Linkovi

Aktuelno

U SAD-u povećane mjere sigurnosti

U SAD-u povećane mjere sigurnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:37 0:00

U SAD-u povećane mjere sigurnosti

Nakon napada u Francuskoj, američke obavještajne službe pomno prate potencijalne prijetnje od boraca koji se u SAD vraćaju s ratišta u Siriji ili Iraku.

Povećane su mjere sigurnosti na ulicama i oko zgrada američke vlade. Na aerodromima su provjere duže, i temeljitije.

To su tek neke od novih mjera koje je uspostavilo američko Ministarstvo za domovinsku sigurnost nakon napada u Parizu.

Iz Ministarstva kažu da ne postoji neka konkretna prijetnja, medjutim, američki zvaničnici se boje onih koji se vraćaju sa ratišta u Siriji. Visoki zvaničnik Bijele Kuće je izjavio za Glas Amerike da se novonastala situacija pomno prati, pogotovo zato što su vidljivi znaci demoralizacije na bojnim poljima u Siriji i Iraku.

Broj stranih boraca koji se žele uključiti u ovaj rat , raste. Američke su procjene da ih u redovima Islamske države ima najmanje 18 hiljada.

Analitičar Instituta Brookings Jeremy Shapiro kaže da se mnogi od njih vrate kućama:

“Između dvije i tri hiljade ljudi je otišlo iz Evrope i Sjedinjenih Država - kako sam zadnji put pročitao. Ti su brojevi stari nekoliko mjeseci. Otprilike se 50 posto njih vratilo matičnim zemljama.”

Norveški aktivista, koji je i sam bio pripadnik ekstremista, uvjerio se u sve to iz prve ruke:

“Većina onih koji se vrate kućama ima zadatak da vrše nove regrutacije mladih. ne svi, ali većina.”

Procjenjuje se da je trenutno do dvjesto Amerikanaca u redovima Islamske države u Siriji i Iraku. Američka obavještajna zajednica još uvijek ne zna tačan broj onih koji su se vratili u Ameriku.

U SAD-u povećane mjere sigurnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:37 0:00

SAD i Francuska sučeljene sa sličnim problemima imigracije

SAD i Francuska sučeljene sa sličnim problemima imigracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

SAD i Francuska sučeljene sa sličnim problemima imigracije

Međutim, u Francuskoj, teško je išta napraviti bez zakonskih dokumenata, dok u Sjedinjenim Državama čak i imigranti bez njih mogu relativno lako naći posao i u mnogim saveznim državama dobiti i vozačku dozvolu.

Napadi koji su se prošlog tjedna dogodili u Francuskoj obnovili su zabrinutost diljem Europe o teroristima na domaćem tlu koji su iznikli iz muslimanskih zajednica, u kojima useljenici i djeca useljenika često žive odvojeni od ostalog društva.

Francuski zakoni i društveni stavovi povlače ograničenu asimilaciju muslimanske populacije, kaže Julie Fette, profesorica francuskih studija na Sveučilištu Rice:

''Većina muslimana u Francuskoj građani su umjerene orijentacije koji poštuju zakone i koji u Francuskoj žele izgraditi bolji život, istovremeno se susrečući s vlastitim slučajevima diskriminacije i uskraćivanja prilika.''

Julie Fette, koja je pet godina živjela u Francuskoj i napisala knjigu o prijašnjim diskriminacijama u toj zemlji, kaže da, dok su se neki muslimani uspješno integrirali u društvo, drugi se još uvijek bore:

''U Francuskoj još uvijek postoji određena jezgra siromašnih, neprivilegiranih građana nižeg društvenog sloja koji su često istisnuti u predgrađa - što je u Francuskoj gotovo sinonim za geta - i time su isključeni iz ikakve mogućnosti za društvenu mobilnost.''

Međutim, imigranti muslimani u Sjedinjenim Državama, kaže ona, u pravilu su dobro obrazovani i predstavljaju manje od jedan posto stanovništva, tako da vjera ovdje u toj zemlji ne igra veliku ulogu u raspravi o imigraciji.

U Francuskoj, teško je išta napraviti bez zakonskih dokumenata, dok u Sjedinjenim Državama čak i imigranti bez njih mogu relativno lako naći posao i u mnogim saveznim državama dobiti i vozačku dozvolu.

Kao rezultat, političke rasprave i akademske diskusije u Sjedinjenim Državama usredotočene su na osiguranje granica i rješavanje pitanja vezana uz više od 11 milijuna imigranata bez dokumenata koji borave u toj zemlji.

No, Marc Rosenblum iz Instituta za migracijsku politiku tvrdi da su, usprkos razlikama, izazovi na polju imigracije u Sjedinjenim Državama i Europi vrlo slični:

''Živimo u globaliziranom svijetu gdje sve zapadnjačke zemlje broje velike imigrantske populacije, stoga će, dugoročno, uspješna integracija morati biti njihov integralni dio.''

Marc Rosenblum ističe da Sjedinjene Države služe kao model za integraciju imigranata u nacionalnu populaciju neke zemlje. No, on dodaje da se političke podijeljenosti oko useljeničkih zakona moraju riješiti kako bi se zemlje mogle uspješno nositi s tekućim problemima:

''40 milijuna imigranata u Sjedinjenim Državama i 11 milijuna nezakonitih čine veliki dio naše populacije i ogroman broj ljudi na koje svakodnevno utječu odluke i rasprave o useljeničkim zakonima.''

Marc Rosenblum ističe da američki zakonodavci moraju iznaći pravična rješenja problema na polju imigracije koja će biti primjenjiva u praksi.

SAD i Francuska sučeljene sa sličnim problemima imigracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Njemačka: PEGIDA nije isključivo pokret protiv islamizacije Zapada

Učesnici tog pokreta tvrde da će na ulice Drezdena izaći i narednog ponedjeljka i nastaviti marširati ponedjeljkom sve dok se njihov glas ne počne uvažavati.

Tokom nekoliko proteklih mjeseci desetine hiljada Nijemaca demonstrirali su na ulicama Drezdena protiv islamizacije Zapada. Na najvećem prosvjedu održanom do sada, a bilo je to u prošli ponedjeljak kada je na ulice Drezdena izašlo oko 25 hiljada Nijemaca, bilo je jasno vidljivo da su i neki drugi razlozi povod za izlazak na ulice.

Da li, i koliko, ono što se Drezdenu desilo krajem Drugog svjetskog rata i dešavalo u vrijeme bivšeg istočno-njemačkog komunističkog režima, uz bojazan od islamizacije Njemačke, utiče na sadašnju atmosferu u tom gradu?

Drezden, potpuno obnovljen nakon strahovitih razaranja na kraju Drugog svjetskog rata, ekonomski i kulturno oživljen nakon ujedinjena dvije Njemačke, sada je političko poprište. Pokret PEGIDA, Pokret evropskih patriota protiv Islamizacije Zapada, procvjetao je u političkom vakumu koji profesor drezdenskog univerziteta Werner J. Patzelt ovako objašnjava:

"U Njemačkoj postoji konsenzus da se nikada više dozvoli povratak fašizma. Uz to, postoji i procjep u desno orijentiranom političkom spektru. U taj prazni prostor ubacili su se pokret PEGIDA i manje stranke poput Alternative za Njemačku."

Ta stranka, Alternativa za Njemačku, dobila je 10 odsto glasova na regionalnim izborima. Lider drezdenskog ogranka stranke Bernd Lommel jedan od povoda za nastanak pokreta PEGIDA tumači nedavnom prošločću Drezdena:

"Dosta je građana koji smatraju da od ujedinjenja Njemačke nisu imali neke veće koristi. Ima i onih koji su tim ujedinjenjem izgubili i sada nisu sigurni u svoju budućnost."

Drezden nije grad koji potvrđuje stereotip o teškoćama iz kojih izrasta politički ekstremizam. Ekonomski, Drezden je relativno prosperitetan. Stoga neki analitičari političku polarizaciju u gradu indirektno vezuju i za februar 1945. godine kada su američki i engleski bombarderi razorili grad. Tada je poginulo oko 25 hiljada osoba. Godišnjica bombardiranja obilježava se svake godine protestnim marševima kroz obnovljeni centar grada. Taj detalj iz duge povijesti grada oblikuje pogled na svijet mnogih članova i simpatizera pokreta PEGIDA procjenjuje profesor Patzelt:

"U osnovi argumentacija je slijedeća: Drezden su razorili Amerikanci i Englezi. Sjedinjene Države nikada nisu prestale sa bombardiranjima širom svijeta. Sada bombardiraju Bliski Istok, razaraju tamo. Jedna od posljedica.... jako mnogo izbjeglica u Njemačkoj."

Za zastave Rusije, viđane tokom marševa pokreta PEGIDA profesor Patzelt kaže da odražavaju želju nekih učesnika da izraze neslaganje sa američkom upotrebom moći. Takvim detaljima ne treba pridavati pažnju smatra drezdenski političar Jan Donhauser, član stranke Kršćanih demokrata, stranke koju predvodi njemačka kancelarka Angela Merkel. On ističe:

"Pokret PEGIDA nije samo nezadovoljstvo politikom pružanja azila. Mnogo je drugih razloga za nezadovoljstvo koji hrane pokrete kao PEGIDA. Moramo to uvidjeti, shvatiti, možemo se slagati ili neslagati, ali kao političari moramo se prema razlozima i povodima za nezadovoljstvo odnositi vrlo ozbiljno."

Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je prisutna na velikom okupljanju Nijemaca u Berlinu koji su, dan kasnije kao protutežu prosvjedima u Drezdenu, organizirale zajednice muslimana. Gospođa Merkel je snažno i odlučno osudila prosvjede članova i simpatizera pokreta PEGIDA, koji, kako je rekla, nose mržnju u srcima.

Takav pristup profesor Patzelt smatra pogrešnim:

"Govoreći da moramo suzbiti i eliminirati te pokrete, mi zapravo govorimo protiv prava na drugačije mišljenje i izražavanje i time dajemo nove i snažne podsticaje tim pokretima."

Profesor Patzelt predviđa da će se pokret PEGIDA prije ili kasnije utopiti u neku od političkih stranaka, sličnih stranci Alternativa za Njemačku. Za sada učesnici tog pokreta tvrde da će na ulice Drezdena izaći i narednog ponedjeljka i nastaviti marširati ponedjeljkom sve dok se njihov glas ne počne uvažavati.

Njemačka: PEGIDA nije isključivo pokret protiv islamizacije Zapada
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:21 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG