Linkovi

Aktuelno

Ekonomski problemi dovode u pitanje budućnost Europske unije

Ekonomski problemi dovode u pitanje budućnost Europske unije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Ekonomski problemi dovode u pitanje budućnost Europske unije

.

Ključni problem je pitanje na koji način pokrenuti posustale europske ekonomije: ulaganjima ili nametanjem reformi i mjera štednje, kaže Adriano Bosoni iz kompanije za financijske prognoze Strategic Forecasting, Inc.

Europska unija, kojoj je 65 godina, temeljena je na obećanju mira i prosperiteta. Nitko u vrijeme njena osnivanja nije mogao predvidjeti da će nezaposlenost u Grčkoj i Španjolskoj jednog dana dostići 25 posto i trajati toliko vremena. Ili da će stranke tvrdokorne političke desnice ili ljevice postati većinski akteri. Nova svakodnevica u Europi očituje se u ekonomskoj stagnaciji i političkim neredima, nečem što je malo tko mogao predvdjeti.

Mnogi stručnjaci tvrde da globalna financijska kriza započeta 2008.-e godine i dalje vlada u Europi. Adriano Bosoni analitičar je pri globalnoj kompaniji za financijske prognoze i izvješćivanja Strategic Forecasting, Inc., poznatijoj kao ''Stratfor:''

''Ono što je počelo kao financijska kriza razvilo se u krizu nezaposlenosti, a mjere štednje koje su primijenile vlade diljem Europe stvorile su jaz između glasača i tradicionalne elite. To objašnjava pojavu stranaka euro-skeptika, nacionalista i prosvjednika koje kritiziraju i mjere štednje predložene od Brisela i političke stranke koje ih podržavaju u većini europskih zemalja.''

Prosperitet je bio ljepilo koje je Europu držalo zajedno - bez njega kontinent će se raspasti, kaže Bosoni. On tvrdi da je ključni problem pitanje na koji način pokrenuti posustale europske ekonomije: ulaganjima ili nametanjem reformi i mjera štednje:

''Neke zemlje smatraju da bi trebalo trošiti i ulagati više kako bi dolazilo više novca u sistem, što podržavaju Italija i Francuska. No, s druge strane, neke zemlje kažu 'Ne, prvo treba primijeniti strukturne ekonomske reforme, a onda dozvoliti veće trošenje.' A taj je stav zauzela Njemačka.''

Zapravo, europska je ekonomije postala ''germanizirana'' - tvrdi Clyde Prestowitz, osnivatelj i direktor Instituta za ekonomsku strategiju sa sjedištem u Washingtonu:

''Cijela je Europa pod pritiskom da ostvari rast na temelju izvoza zbog velikog iznosa duga i zbog toga što Njemačka neće pristati na financiranje sve većeg duga.''

Dok su dugovanja i mjere štednje glavni problemi u južnoj Europi, u raspravama na Sjeveru dominira imigracija, kaže Adriano Bosoni:

''Oni su protiv imigracije, bilo da se radi o tražiteljima azila i izbjeglicama iz Sirije i afričkih zemalja ili o useljenicima koji dolaze iz bivše istočne Europe, poput Poljske, Rumunjske i Bugarske. Takvu situaciju vidimo u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.''

Europske temelje također su uzdrmali pokreti za otcjepljenje u Škotskoj i Španjolskoj. Ali Prestowitz kaže da još više od toga zabrinjava mogući referendum u Britaniji o članstvu u Europskoj uniji koji će se raspisati za dvije godine, a koji je predložio premijer David Cameron. Clyde Prestowitz je rekao:

''Ishod referendum mogao bi biti protiv Europske unije, u kojem slučaju bi premijer Cameron ubrzao britanski istup iz Europske unije. A on je čelnik većinske stranke u Velikoj Britaniji.''

Ove godine, izbori će se održati u Grčkoj, Britaniji, Španjolskoj, Poljskoj, Danskoj, Finskoj, Portugalu i Estoniji. Većina analitičara slaže se da bi rezultati izbora u tim zemljama mogli još više nagrizati glavne odredbe na kojima je zasnovana Europska unija.

Ekonomski problemi dovode u pitanje budućnost Europske unije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

Angela Merkel predvodila skup u Berlinu protiv rasizma i ksenofobije

Ne samo zbog onog što se prije nekoliko dana desilo u Parizu, pitanje islamizacije Evrope ovih je dana vruća tema, posebno u Njemačkoj, od ulica mnogih njemačkih gradova do najvišeg političkog i državnog nivoa. O tome je i jučer tokom posjete Turskoj govorila njemačka kancelarka Angela Merkel, istakavši, između ostalog da je islam dio njemačkog društva.

Gospođa Merkel je i danas, govoreći u Berlinu na velikom okupljanju Nijemaca koji podržavaju multikulturalnost i vjersku toleranciju, naglasila da će njena vlada pribjeći svim mogućim načinima kako bi se borila protiv netolerancije i diskriminacije i da je isključivanje odredjenih grupa iz društva vrijedno ljudskog prezira.

Prosvjedi protiv islamizacije Evrope, jučer u Berlinu
Prosvjedi protiv islamizacije Evrope, jučer u Berlinu

Ove izjave gospođe Merkel uslijedile su dan nakon što je najmanje 25 hiljada prosvjednika protiv Islamizacije Evrope marširalo u Drezdenu, zahtijevajući potpunu reformu njemačkih imigracionih zakona i okončanje multikulturalizma.

Medjutim, gotovo 4 puta više Nijemaca je sudjelovalo u kontra - prosvjedima protiv rasizma diljem Njemačke. Pokret sa sjedištem u Dresdenu, PEGIDA, ili Patriotski Evropljani protiv Islamizacije Zapada, su imali manji broj pristalica na svojim okupljanjima i u drugim gradovima Njemačke.

Ovo sve predstavlja veliki izazov za gospodju Merkel, u čijoj konzervativnoj stranci ima onih koji takodjer vjeruju u reformu imigracionih zakona, a članovi nove krajnje desne partije, AFD - Alternativa za Njemačku, su u savezu sa PEGIDOM. Najnovije istraživanje javnog mnijenja koje je provela fondacija Bartelsmann je pokazalo da se 57 posto Nijemaca smatra ugroženim od strane Muslimana. Ta anketa je provedena prije napada na francuski satirični magazin.

Govoreći na današnjem okupljanju, njemačka kancelarka je izmedjuostaloga rekla:

Moramo znati da ima onih koji propovijedaju mržnju, onih koji svoju vjeru zloupotrebljavaju da bi prvodoili svoje namjere. Užasni dogadjaji u Parizu su žalosno podsjećanje na to. Mi sada moramo upotrijebiti sva moguća sredstvakoja su na raspolaganju , kao jedna ustavna država, da se borimo protiv netolerancije, i nasilja. .....Isključiti grupe ljudi iz društva jer su druge vjere, to se ne radi u slobodnoj državi kakva je naša. To nije u skladu sa onim što Njemačka jest. I to je vrijedno prezira. Xenophobia, rasizam, ekstremizam - nemaju mjesta kod nas. Borimo se da osiguramo da im ne bude mjesta ni drugdje, kazala je njemačka kancelarka.


Izjavu Angele Merkel da je Islam dio njemačkog društva su objavili svi mediji u Njemačkoj, a kritizirali mnogi političari, medju njima Wolfgang Bosbach, veteran njene Stranke Kršćanskih Demokrata.

Tokom prošle godine Njemačka je podigla broj primalaca azila na najviši nivo u posljednjih 20 godina, a primila je i 200 hiljada izbjeglica iz Syrije. Njemačka inače ima jednu od najnižih stopa nataliteta u Evropi, a zakon o prijemu velikog broja stranaca je jedan od načina da se vlada bori protiv bijele smrti.

Sve više stranih boraca na obuci u Libiji

Američki vojni dužnosnici smatraju da postoji nekoliko stotina boraca Islamske države na obuci u kampovima u istočnoj Libiji i da ta organizacija pokušava iskoristiti dopustivo okružje u Libiji za odmor, obuku i novačenje.

Posljedice nedavnog granatiranja zgrade libijskog parlamenta u Tobruku, dim koji se izdiže kao signal kaosa i poziv džihadistima i borcima iz inozemstva, prema analitičarima poput Jasona Packa, mogu značiti jedno:

''Biti u globalnoj džihadističkoj mreži, boriti se u Afganistanu, pa još živjeti po spiljama ili sličnim nastambama, recimo u Iraku, nije lak posao. Zato možete otići u Libiju gdje vas neće goniti državni organi. Tamo se možete odmoriti i pripremiti za dalje.''

U vrijeme kad se Libija oporavlja od sukoba između strana koje su se nadmetale za vlast, Jason Pack kaže da terorističke organizacije nastoje ugrabiti ovu priliku:

''One ne žele izvoditi napade unutar Libije i to nisu do sada ni učinile. Ono što žele učiniti je da održe libijsku vladu slabom, i upravo je to razlog zbog čega su planirale atentate na ključne dužnosnike libijske vlade.''

Na čelu tih organizacija je Islamska Država, koja se razmeće svojim uspjesima na društvenim medijima. Video snimke poput ovih ne mogu biti potvrđene od neovisnih izvora. Ali izjave ove grupe zadobile su pažnju američkog vojnog zapovjedništva za Afriku, US Africa Command.

General David Rodriguez je izjavio:

''Mi pomno promatramo razvoj situacije na terenu. Trenutačno, ona je tek u povojima i morat ćemo pričekati da vidimo kako će se ona razvijati.''

Američki vojni dužnosnici smatraju da postoji nekoliko stotina boraca Islamske države na obuci u kampovima u istočnoj Libiji. Jedan viši obavještajni dužnosnik rekao je da je jasno da ova organizacija pokušava iskoristiti dopustivo okružje u Libiji za odmor, obuku i novačenje.

Međutim, on dodaje da, uspkros tvrdnjama čelnika Islamske države Abu Bakr al-Baghdadija da je nekoliko libijskih organizacija prisegnulo na pripadnost, njihovo povezivanje je, citiramo, ''nebulozno.''

Analitičar Daveed Gartenstein-Ross iz Fondacije za obranu demokracija to naziva ''uvećavanje broja životopisa:''

''Oni su uspjeli iskoristiti dobro poznavanje društvenih medija za objavljivanje svojih uspjeha u sukobu u koji društveni mediji nisu ušli do iste mjere do koje su to uspjeli, recimo, u Siriji.''

Bez obzira na to, stručnjaci upozoravaju na sve veću opasnost situacije u Libiji, čak i na ''silu razaranja'' diljem Bliskog istoka.

Obavještajni dužnosnici zabrinuti su i zbog lake nabavljivosti oružja, od kojih neka odlaze sa stranim borcima na bojišta u Iraku, Siriji pa čak i Jemenu.

Svijet i terorizam: Međunarodni antiteroristički samit u februaru

Pariz jučer

Dok je marš solidarnosti u Parizu bio u toku, iz Njemačke novo upozorenje –požar u redakciji novina koje su objavile karikature preuzete iz pariskog magazina Charlie Hebdo.

Pažnja svjetske javnosti usmjerena je i dalje na Pariz i reakcije nakon prošlotjednog napada islamističkih radikala i terorista na novinare i karikaturiste satiričnog magazina Charlie Hebdo i obične građane u jednoj pariskoj prodavnici. Ovdje, u Sjedinjenim Državama pojačane su mjere budnosti usmjerene na moguće prijetnje i napade nakon tragičnih zbivanja u Francuskoj. Najdirektnije je o tome govorio američki ministar pravosuđa Eric Holder, ističući nužnost pojačanih mjera opreza i spremnosti na sprečavanje sličnih napada i u Sjedinjenim Državama i bilo gdje u svijetu.

U Parizu su se okupili lideri mnogih zemalja. Bili su dio velikog marša solidarnosti kako bi izrazili počast žrtvama terorističkog napada, dali podršku slobodi informiranja i još jednom osudili najteži ekstremistički akt nakon napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine.

I dok je marš solidarnosti u Parizu bio u toku, iz Njemačke novo upozorenje – podmentanje požara u redakciju novina koje su objavile karikature preuzete iz pariskog magazina Charlie Hebdo.

Izražavajući solidarnost sa Francuzima, američki ministar pravosuđa Eric Holder, takođe prisutan u Parizu u vrijeme marša, je istakao:

"Premda nema specifičnih naznaka o mogućim aktuelnim prijetnjma na koje bih mogao ukazati, ja sam siguran da se okruženje u kojem živimo posljednih godina uveliko promijenilo. Mi smo u ratu protiv terora i onih koji zloupotrebljavaju islam da bi opravdali terorističke napade."

Suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu biće u fokusu međunarodnog samita koji će biti održan u Washingtonu idućeg mjeseca. Svijet i Amerikanci moraju biti budni i prema prijetnjma terorista al-Qaide i kada su u pitanju prijenje koje upućuju militanti pokreta za Islamsku državu Irak i Sirija, istakao je gospodin Holder i dodao:

"Ta budnost zahtijeva cjelovit državni angažman, potpun angažman obavještajnih agencija, policijskih struktura, lokalnih vlasti, građana, kod nas budnost svakog Amerikanca. Samo tako možemo se zaštiti i biti sigurni."

U videu objavljenom u nedjelju, a sličnih je bilo i biće, militanti pozivaju na pridruživanje borcima za muslimanski kalifat i prijete novim napadima na sve one koji su protiv njihove ekstremističke ideologije i drugačijeg načina vjerovanja.

Svijet i terorizam: Međunarodni antiteroristički samit u februaru
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG