslimanske predrasude. Ne mislim da će se išta od toga za sada negativno odraziti na balkanske zemlje. Ono što , medjutim, situaciju tamo može pogoršati je odlazak dobrovoljaca da se bore u Siriju, jer po njihovom povratku će se pojaviti slični problemi ali pak ne na nivou napada koje smo vidjeli i Francuskoj ili Britaniji.

Na pitanje da li je dio problema to što su u kasnim sedamdestim i osamdesetim godinama Francuska, Engleska, Skandinavske zemlje, kao i Sjedinjene države davale politički azil radikalnim Muslimana iz Sjeverne Afrike, drugih arapskih zemalja i Pakistana - Muslimanima isuviše radikalnim za vlasti u državama kojima su živjeli, gospodin Schwartz odgovara:

Vrlo je teško u zemljama sa liberalnom tradicijom kao što su Britanija i Francuska i Skandinavske zemlje i Sjedinjene države koji primaju izbjeglice i azilante, da ih provjeravaju.
Ni ne treba provjeravati sve Muslimane, niti smijemo postaviti pravne restrikcije samo na muslimansku imigraciju, ali bi trebali znati ko su ti ljudi.
Sa muslimanske strane, islamska je tradicija, još iz vremena Muhammeda Alejhiselama, da kada Musliman ide u nemuslimansku zemlju on mora poštovati zakon zemlje u koju ide. To je još iz vremena Meke i Medine kada su izbjeglice - muhadžiri pošli u Etiopiju . Tada im je poslanik Muhammed je rekao: Poštujete zakone zemlje u koju odlazite.

Ja mislim da zapadne zemlje koje prihvate izbjeglice imaju pravo da od njih traže lojalnost. ne govorim ovdje o nekom fašističkom programu praćenja, ili nekom represivnom miješanju u živote, ali to jest muslimanska praksa da se zemlji domaćinu da obećanje lojalnosti.

Druga je stvar što su sve te zemlje primale ljude iz različitih razloga: Skandinavske zemlje iz humanitarnih, Njemačka iz ekonomskih, Britanija i Francuska su primali ljude koji su se borili u njihovoj vojsci, tako da im nije bilo do preispitivanja. Sada imate situaciju marginaliziranih imigranata čija su djeca odrasla marginalizirana u zemljama kao što su Britanija i Francuska. Medjutim niko nije znao ni 1979, niti kasnije, a niti do samog 11 septembra 2001. godine da postoji taj ogromni problem islamske radikalizacije u muslimanskim zajednica u zapadnim zemljama.

Suleiman Schwartz smatra da situacija u Siriji u velikoj mjeri doprinosi daljoj i dubljoj radikalizaciji, na sličan način na koji se ona desila i u Bosni i Hercegovini, tj, da se zbog nedostatka interesa medjunarodne zajednice stvara vakuum kod očajnih ljudi koji ginu u represiji vlastitog režima, a radikalni elementi poput vehabizma, selafizma, i tzv Islamske Države, te Muslimanskog bratstva, vrlo brzo takve situacije zloupotrijebe u svoju korist.

Iskreno govoreći, ja za to krivicu vidim u jednom te istom izvoru a to je Moskva. U ovaj proces je uključen slavensko pravoslavni imperijalizam koji je napadao Bosnu, koji je napadao na Kavkazu, i koji podržava užasni sirijski režim koji ubija svoj vlastiti narod kao odgovor na gradjanske prosvjede. Dakle ima tu mnogo sličnosi ali mnogo razlika u smislu ratova u Siriji i ranije u Bosni i Hercegovini. Postoji taj snažan osjećaj da su napadnuti napušteni i da ih svijet samo sa strane gleda - osim radikalnih elementa koji se uključuju i zloupotrebljavaju situaciju. Svojim sam očima gledao kako su to činili u Bosni i Hercegovini, a sada je to još snažnije u Siriji.

Drugi dio intervjua sa Stephenom Suleimanom Schwartzom donosimo u našem programu slijedeće sedmice.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG