Linkovi

Aktuelno

Schwartz: Ogromna je razlika izmedju autohtonih Muslimana Evrope, i marginaliziranih i radikaliziranih muslimanskih imigranata na Zapadu

Suleiman Schwartz

Stephen Suleiman Schwartz je direktor američkog Centra za Islamski Pluralizam, sufija, i veliki poznavatelj i ljubitelj Bosne i Hercegovine, u kojoj je proveo dosta vremena. U svjetlu terorističkih napada u Parizu, gospodina Schwartza je kolegica Inda Swanke upitala kako će ovaj novi razvoj sitacije odraziti na Muslimane u Evropi, na što je on izmedjuostaloga odgovorio:

To definitivno cijelu situaciju neće učiniti lakšom. Medjutim ja ću napraviti jednu razliku koja se mnogima neće svidjeti, a to je razlika izmedju autohtonih evropskih Muslimana iz Bosne, Albanije, Bugarske, Makedonije, Srbije, Hrvatske- sa jedne strane, i imigranata Muslimana, i njihovih potomaka, sa druge strane : Turaka u Njemačkoj, Arapa u Francuskoj, Pakistanaca u Britaniji. Balkanski Muslimani su uvijek imali i uvijek će imati evropski identitet. Ne mislim da će to iko dovesti u pitanje. Medjutim situacija će samo biti gora sa Muslimanima u Britaniji i Francuskoj koji nisu integrirani u društvo, i taj raskol koji već postoji,će , bojim se, postati još gori s novim razvojem situacije. Tenzije će se samo pojačati izmedju muslimanskog i nemuslimanskog stanovništva. To će povećati već postojeće anti muslimanske predrasude. Ne mislim da će se išta od toga za sada negativno odraziti na balkanske zemlje. Ono što , medjutim, situaciju tamo može pogoršati je odlazak dobrovoljaca da se bore u Siriju, jer po njihovom povratku će se pojaviti slični problemi ali pak ne na nivou napada koje smo vidjeli i Francuskoj ili Britaniji.

Na pitanje da li je dio problema to što su u kasnim sedamdestim i osamdesetim godinama Francuska, Engleska, Skandinavske zemlje, kao i Sjedinjene države davale politički azil radikalnim Muslimana iz Sjeverne Afrike, drugih arapskih zemalja i Pakistana - Muslimanima isuviše radikalnim za vlasti u državama kojima su živjeli, gospodin Schwartz odgovara:

Vrlo je teško u zemljama sa liberalnom tradicijom kao što su Britanija i Francuska i Skandinavske zemlje i Sjedinjene države koji primaju izbjeglice i azilante, da ih provjeravaju.
Ni ne treba provjeravati sve Muslimane, niti smijemo postaviti pravne restrikcije samo na muslimansku imigraciju, ali bi trebali znati ko su ti ljudi.
Sa muslimanske strane, islamska je tradicija, još iz vremena Muhammeda Alejhiselama, da kada Musliman ide u nemuslimansku zemlju on mora poštovati zakon zemlje u koju ide. To je još iz vremena Meke i Medine kada su izbjeglice - muhadžiri pošli u Etiopiju . Tada im je poslanik Muhammed je rekao: Poštujete zakone zemlje u koju odlazite.

Ja mislim da zapadne zemlje koje prihvate izbjeglice imaju pravo da od njih traže lojalnost. ne govorim ovdje o nekom fašističkom programu praćenja, ili nekom represivnom miješanju u živote, ali to jest muslimanska praksa da se zemlji domaćinu da obećanje lojalnosti.

Druga je stvar što su sve te zemlje primale ljude iz različitih razloga: Skandinavske zemlje iz humanitarnih, Njemačka iz ekonomskih, Britanija i Francuska su primali ljude koji su se borili u njihovoj vojsci, tako da im nije bilo do preispitivanja. Sada imate situaciju marginaliziranih imigranata čija su djeca odrasla marginalizirana u zemljama kao što su Britanija i Francuska. Medjutim niko nije znao ni 1979, niti kasnije, a niti do samog 11 septembra 2001. godine da postoji taj ogromni problem islamske radikalizacije u muslimanskim zajednica u zapadnim zemljama.

Suleiman Schwartz smatra da situacija u Siriji u velikoj mjeri doprinosi daljoj i dubljoj radikalizaciji, na sličan način na koji se ona desila i u Bosni i Hercegovini, tj, da se zbog nedostatka interesa medjunarodne zajednice stvara vakuum kod očajnih ljudi koji ginu u represiji vlastitog režima, a radikalni elementi poput vehabizma, selafizma, i tzv Islamske Države, te Muslimanskog bratstva, vrlo brzo takve situacije zloupotrijebe u svoju korist.

Iskreno govoreći, ja za to krivicu vidim u jednom te istom izvoru a to je Moskva. U ovaj proces je uključen slavensko pravoslavni imperijalizam koji je napadao Bosnu, koji je napadao na Kavkazu, i koji podržava užasni sirijski režim koji ubija svoj vlastiti narod kao odgovor na gradjanske prosvjede. Dakle ima tu mnogo sličnosi ali mnogo razlika u smislu ratova u Siriji i ranije u Bosni i Hercegovini. Postoji taj snažan osjećaj da su napadnuti napušteni i da ih svijet samo sa strane gleda - osim radikalnih elementa koji se uključuju i zloupotrebljavaju situaciju. Svojim sam očima gledao kako su to činili u Bosni i Hercegovini, a sada je to još snažnije u Siriji.

Drugi dio intervjua sa Stephenom Suleimanom Schwartzom donosimo u našem programu slijedeće sedmice.

Sve veće nasilje Boko Harama zabrinjava Afriku i svijet

Dok se Nigerija priprema za predsjedničke izbore ovog mjeseca, neki se pitaju da li će u pojedinim područjima glasanje uopće biti moguće zbog opće nesigurnosti koju je izazvala ova militantna organizacija.

U manje od dva tjedna, militantna organizacija Boko Haram zauzela je ključnu vojnu bazu u sjeveroistočnoj Nigeriji, pričvrstila eksploziv na jednu desetogodišnju djevojčicu koja je usmrtila šesnaestero osoba, napala još jednu bazu u susjednom Kamerunu i izravno zaprijetila predsjedniku te zemlje, Paulu Biyi. Dok se Nigerija priprema za predsjedničke izbore ovog mjeseca, neki se pitaju da li će u pojedinim područjima glasanje uopće biti moguće zbog opće nesigurnosti koju je izazvala ova militantna organizacija.

''Upravo smo čuli snažnu eksploziju. Netko je uletio na motoru,'' rekao je svjedok incidenta Kamil Usman, opisujući bombaša-samoubojicu koji je ovog tjedna izvršio napad, usmrtivši dvoje i ranivši 14-ero ljudi ipred džamije u gradu Gombe na sjeveroistoku Nigerije.

To je bio posljednji u nizu napada za koje se okrivljuje islamistička militantna organizacija Boko Haram. Iako njeni pristaše nisu preuzeli odgovornost za te napade, sve veća nesigurnost u zemlji koju su oni proizveli zabrinjava mnoge.

Tokom posjeta Bugarskoj, američki državni tajnik John Kerry je u četvrtak ovu organizaciju nazvao ''jednom od najzlokobnijih terorističkih tijela na planetu:''

''Pokolj koji su izvršili je zločin protiv čovječnosti. Boko Haram i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo Nigeriji i regiji, već i svim našim vrijednostima i našoj odgovornosti spram terorizma.''

Glasnogovornik nigerijske vlade Mike Omeri rekao je da njegova zemlja hitno treba konkretniju podršku iz inozemstva za borbu protiv militanata.

''Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija, Kina i druge zemlje ponudile su pomoć, ali većinom na polju nadzora, taktične analize ili savjetovanja. Nama je potrebno nešto više od toga.''

Witney Shneidman, znanstvenik Instituta Brookings, prokomentirao je:

''Krajem prošle godine, Nigerija je rekla Sjedinjenim Državama da zapravo ne treba naše usluge obuke. Umjesto toga, željela je neke od naših helikoptera. A Sjedinjene Države su odgovorile da su zabrinute zbog kršenja ljudskih prava od strane nigerijske vojske, i činjenica da nismo mogli premostiti te razlike je vrlo tužna, s obzirom da su odnosi s Nigerijom jedni od najvažnijih u Africi.''

U Nigeriji je predsjednička kampanja u punom jeku, pred izbore koji će se održati 14. februara.

Analitičar Sylvester Okere, nigerijski državljan s boravkom u Sjedinjenim Državama, kaže da ljudi koji planiraju glasati moraju znati da će se ono održati u sigurnim uvjetima:

''Najvažnija stvar za Nigerijce je sigurnost i mogućnost napretka. A bez sigurnosti ne možete napredovati. Bez sigurnosti ne možete imati ni trgovinu. Niti odlaziti na molitve jer napadaju i crkve i džamije.''

Satelitske snimke koje je ovog tjedna objavio Amnesty International pokazuju razaranja od strane Boko Harama u i oko grada Bage, te ilustriraju pomanjkanje sigurnosti u nekim dijelovima Nigerije, manje od mjesec dana prije izbora.

SAD: Vjera i sloboda izražavanja ne isključuju jedna drugu

Napad u Parizu I ubistvo karikaturista lista Charlie Hebdo je dovelo do debate o slobodi govora I blasfemiji, ili bogohuljenju, naglašavajući različite pristupe kojeg imaju zapadne i muslimanske zemlje.

Psalm koji se obično čuje na jevrejskim sahranama se mogao čuti i u jednoj washingtonskoj sinagogi na ceremoniji sjećanja na žrtve napada u Parizu. Francuski ambasador Gereg Araud je rekao da nije slučajnost da su meta napada bili i novinari i Jevreji.

Kada se izvrši napad na demokraciju, prosvjećenje, pluralizam, prve žrtve su nažalost veoma često novinari i Jevreji, rekao je on.

Nakon terorističkog napada, američki Jevreji su ozbiljno zabrinuti zbog anti-semitizma u Evropi, i ističu da Amerika na drugačiji način gleda na slobodu govora. Ubistva, u kojima je ubijen i jedan policajac musliman, također su podstakla žučnu debatu u kojoj mnogi evropski muslimani kažu da žele zabranu na karikature koje ismijavaju proroka Muhameda. David Friedman iz organizacije Anti Defamation League po pitanju anti semitizma surađuje sa američkim agencijama za provođenje zakona. Ali on ne želi zakon protiv anti-semitizma, kao onaj u Francuskoj.

Smatramo, kao pravilo, da je izražavanje nešto što obogaćuje društvo, čak i kada to izražavanje nije najljepše, kaže David Friedman.

On dodaje da, činjenica da ljudi imaju pravo da vrijeđaju muslimane, ne znači da oni to trebaju i raditi.

U svijetu u kojem su ljudi veoma osjetljivi, doljevanje ulja na vatru ne pomaže da budemo susojećajniji, uljudniji svijet sa više shvatanja, kaže David Friedman.

Haris Tarin iz Vijeća Muslim Public Affairs kaže da su kampanje protiv islamofobije ubijedile američke novinare da su slike kao one u Francuskoj uvrjedljive.

Iako nemamo nikakve zakone kojim se listovima i novinama zabranjuje da objavljuju karikature, vidjeli smo u prošlosti da kada su karikature objavljene u Evropi, američki listovi ih nisu objavili, kaže Haris Tarin.

On dodaje da zakoni protiv uvreda islamu ne dovode do rezultata.

U zemljama kao što su Pakistan, Indonezija, Egipat, gdje imamo vlade koje su uvele zakone protiv blasfemije, oni se obično koriste iz političkih razloga. Koriste se protiv manjinskih grupa, protiv ljudi koji nemaju moć i koji nisu većina, kaže Haris Tarin.

Dok se prisjećamo na žrtve mržnje, i dok se prijetnja osjeti i ovdje, nada na obje strane Atlantika je da će svijet shvatiti da vjera i sloboda izražavanja ne isključuju jedna drugu.

Rusija: Podijeljene reakcije na napade u Parizu

Rusija: Podijeljene reakcije na napade u Parizu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Rusija: Podijeljene reakcije na napade u Parizu

Dok su ruska vlada i javnost osudile napade, neki dovode u pitanje granice slobode govora, a neki zagovaraju teoriju zavjere.

Muslimanski čelnici u Rusiji tvrde da su oni koji su izveli oružane napade u Parizu bili ubojice i teroristi, a ne sljedbenici islama.

Rushan Abbyasov iz ruskog Vijeća muftija citirao je muslimana, pomoćnika u kosher prodavaonici, koji je skrivao židove-kupce koji su se tamo zatekli, od napada, te muslimana-policajca ubijenog u napadu, kao istinske vjernike:

''To je pravi islam - kad jedan musliman spašava ljude, ne kad ih ubija. Htio bih naglasiti da, iako su neki uvrijedili Poslanika, Kuran poučava da se na uvredu odgovori na drugačiji način.''

Međutim, Rushan Abbyasov smatra da je satiričan prikaz islamskog poslanika Muhameda isto tako grešan čin kao ubojstvo, jer on provocira reakciju:

''Grijeh ubojstva je najmučniji, najopakiji grijeh. A uzrokovanje nemira s islamskog je gledišta još veći grijeh, jer nemiri i pobune mogu dovesti do smrti ne samo jednog čovjeka, već desetina, stotina i tisuća ljudi.''

Nakon prošlotjednog napada, ruski i drugi strani građani u Parizu položili su cvijeće i održali bdijenje uz svijeće ispred Francuske ambasade.

Kao i drugdje u Europi, mnogi raspravljaju o osjetljivosti zbijanja šala na račun religije - tako i slikarica Ludmila Kurilovich:

''Mislim da bi svatko, prije nego nešto učini, trebao dvaput razmisliti o mogućim posljedicama. Mislim da bi svatko trebao živjeti bez da vrijeđa ideale nekog drugog.''

Međutim, vjerske osjetljivosti i strah od napada ne bi smjeli određivati što se smije objaviti a što ne, kaže informatičar Marat:

''Mala doza blasfemije je korisna, kako nam teroristi ne ni diktirali što smijemo objavljivati.''

A teorije zavjere koje kruže Rusijom bacaju krivnju na strane sile.

Popularni ruski tabloid i televizijski kanal u državnom vlasništvu tvrde da su sve to isplanirale Sjedinjene Države, no nijedan medij nije objavio dokaze koji podupiru tu tvrdnju.

Ruski dužnosnici osudili su napad kao terorizam, dok su neki nazvali ubojstva dokazom da je terorizam, a ne Rusija, prava prijetnja Europi.

U međuvremenu, muslimanski čelnici u Rusiji strahuju od zatezanja odnosa, dok europski desničari okrivljuju imigracijsku populaciju i optužuju islam za povezivanje s ekstremizmom i terorizmom.

Muslimanski vođe ističu da je potreban dijalog kako bi se spriječili nesporazumi.

Rusija: Podijeljene reakcije na napade u Parizu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG