Linkovi

Aktuelno

Washington neće stati iza trenutnog prijedloga rezolucije za palestinsku državnost

Jerusalem's Old City, Oct. 5, 2014.

Sjedinjene Države su saopćile da neće podržati nacrt rezolucije UN-a koji se odnosi na palestinsku državnost, dijelom jer se takvom rezolucijom ne garantira sigurnost Izraela.

Glasnogovornik State Department-a Jeff Rathke je danas izjavio da američki zvaničnici ne smatraju da se radi o konstruktivnoj rezoluciji, i dodao da se njome uspostavlja jedan nasumičan rok za izraelsko povlačenje sa Zapadne Obale - što umanjuje mogućnost za uspjeh mirovnih razgovora.

Palestinci vrše pritisak na Vijeće Sigurnosti da već ove nedjelje glasa o nacrtu rezolucije kojim se Izrael poziva da okonča okupaciju palestinskih teritorija u roku od tri godine.

Rezolucijom se takodjer poziva na postizanje mirovnog sporazuma izmedju Palestinaca i Izraelaca u roku godinu dana, te da se Istočni Jerusalem uspostavi kao grad palestinske države.

Israel tvrdi da je cijeli Jerusalem njihov glavni grad, iako mnoge države imaju ambasade u Tel Avivu.

Sjedinjene Države imaju pravo veto-a kao jedna od pet permanentnih članica Vijeća Sigurnosti. Rezoluciji je potrebno odobrenje najmanje devet člaanica Vijeća Sigurnosti da bi bila usvojena.

Predsjednik Obama: Nikad ne reci nikad

Obama Vacation

Predsjednik Barack Obama je izjavio da je sporazum sa Iranom oko nuklearnog programa moguć, te da bi bio neophodni prvi korak u eventualnom većem diplomatskom angažiranju dvaju zemalja.


U intervjuu datom za američki javni radio servis ,NPR, predsjednik Obama je takodjer rekao da misli da bi se u budućnosti mogli razviti bolji odnosi sa vladom u Teheranu, ukoliko bi se utvrdilo da Iran ima nuklearni program koji ima isključivo miroljubivu namjenu. Tada bi i ekonommija Irana počela rasti jer ne bi bilo sankcija, i zemlja bi se mogla integrirati u medjunarodnu zajednicu, rekao je predsjednik Obama.


On je takodjer rekao da Iran sada ima priliku da se oslobodi izolacije i jednom za uvijek riješi nuklearno pitanje. Tu priliku, kazao je Obama, iranski lideri ne bi trebali propustiti.


Upitan bi li u tom slučaju Sjedinjene Države otvorile ambasadu u Teheranu, predsjednik je rekao: Nikad ne reci nikad.On je medjutim upozorio da se taj proces mora odvijati malim koracima.

Vrijednost Rublje ponovno pala

St. Petersburg, Russia, Nov. 7, 2014.

Vrijednost ruske rublje je danas ponovo pala na tržištima novca, nakon izvještaja vlade u Kremlju prema kojem je ekonomija oslabila u novembru, a predvidja se dalji pad od 4 posto u 2015. oj godini.
U jednom trenutku, nakon ovakvih vijesti, rublja je pala za 6 posto, a odnos sa dolarom je bio 1: 56.


Ovo je prvi veliki pad ekonomije od 2009. godine, a uslijedio je nakon pada cijena sirove nafte.


Ruska ekonomija takodjer pati usljed sankcija nametnutih zbog ruske umiješanosti u ukrajinski sukob. Sankcije negativno utječu na strana ulaganja, a ruskim kompanijama je sve teže posuditi novac od zapadnih zemalja.
Mnogu ulagači su povukli svoj novac iz Rusije, a mnogi stanovnici nastoje zamijeniti rublje koje imaju za stabilniju valutu. Pošto mnogi prodaju rublje, a vrlo malo ih kupuje tu valutu, njena vrijednost dodatno pada.

Američki Biro za popis: broj stanovnika u Sjedinjenim Državama raste

Američki Biro za popis stanovništva je saopćio da je američka populacija porasla za nešto manje od jednog procenta u posljednjih godinu dana, i u Novoj godini će iznositi nešto preko 320 miliona stanovnika.


Američka populacija raste jer se u Sjedinjenim Državama radja po jedno dijete svakih 8 sekundi, a svake 33 sekunde u zemlju udje po jedan imigrant. Te cifre prevazilaze broj smrtnih slučajeva u Americi - po jedan svakih 11 sekundi.
Sjedinjene Države su treće po broju stanovnika u svijetu, ali i dalje daleko od prve dvije zemlje, Kine sa milijardu i 36 miliona ljudi, i Indije sa milijardu i 25 miliona.
Američki stručnjaci predvidjaju da će s prelaskom u Novu, 2015. godinu broj stanovnika u svijetu iznositi 7 milijardi i 21 milion.

Nada za Afghanistan, nakon 13 godina rata

General John Campbell

Protekla nedjelja je označila je početak novog poglavlja u odnosima Washingtona i Kabula, a nakon okončanja trinaestogodišnjeg rata koji su američke i NATO snage vodile u Afganistanu.

Podstaknute užasom i traumom nakon terorističkih napada 11. septembra 2001 godine, Sjedinjene Države su, po naredjenju tadašnjeg predsjednika George W Busha:

“...počele napade na Al Qaidine kampove za obuku terorista.”

…i tako je počeo najduži kopneni rat u američkoj historiji koji je sada završen. Komandant Međunarodnih sigurnosnih snaga u Afganistanu (ISAF), američki general John Campbell, je obilježio kraj borbene misije na ceremoniji održanoj u Kabulu, izmedjuostaloga rekavši:

Danas je kraj jedne ere i početak nove. Danas, NATO završava svoju borbenu misiju, trinaestogodišnji poduhvat ispunjen značajnim uspjesima i ogromnim žrtvama, naročito hiljada koalicionih vojnika i afganistanske vojske i policije koji su mnogo dali da bi izgradili bolju budućnost za ovu, ratom razorenu, zemlju.”

Ceremoniji je prisustvovao i afganistanski ministar za sigurnost, Hanif Atmar.

“U ime predsjednika Ashrafa Ghanija, i afganistanskog naroda,želim da izrazim duboku zahvalnost koaliciji NATO saveza zbog napora i žrtava u Afganistanu od 2001. Cijena naše borbe bila je ogromna.”, kazao je Atmar.

Okončanje rata, u kojem je poginulo gotovo tri i po hiljade pripadnika NATO snaga, među kojima više od dvije hiljade američkih vojnika, uz utrošenih više od hiljadu milijardi dolara, bilo je prioritet Obamine administracije.

“Naš najduži rat imaće dostojan kraj. To nam pruža priliku da se osvrnemo na sve ono što su nam ove porodice dale. Mi se možemo okupiti sa svojim obiteljima i prijateljima jer su naši vojnici spremni da se oproste sa svojim najbližima kako bi služili svojoj zemlji.”, rekao je američki predsjednik.

Rok za povlačenje borbenih snaga je protekle godine bio povod za podjele u Washingtonu. U martu je tadašnji komandant koalicionih snaga Joseph Dunford upozorio :

“Ukoliko odemo krajem 2014, afganistanske bezbjednosne snage će se početi osipati. Sigurnosna situacija će se pogoršati.”

Afganistan je međutim u septembru potpisao dugo odlagani sporazum sa Sjedinjenim Državama i NATO-om, koji omogućava da u zemlji ostane određen broj stranih vojnika koji će nastaviti obučavati i savjetovati afganistanske snage. Republikanski senator John McCain, koji je kritizirao plan administracije za povlačenje snaga, sada je veći optimista u pogledu budućnosti Afganistana.

“Vjerujem da sada postoji odgovarajuća podrška i partnerstvo sa Sjedinjenim Državama u svakom pogledu, i vojnom i ekonomskom.”, kazao je senatotr McCain

Pojedini stanovnici Kabula takođe pokazuju oprezni optimizam. Jedan od njih kaže da je ponosan na afganistanske bezbjednosne snage, dok se drugi založio za dalji angažman Amerike i NATO kada je riječ o obuci vojnika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG